
Od 15. do 18. oktobra u Čileu se održava Generalna skupština INTERPOL-a na kojoj će se raspravljati i o ponovnom zahtevu Kosova da postane član te policijske organizacije. Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, koji predvodi delegaciju Srbije, kaže za RTS da se policijska organizacija ne može zloupotrebljavati u političke svrhe.
Nebojša Stefanović je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da Srbija od prethodne Generalne skupštine INTERPOLa- razgovara sa svima, uključujući i one države koje su prošle godine glasale za prijem Kosova u INTERPOL.
„Želimo da ukažemo na policijske, političke i pravne razloge, od Rezolucije 1244 Ujedinjenih nacija, i podsećamo na to da je INTERPOL osnovan od strane UN i ne može da krši ta pravila. S druge strane, 2016. godine smo u Pekingu na istoj Generalnoj skupštini usvojili rezoluciju koja jasno kaže da članica INTERPOL-a može samo biti država članica UN, ili država posmatrač u Ujedinjenim nacijama“, istakao je ministar policije i podsetio da Kosovo nema nijedan od ta dva statusa.
„Postoji pritisak velikih sila i ovo je jedan od setova aktivnosti naše zemlje. Pisao sam i sastao se sa mnogo ministara unutrašnjih poslova, aktivno lobirao, pisali svim državama članicama INTERPOL-a, objašnjavali našu poziciju, koristili multilateralne susrete za to. Ne možete nešto što je čisto, jer KiM je deo Republike Srbije po Rezoluciji 1244, zloupotrebljavati i da se u policijskoj organizaciji bave politikom“, napomenuo je Stefanović.
Jedan deo tima Srbije je, ističe, već u Čileu i zakazani su razgovori koji će biti „teški i neizvesni“ do samog dana glasanja.
„Znali smo taktiku Prištine“
Objašnjavajući raskorak između utiska da je Priština ove godine odustala od lobiranja za prijem, a da je na kraju, u poslednjem trenutku, Priština ipak dobila poziv da učestvuje, Stefanović naglašava da je sve to bila taktika Prištine i da je Srbija to znala.
“Ovog puta su prištinske institucije imale drugačiju taktiku. Manje su govorili o tome u javnosti i stekao se utisak sa vestima koje su puštali kao da maltene nisu zainteresovani i možda neće ni biti glasanja. Ja sam odmah rekao, naravno da će biti glasanja, da će oni insistirati na tome, naravno da će neka od zemalja predložiti da se o tome glasa i naravno da će biti prisutni. Kao što vidite, bio sam u pravu”.
Bez obzira na signale iz Prištine, Srbija se tvrdi, nije ponašala ništa drugačije u odnosu na prethodnu godinu.
Glasanje 2018. godine
U prvom krugu Kosovo nije obezbedilo dvotrećinsku većinu, nakon čega je određena pauza pred drugi krug glasanja.
Delegacije su tada izašle iz sale, a predstavnici SAD, Britanija i Turske izvršile su dodatni pritisak na zemlje članice kako bi obezbedile prijem Kosova u INTERPOL.
Taj pritisak nije urodio plodom, pa Kosovo ni u drugom krugu nije uspelo da obezbedi dvotrećinsku većinu.
Protiv prijema Kosova u INTERPOL 2018. godine glasala je 51 država, 68 je bilo za, a 16 se uzdržalo od glasanja.
Stefanović pisao šefovima INTERPOL-a: Ne razmatrajte ponovni zahtev za prijem Kosova
Kosovo se prijavilo za INTERPOL: „Samoubilački potez„
Kosovo ponovo apliciralo za članstvo u INTERPOL-u
Ishod glasanja u INTERPOL-u: Ambasade razočarane, kosovski političari krive Srbiju
Kosovo ni iz četvrtog pokušaja nije u INTERPOL-u, jesu Kiribati i Vanuatu
Govoreći o pauzi koja postoji između dva kruga glasanja, a koja je tokom prošlogodišnjeg glasanja bila presudna, Stefanović je objasnio da po pravilima INTERPOL-a postoji dvokružno glasanje.
„Prvi put je potrebna podrška dve trećine država, a ako se to ne dogodi, piše u pravilima, obavlja se sledeće glasanje. Nigde ne piše da između treba da postoji pauza, čak ni koliko je vremenska razlika između te pauze”, navodi Stefanović.
Na pitanje hoće li sada biti pauze, ministar unutrašnjih poslova kaže – videćemo.
„Kad imate u prvom krugu glasanja da Kosovo nije primljeno, ukoliko u vreme pauze izađu iz sale, može da se desi da dođe do promene odnosa zemalja, i u tom trenutku može glasanje da ide u drugom smeru. Iako piše da je glasanje tajno, to se beleži elektronski i ko ima uvid, može da kaže kako je ko glasao“, objasnio je ministar policije.
Srbija će se, kaže, boriti da ta pauza između dva glasanja ne pokvari ishod glasanja.
Kosovo je do sada četiri puta podnosilo zahtev za članstvo – 2010, 2015, 2017. i 2018. godine.
Inače, upravo je nepovoljan ishod glasanja za članstvo Kosova u INTRPOL-u prošle godine, bilo okidač za donošenje odluke o taksama koja je paralisala dijalog. Od tada su međunarodni predstavnici više puta pozivali Srbiju da obustavi ono što vide kao kampanju Srbije protiv međunarodne afirmacije Kosova.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.