Plenković odgovorio Kurtiju: Cenimo napore Kosova da se zaštiti kulturno nasleđe

Plenković Kurti
FOTO: N1/balkaneu

„Izuzetno cenimo vaše napore usmerene ka poštovanju i zaštititi važnih spomenike na Kosovu koji su deo ove bogate tapiserije kulturnog nasleđa“, odgovorio je kosovskom premijeru, Aljbinu Kurtiju, njegov hrvatski kolega, Andrej Plenković.

Aljbin Kurti uputio je 20. maja pismo na adrese 56 lidera zemalja, među kojima je i Srbija, a u kojem je potvrdio rešenost Vlade Kosova da „zaštiti celokupno kulturno nasleđe, a posebno manjinskih zajednica, kao što su pravoslavne crkve i manastiri“, saopštila je danas kosovska vlada.

Kurti je lidere 56 zemalja pozvao da podrže Kosovo na njegovom putu razvoja „videvši da naše bogato kulturno nasleđe među najjačim dopunskim argumentima kojima naša zemlja doprinosi međunarodnoj zajednici nacija, ljudi i kultura“.

Kurtiju je odgovor od Plenkovića stigao ove nedelje, potvrdila je danas kancelarija kosovskog premijera, koja je i objavila pismo.

„Potpuno se slažem sa tim da se istorija kulture svake zemlje i otelotvorenje njene kulturne baštine moraju uvek tretirati s dužnim poštovanjem i štititi u korist našeg društva u celini. Uloga kulturnog nasleđa je da prenese priču svake naše nacionalne istorije budućim generacijama, da ih ispriča u celini i sačuva za potomstvo, obuhvatajući bogatstvo i raznolikost koji se vezuju za svaki od naših naroda“, navodi se u Plenkovićevom pismu.

Kurtiju je poručio da izuzetno ceni „napore kosovske vlade da se zaštite važni spomenici na Kosovu koji su deo ove bogate tapiserije kulturnog nasleđa“.

„Ohrabruje znati da ste posvećeni ovim naporima. Očuvanje i deljenje živopisnih izraza heterogenog kulturnog nasleđa vaše zemlje nesumnjivo će pružiti dragoceni udeo globalnom kulturnom nasleđu“, dodao je.

Plenković zaključuje da je Hrvatska koja je članica NATO-a i deo misije KFOR-a na Kosovu takođe posvećena očuvanju kulturnog nasleđa.

 

Podsetimo, kosovski premijer i drugi prištinski zvaničnici, osim liderima 56 zemalja, u istom periodu, pisali su i međunarodnim organizacijama za zaštitu kulturnog nasleđa.

Pisma su počela da se nižu usled toga što sto su Visoki Dečani bili nominovani, a potom i izabrani od strane međunarodne organizacije Europe Nostre za jedan od sedam najugroženijih objekata kulturnog nasleđa u Evropi za 2021. godinu.

Od tada u kosovskoj javnosti ne jenjavaju negativne reakcije čega je deo i slanje pisama ovoj organizaciji, međunarodnim zvaničnicima i UNESCO-u.

Prištinski zvaničnici tvrde da Visoki Dečani, kao i druge pravoslavne crkve na Kosovu nisu ugroženi, da uživaju visok nivo bezbednosti, ali i da se radi o kosovskom kulturnom nasleđu.

Pročitajte još:

Eparhija: Proslavljanje verskih praznika je osnovno pravo zakonski regulisano; Policija i tužilaštvo da reaguju

Europa Nostra odgovorila Prištini: Nominacija i odluka o V.Dečanima u skladu sa profesionalnim standardima, traže sastanak

Čeku u 14 tačaka da Crkva na Kosovu nije ugrožena, ali da organizuje „političke liturgije“

 Kurti i Osmani pisali Evropa Nostri pre konačne odluke o Dečanima: Crkve na Kosovu nisu ugrožene

Gervala i Čeku pisali Evropa Nostri zbog V. Dečana: Uklonite ga sa liste ugroženih i otklonite štetu ugledu Kosova

 Kurti i Osmani pisali Evropa Nostri pre konačne odluke o Dečanima: Crkve na Kosovu nisu ugrožene

Kurti, Osmani, Konjufca pisali Unesku da skine 4 manastira sa liste ugroženih i da Srbija nije odgovorna za njih

V. Dečani: Poštovanje zakona, verska i etnička raznolikost glavni kriterijumi za zrelost vlade ali Kosovo pokazalo da to ne važi



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.