Mi smo Tu, a Vi?
Piše: Dušan Janjić
Bljerim Šalja, kolumnu, od 30. juna 2018. godine, započinje u duhu obnovljenog optimizma: “Dijalog je preživeo prošlu nedelju. Štaviše, ako se uzme...
Dobra vest: Kraj jedne epizode
Piše: Dušan Janjić
Na temu dinara u platnom prometu Kosova, Šalja je (u kolumni Potrošena godina) prikazao domete politike malih koraka vlasti Kosova i Srbije,...
U raljama konflikt menadžmenta
Piše: Dušan Janjić
“I šta ćemo sad” pitanje, koje je u naslovu kolumne Bljerima Šalje, i dalje je otvoreno a time i povod za dileme...
Punom parom nazad
Piše: Bljerim Šalja (Blerim Shala)
Nakon dvadeset meseci punog zastoja, zbog raznoraznih razloga (koji su poznati svima nama), obnovljen je dijalog između predstavnika Prištine i...
Svi naši Populizmi
Naravno, i na Kosovu i Srbiji treba da bude jasno da ne možemo biti deo političke i ekonomske Evrope, ako nećemo biti i civilizacijski, i kulturno, i u svakom drugom pogledu Evropljani.
Momentum Velikog sporazuma
U odsustvu „evropskog vremena“ i stabilnog unutrašnjeg političkog i ekonomskog napredovanja na Kosovu i u Srbiji, političke elite su sklone pozajmljivanju vremena iz istorije, što ne donosi ništa dobro za politike i građane obe zemlje. Naprotiv. Bila bi napravljena velika greška ako bi se pokušalo izaći iz velikog političkog i pravnog okvira, koji predstavlja politički i istorijski kontinuitet međunarodne zaokupljenosti rešavanjem pitanja Kosova od 1999., pa do danas. Ovde govorim o predlogu zamenika premijera Srbije, Ivice Dačića, o teritorijalnoj podeli Kosova, kao konačnom rešenju za Kosovo, tako da bi se određujuća granica odredila prema načelu „šta je albansko i šta je srpsko“. Ovo je veoma opasno načelo, za ceo Balkan (a ne samo za Kosovo i Srbiju), koje je, u stvarnosti, neizvodljivo i svakako ne bi jednom zauvek zatvorilo albansko-srpski spor, već naprotiv - predstavljalo bi izvor neprekidnih problema.
Evropski mir Kosova i Srbije
Šta mu bi? To mu ne priliči. On bi bar trebalo da zna o čemu se ovde radi - to je bila moja prva reakcija nakon što sam pročitao intervju austrijskog diplomate, zapravo bivšeg ambasadora, Volfganga Petriča, koji je dao za Dojče Vele pre par dana.
Blokada nužnosti
Piše: Bljerim Šalja (Blerim Shala)
U jesen prošle godine, kada je postajalo sve jasnije o čemu se zapravo radi kada je u pitanju sveobuhvatni, ili,...
Biće kako će biti, valja se potruditi
Piše: Dušan Janjić
“Kako će izgledati nova 'Gvozdena zavesa'“, važno je pitanje koje je postavio Šalja. U odgovoru na ovaj izazov valja postaviti prethodno pitanje:...
Kakva li će biti dolazeća Nedelja
Piše: Dušan Janjić
Nedelja važi za dan odmora. Ali, to neće sprečiti pregovarače Srbije i Kosova da otputuju u Brisel gde će ih skromno, ali...
Potrošene vremenske rezerve
Slažem se sa njim u tom aspektu. Ali, lideri Kosova i Srbije mogu, ako budu imali odgovarajuću volju, i sami da budu „proizvođači“ vremena kada se dođe do ovog sporazuma. Ono što sa velikom sigurnošću znam jeste da će kalkulisanje sa odlaganjem finala dijaloga, bez obzira koji motiv bio jedne ili druge strane, čak i ako na to budu primorani i zbog samih političkih tokova na Kosovu i u Srbiji, ili čak i u Evropi - biti fatalna greška sa čijim posledicama ćemo se suočiti svi mi - na Kosovu, u Srbiji i u regionu.
Prangije, kalibri i čegrtaljka
U pravu je Bljerim: početkom septembra, bilo je “najava sa svih strana da će obe strane ubrzati pripreme” za “Novu fazu”, kako je ja nazivam,odnosno za ono što Bljerim vidi kao “zadnja faza, zaključna”u Briselskom dijalogu. Tačno je i to da je, u spetmebru, bilo “prangijaša” na svakoj od strana, koji su nas podsećali da “vuk dlaku menja, a ćud nikada”. Sada su u “prepucavanja” uvedeni “najrazorniji verbalni i politički kalibri”.
Pregovarači, uzdajte se u pamet i javnost!
Nije teško potvrditi Šaljine reči da “pokretanje debate u dnevnom listu 'Blic' o odnosima između Srbije i Kosova, o odnosima između Srba i Albanaca,...
Dva koraka napred i dva koraka nazad
Predsednik Rugova, na prvom sastanku koji smo održali kao kosovska delegacija sa predsednikom Ahtisarijem, u Prištini, 22. novembra 2005., kada je počeo proces rešavanja statusa Kosova, rekao je Ahtisariju - „Mi ne možemo promeniti ni istoriju, a ni geografiju. Ali možemo promeniti budućnost odnosa između Kosova i Srbije.“
Lajčak ponovo na Balkanu i zavodljivi šarm optimizma
U kolumni “Šta se ovde čeka”, Šalja nas podseća na dva iskustva decenijskih nastojanja da se dođe do mira i to: uspešnog - u...
Izbor jedne generacije
„Kredibilna perspektiva proširenja za Zapadni Balkan“ je vrlo jasna i tačna kada se tiče dijaloga između Kosova i Srbije, te obaveza koje čekaju u vrlo bliskoj budućosti Prištinu i Beograd. Postoji sada jasan vremenki okvir kada se ova priča mora zaokružiti: 2018. i 2019. su godine kada bi glavni pregovarači Kosova i Srbije trebalo da zaključe ovaj dijalog. Naravno, postoji i „ime“ sporazuma koji bi trebalo da bude postignut između Kosova i Srbije: Radi se o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Kosova i Serbije koji bi trebalo da ima pravnu i političku formu pravno obavezajućeg sporazuma između Prištine i Beograda.
I naravno, postoji jasna relacija uslovljavanja, ili pak kauzaliteta između ambicija Srbije i Kosova da budu, što je pre moguće, članice EU, i potpisvanja ovog pravno obavezujućeg sporazuma najkasnije do kraja 2019. godine.
Po ovom dokumentu, Srbija i Crna Gora bi mogle da dobiju i zvanični poziv za pristup EU (naravno ako Beograd i Podgorica u međuvremenu urade sve ono što se očekuje od lidera ove dve države) - 2023. godine, da bi do kraja 2025. postale deo Evropske unije. Nakon njih bi na red došle Albanija i Makedonija, a najzad bi i Kosovo i Bosna i Hercegovina postali članice broj 32 i 33. Negde, znači, 2030–2032 godine Evropska unija bi najzad zaokružila sopstvenu veliku priču i znala bi gde su njene granice.
Oliverova poruka
A, u raspravi, trebalo bi se dobro promisliti poruku Olivera Ivanovića: "Podela je takozvano lako rešenje koje se sprovodi samo na mapi. U životu to rešenje nije moguće bez takozvanog rata ograničenog dejstva, što znači nove žrtve. Pojedinci izlaze sa ovom idejom zato što to kabinetski gledaju. Ne zamišljaju da se na toj mapi, ako se ona uveliča, mogu videti glave ljudi koji zbog toga mogu da stradaju. Prema tome, ja nisam za to da ’kosovski čvor’ sečemo. Jer, sve ove ideje: podela, priznanje, rat su laka rešenja koja neće doneti stabilnost i mir."
Nastavak „Talačke krize“
Piše: Bljerim Šalja (Blerim Shala)
Odlučeno je: Reč godine, po Oksfordskom Rečniku je „Lockdown“, to jest „Zatvaranje“, ili „Zaključavanje“.
„Lockdown“, gotovo svuda gde je harao virus...
Uzdaj se u se i u svoje kljuse!
U ove predpraznične dane mogli bismo da promislimo i da popričamo o toj novoj pesmi koja se čuje među nama. Mogli bismo da nešto napišemo o Novom danu u kome su Balkanci na Zapadu, a Evropejci na Balkanu. Reč je o tome da se istorija dvaput pojavljuje, da se ponavlja. Ali, drugi put se pojavljuje u obliku farse da bi se ljudi lakše rastali od nje. To bi trebalo da znači da Novi dan dolazi sa novim političkim programima. Jedan od tih programa je program saradnje, odgovornosti za ljudske živote. To je novi program mira i povratka održivom razvoju.
„K&K“ formula
U kolumni, od 25. marta 2020, Bljerim Šalja je napisao: „Izgleda da se sve zaverilo protiv mogućnosti obnove dijaloga između predstavnika Prištine i Beograda,...










