Studenti iz Kosovske Mitrovice pismom odgovorili ambasadoru Nemačke na osudu performansa „Kosovošvic“

Protesti studenti
Foto: KoSSev

Studenti Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici uputili su juče pismo ambasadoru Nemačke u Prištini kao odgovor na njegovu osudu njihovog performansa „Kosovošvic“ koju je ambasador video kao „odvratno poređenje“ sa patnjama koje je srpski narod doživeo tokom nacističke okupacije Nemačke u Drugom svetskom ratu.

Studenti u Kosovskoj Mitrovici su se pridružili protestima zbog odluke kosovske vlade da uvede taksu od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Oni već danima organizuju performanse, a jedan od tih performansa koji su izveli u četvrtak naišao je na oštru osudu ambasadora Nemačke u Prištini, Krstijana Helta (Christian Heldt). Tema performansa bila je logor i nosila naziv „Kosovošvic“. U delu performansa studenti su simbolično prikazivali logoraše koji pružaju ruke kroz ogradu kako bi im stražari dali hleb.

Na ovakav performans oštro je reagovao ambasador Nemačke u Prištini Kristijan Helt. On je na svom Twitter nalogu poručio studentima da pročitaju knjige iz istorije.

“Ova paralela, imajući u vidu patnje, posebno Srba i drugih u regionu tokom Holokausta sprovedenog na Balkanu pod okupacijom nacističke Nemačke, nije samo potpuno preterana, već i odvratna. Pročitajte knjige iz istorije, nemojte se baviti alternativnim činjenicama!,” poruka je ambasadora Nemačke u Prištini.

Na ovu kritiku studenti su odgovorili pismom. Pismo prenosimo u celosti.

Njegovoj ekselenciji,

Gospodinu Kristianu Heltu (Christian Heldt)

Ambasadoru Savezne Republike Nemačke u Prištini

Poštovana ekselencijo,

Najpre želimo da Vam zahvalimo na reakciji povodom našeg jučerašnjeg performansa “Kosovošvic“. Hvala Vam što pratite naš rad i našu borbu. Povodom Vaše reakcije na tviteru, osećamo potrebu da Vam još malo pojasnimo detalje našeg performansa, ali i da Vam uputimo nekoliko pitanja u vezi sa Vašom objavom.

Začudilo nas je zašto ste se Vi oglasili, jer mi nismo imali nameru da uvredimo Saveznu Republiku Nemačku ili bilo koju drugu nezavisnu i međunarodno priznatu državu. Naš cilj je bila jedna nepriznata kvazidržava. Zašto je to Vas pogodilo, možemo samo da pretpostavimo. Možda zbog belih traka na našim nadlakticama na kojima je pisalo „Srbi“ (Serbs), ili zbog podsećanja sveta na moguću humanitarnu katastrofu i ponavljanje slika iz prošlosti koje niko u Evropi ne želi da se seća. Smatramo da se nalazimo u sličnim prilikama kao pred Drugi svetski rat. Srbi su na Kosovu i Metohiji proganjani, ubijani, zatvarani, maltretirani, oduzimano im je pravo na slobodu kretanja, slobodu veroispovesti, smešteni su u geta i enklave. Zar to nije protiv onoga što Evropa proklamuje da jeste danas? Zar to nije ono što je Evropa odlučila da bude posle slobodarske Francuske revolucije, Prvog svetskog rata i Drugog svetskog rata? „Sloboda, jednakost, bratstvo“ (Liberte, egalite, fraternite) je proklamovano još pre više od dva veka, a da li ima slobode, jednakosti i bratstva na Kosovu i Metohiji, u samoj Evropi? Da li su Srbi slobodni i jednaki, i da li se Albanci prema njima ponašaju kao braća? Znate i sami odgovore na ta pitanja gospodine ambasadore. Pošto odgovor znamo, molimo Vas da nas udostojite odgovora na pitanje: Zašto onda ta slobodarska i demokratska Evropa ćuti na ovakvo maltretiranje srpskog naroda?

Kako smo videli u Vašoj biografiji koja je dostupna na internetu, Vi ste studirali istoriju, međunarodno javno pravo i političke nauke u Bonu i na Sorboni? Zaista Vam zavidimo na tome. Ali se i pitamo, kako to Vi, kao neko ko je studirao istoriju u velikim centrima nemačke i francuske istoriografske škole, možete da napišete da je performans koji zahteva od Evrope, pa i Vas lično, da ne dozvoli da se ponovi epizoda koncentracionih logora više nigde i nikada na svetu, odvratan? Zar nije osnovni princip svakog istoričara objektivnost? Zar nas nije istorija naučila da ne smemo zaboraviti nijedan zločin, jer rizikujemo da će nam se ponoviti? Zar vi, kao istoričar, niste proučili prošlost Srba, Srbije, Kosova i Metohije? Ako jeste, onda znate koliko su Srbi stradali u prošlosti od raznih okupacija, logora i zločina u oba svetska rata. Ako niste, naši studenti istorije će Vam rado pomoći u tome.

Da li Vas je možda pogodio naziv „Kosovošvic“ (Kosovoschwitz), zbog paralele sa zloglasnim logorom Aušvicom (Auschwitz)? Možda je adekvatnije bilo da iskoristimo naziv „Kosovovac“ (Kosovovac) i da iskoristimo kao paralelu zloglasni logor Jasenovac (Jasenovac), ali zar se neko zainteresovao koliko je Srba, Jevreja i Roma pobijeno u Jasenovcu, kojeg su čak nazivali „balkanski Aušvic“? Verujemo da ste i Vi možda Jasenovac sreli u fusnoti neke od istorijskih knjiga.

Ili da Vas nije zgrozila scena u kojoj se studentima preko rešetaka daje hleb? Zašto je do nestašice hrane došlo Vi znate i bolje od nas, pa Vas kao nekog ko je pored istorije studirao i međunarodno javno pravo, pitamo: Zar uvođenje taksi od 100% na robu iz centralne Srbije ne krši CEFTA sporazum? Zar vredi praviti neki veći sporazum (u Briselu) sa nekim ko ne ume da ispoštuje ni sporazum o slobodnoj trgovini? Odgovore na ta pitanja znamo. Ali ih od Vas nikada nismo čuli, to nikada niste osudili.

Ali još nešto – čitali bismo mi knjige, gospodine ambasadore, ali ne znam da li znate da vlasti u Prištini na administrativnim prelazima sprečavaju i dostavu knjiga napisanih ćirilicom, koja je srpsko nacionalno pismo, kojom je i ovo naše pismo Vama napisano. Ali svakako smo voljni da Vas ugostimo i održimo sa Vama jednu akademsku debatu o istoriji, međunarodnom javnom pravu i političkim naukama, u kojima ste profesionalac. Ujedno Vas pozivamo da pružite podršku našim performansima, našoj borbi protiv ugnjetavanja, ali i da uzmete učešće u njima.

I na kraju, a možda to zaslužuje da bude na početku, poštovani gospodine ambasadore, želimo da znate da će se istorija sećati naše borbe, ali će se sećati i sramne ćutnje dela međunarodne zajednice, okretanja glave pred stradanjem jednog celog naroda i osuđivanja borbe jednog naroda da preživi i izbori se za elementarna ljudska prava i ostanak na svom vekovnom ognjištu. Molimo Vas da nastavite i ubuduće da pratite naše performanse.

U Kosovskoj Mitrovici

Dana: 7.12.2018. godine

Studenti Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici

O svim dosadašnjim performansima studenata Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici pročitajte:

Studenti: Danas u tišini, narednih dana gromoglasno za opstanak i pravdu

Studentski performans: „Sponzori kosovske nezavisnosti“ protiv „kosovskih Srba“

Performans „Kosovošvic“ – „ograničeno pravo na život, na hleb“

Golubovi pismonoše nose na Zapad poruke studenata sa KiM



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.