„Očekivani ishod, nije bilo pomaka. Strane su ostale pri svojim stavovima. Za Evropljane je uspeh i činjenica da je Aljbin Kurti uopšte i došao, ocenio je za KoSSev jučerašnje razgovore u Briselu između Aleksandra Vučiča i Aljbina Kurtija, asistent na Fakultetu političkih nauka Stefan Surlić.
Kaže da za Srbiju nema nikakve perspektive dijaloga ukoliko je uslov priznanje nezavisnosti Kosova.
„Albanska strana nije spremna ni na kakav kompromis, ili da razgovara uopšte o temama koje su problematične mimo statusa Kosova, tako da zaista pozicije deluju nepomrljivo“, kaže Surlić.
Ipak, za Surlića postoje i novine, poput Kurtijevih predloga, koje ocenjuje istovremeno i kao nerealne.
„Mislim da je strategija bila da Aljbin Kurti prikrije malo svoju nespremnost jer niko od njih u pregovaračkom timu nije upoznat sa pregovaračkim procesom. On je obećavao javnosti da će to biti sasvim novi proces i on zapravo sa ovim temama koje je kandidovao želi da predstavi javnosti, ‘evo ja sam započeo novi proces pa neka se oni izjasne’.“
Kao prvu nerealnu ideju, Surlić ocenjuje predlog o mirovnom sporazumu.
„Ona mi deluje potpuno nerealno. Mi ovde dolazimo da pregovaramo o ekonomskoj saradnji, povezivanju privrednih komora pitanjima nestalih, pa valjda se podrazumeva da dve strane su daleko od bilo kakvih sporazuma i da je nepotrebno postizati bilo kakav sporazum 20 godina nakon konflikta“, istakao je Surlić.
Takođe, nerealan je i zahtev za osnivanje SEFTA-e umesto CEFTA-e, premda kaže se radi o inovativnom rešenju, takođe kaže Surlić.
„Inovativno rešenje je iz dva razloga, prvo da se Kosovo prizna kao država ravnopravna sa ostalima u regionu, a drugo je – da ono na čemu insistiraju i Evropljani i Amerikanci – da se mini šengen u stvari nazove drugim imenom“, ocenjuje.
To je usled toga što je, Surlić napominje, ideja o mini-šengenu kompromitovana ideja na Kosovu.
„Predstavljena kao neka mini Jugoslavija, a evo on sada nudi isto to, jer šta je SEFTA nego sloboda kretanja trgovine“, dodao je.
Na opasku da postoji ipak suštinska razlika, a to je da bi se u SEFTA-i Kosovo predstavilo kao ravnopravna država naspram Srbije i ostale četiri zemlje Zapadnog Balkana, a ne sa oznakom Kosovo/UNMIK, Surlić, potvrđujući to, naglašava:
„Ali moramo da priznamo i da Berlinski proces je na neki način podrazumevao već ravnopravnost. Niko nije u Berlinskom procesu Kosovo predstavio preko UNMIK-a ili insistirao na na fusnosti“.
Tvrdi da regionalni procesi priznaju formalnu ravnopravnost Kosova, a sada on želi da to bude i oficijelno.
Što se tiče predloga o nacionalnom savetu, ocenjuje ga kao potpuno deplasiranu temu ali očekivanu.
„Nije toliko iznenađujuća, na tragu već njegove dobro poznate strategije reciprociteta, a to je – sve što Srbija nudi Albancima, mi ćemo to ponuditi Srbima, što je potpuno van realne priče, jer zašto bi se uopšte pregovaralo ukoliko bi Srbi dobili što već imaju Albanci?!“
Ipak, neuporedive su situacije u kojoj se nalaze Albanci i Srbi, objašnjava Surlić takođe:
„Albanci nisu u sistemskoj diskriminaciji na jugu Srbije, nemaju teret raseljenih, nestalih, ubijenih, ljudi kojima se osporava kulturna baština i sve ostalo tako da pozicija srpske zajednice na Kosovu u odnosu na poziciju albanske je potpuno drugačija“.
Konačno, naglašavajući da u ovakvom dijalogu ne vidi iskorak osim ukoliko ne dođe do značajnijeg pritiska, Surlić kaže da su to međunarodni akteri, a pre svega misli na pritisak SAD.
Na pitanje kako onda tumači već zakazanu novu rundu dijaloga između Vučića i Kurtija sledećeg meseca, objašnjava da dijalog ima ritam koji su odredili medijatori, te da to treba takođe razumeti kao vid pritiska, premda blagi.
„Lajčak i Borelj žele da pokažu da taj proces ide iako nema nikakvih konkretnih rezultata. Mislim da će akcenat da stave na strategije koje su moguće za neki dogovor ili saglasnost i naravno, to je opet neki blagi, ali jeste vid pritiska – učestali sastanci da dodvedu do neprijatne situacije za oba lidera kako bi pokazali spremnost za nekom vrstom popuštanja i postizanja kompromisa“, ocenio se Stefan Surlić u razgovoru za KoSSev.
O ostalim reakcijama na jučerašnje razgovore predsednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija, kao i samim dešavanjima u Briselu, čitajte u vestima u nastavku.
Prve reakcije u Prištini na dijalog u Briselu, opozicija kritikuje Kurtija, vlast brani
Vučić: Kurti došao da pita ‘kada ćeš da priznaš Kosovo’, rekao sam mu nikada i on se detonirao
Lajčak o sastanku Vučić-Kurti: Nije bio lak ali je važno da se dogodio
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.