Andrić Rakić: Na sastanku različito o potrebi i značaju Zajednice srpskih opština

Milioca Andrić Rakić, novinarka portala Kossev, izjavila je da je najveći problem Srbima na Kosovu nemogućnost odlaska u Rašku po lekove, jer su zalihe potrošene, a putovanje bi značilo dupli karantin, pa zbog toga ljudi, iako bolesni, biraju da sede kod kuće. "Karantini su jedna od mera koje je kosovska vlada od samog početka pandemije počela da primenjuje. Najpre su bila stavljena u karantin sela u gnjilasnkom okrugu, a kasnije i veće opštine, opštine Mališevo, Zvečan i Severna Mitrovica, od juče Priština, danas Suva Reka i Uroševac. Kada se opština proglasi da je pod karantinom, zabranjuje se ulaz i izlaz, osim licima sa posebnim dozvolama. U to spadaju osobe koje se bore protiv pandemije, radnici javnih preduzeća, kompanija koje se bave uslužnim delatnostima, ali i novinari i zdravstveni radnici", rekla je Rakić. Ona je navela da opšti policijski čas na Kosovu važi od 17 časova do šest ujutru, s tim što u opštinama koje su u karantinu važi naredba da je kretanje zabranjeno posle 12 časova, s tim što o tome odlučuju lokalne vlasti u dogovoru sa kosovskim Ministarstvom zdravlja. "Što se tiče taksi snabdevanje robom na severu Kosova, osim u početnom periodu, nije bilo problematično. Na jugu jeste", naglašava ona, i dodaje da je prema nekim podacima, vrednost robe koja je stigla do građana Srbije na jugu Kosova oko dva, tri miliona evra. "Na jugu je u jednom kratkom periodu bio problem snabdevanje brašnom, ali i to se sredilo odmah nakon ukidanja taksi kada je veća količina brašna uvezena iz Srbije", nagalašava Rakić. Govoreći o situaciji na administrativnoj granici, ona je rekla da važe duple mere, i sa srpske , i sa kosovske strane. "Kada putnici iz c entralne Srbije ulaze na Kosovo, ti putnici su u obavezi da provedu 14 dana u karantinu, u Studentskom domu u Prištini. S druge strane, kada ljudi sa Kosova pokušavaju da uđu u centralnu Srbiju, takođe se od njih zahteva da borave u karantinu. Ovde je najveći problem to što ne mogu da idu u rašku po lekove. Budući da državne apoteke, preko pet godina ovde ne dobijaju robu. Ljudi koji dobijaju lekove na recepte su u nekom određenom periodu odlazili u Rašku i uzimali veću količinu lekova za taj period", ističe Rakić. Prema njenim rečima, većina građana je iskoristila te svoje zalihe, a ne nemaju načina da odu do Raške da preuzmu lekove. "Na konferencijama za štampu Kriznog lokalnog štaba, pitanje koje postavljamo funkcionerima da li se neko brine o tim licima, dobijamo informacije samo o obolelima. Konkretno, u ovom trenutku ima 45 osoba obolelih od korone u srpskim sredinama, dok je taj broj na čitavom Kosovu 273. Na žalost, severna Mitrovica je treća opština po broju obolelih na Kosovu. Dakle , nismo sigurni da se uopšte neko bavi građanima koji ne mogu da odu u centralnu Srbiju po lekove", ističe Rakić.
FOTO: N1

Sa srpske strane, ljudi koji su govorili u ime srpske zajednice na Kosovu imali su uglavnom jednoglasnu poruku – da je formiranje Zajednice srpskih opština neophodno, ako misle da se izbegnu negativne posledice integracije, izjavila je za KoSSev Milica Andrić Rakić iz Nove društvene inicijative, nakon sastanka u američkoj ambasadi na kom se razgovaralo o ZSO.

Na njemu je, objašnjava, srpska strana govorila uglavnom o datoj temi i konkretnim problemima sa kojima se Srbi na Kosovu suočavaju. Sa druge strane, albanska strana razlikovala se u tumačenjima. I dok predstavnici Vlade i dalje ne razumeju potrebu za Zajednicom i na nju gledaju kao sredstvo Beograda da kontroliše Kosovo, iz civilnog društva pojedini su poručili da se radi o međunarodnoj obavezi koja je preuzeta i koja se kao takva sprovesti mora.

Zatvoreni okrugli sto koji je organizovao i predvodio američki ambasador na Kosovu, Džefri Hovenijer, trajao je dva i po sata. Prema rečima Andrić Rakić, protekao je mirno, bez teških reči, ali uz neslaganja.

Srpska strana govorila je o praktičnim problemima Srba, koji već postoje, ali i onima koji bi bili izazvani ukoliko se Zajednica ne formira.

Govoreći o tim problemima, srpska strana podvukla je razlike između kosovskog i srpskog sistema – kako u načinu, tako i u kvalitetu i pružanju usluga.

„Pokušali su da objasne da bi integracija bez uzimanja u obzir specifičnosti drugog sistema, značila kraj srpske zajednice na Kosovu“, ističe ona.

Naznačili su na sastanku koliko je bitna finansijska podrška koja na Kosovo stiže iz centralne Srbije – kako u platama tako i u socijalnim davanjima.

„Srpska strana je davala i primer kriterijuma kosovskog sistema za socijalne kategorije, a koji je trenutno dosta viši u odnosu na srpski sistem. Tako bi mnogi ljudi koji u srpskom ispunjavaju kriterijume, možda u kosovskom ostali bez socijalnih davanja“, objasnila je Andrić Rakić.

Osim toga, srpska strana na sastanku je ukazivala da bi se ujedno pozatvarao i broj škola – budući da kvote nastavnika prema učenicima takođe nisu iste u dva sistema.

Govorili su i o konkretnim problemima sa uvozom lekova, udžbenika, problemima u pristupu radnim mestima u javnim insitucijama, problemima oko verifikacije diploma i ostalo.

Andrić Rakić dodaje da su se, izuzev dve političke opcije, ostale izdigle iz situacije i govorile samo o temi, konkretnim problemima i šta bi praktično ZSO mogla da reši.

Za razliku od njih, među predstavnicima Vlade u Prištini koji su danas prisustvovali ovom sastanku, moglo se, kako je kazala, čuti da njima nije jasno zašto je toliko neophodna ZSO, odnosno zašto im nije dovoljan Ahtisarijev plan.

Osim toga, smatraju da Beograd Zajednicom želi da ostvari kontrolu nad Kosovom.

„Oni smatraju da je srpska zajednica na Kosovu instrumentalizovana i da ona ide u upliv Beograda, kao i u pokušaj Beograda da ostvari kontrolu nad Kosovom, a ne iz suštinske potrebe zajednice“, precizirala je ona.

Nije bilo tako, objašnjava Andrić Rakić, kada su u pitanju predstavnici opozicije. Oni su bili konstruktivniji od vlade i imali su više razumevanja za ideju Zajednice.

Andrić Rakić naglašava da je to ipak stav jednog dela opozicije koji je izneo stav, te da ima onih koji danas nisu želeli da ga iznose. 

Za razliku od njih, albansko civilno društvo bilo je više na liniji tumačenja kosovske vlade, ali je i tu bilo izuzetaka.

„Neki od njih podvlačili su da se radi o međunarodnoj obavezi Kosova i da Kosovo mora da sprovede Zajednicu srpskih opština, ali koja neće da izlazi iz okvira Ustavnog suda“, poručila je ona.

Iz srpske zajednice, dodaje Andrić Rakić, uglavnom su se dosta protivili takvom tumačenju – govoreći da međunarodni sporazumi nadilaze nacionalne pravne okvire, uključujući i ustav.

„Pojedinci iz srpske strane su naveli da se i integracija srpske zajednice na Kosovu desila uz pomoć mišića jedne partije, te da to još uvek nije formalno pravna razrešena situacija u Srbiji. Da to nije niko vodio ni na Ustavni sud Srbije. A to znači da ako Srbija promeni Ustav, mora to da učini i Kosovo“, navodi Andrić Rakić.

Sastanak je danas okupio predstavnike kosovske vlade, političkih partija, organizacije civilnog društva i diplomatski kor.

Na okruglom stolu učestvovali su i, kako javljaju pojedini mediji u Prištini, predstavnici Srpske liste, koja je početkom novembra napustila sve funkcije na centralnom nivou i lokalnom – na Severu. Srpska lista, međutim, ovo nije potvrdila.

Što se tiče civilnih predstavnika, oni sa kojima smo razgovarali, naveli su da ne mogu da saopšte pojedinačno učesnike, s obzirom na pravila chattam house-a, pod kojima su radili danas.

Vladu Kosova su predstavljali ministar zdravlja Arben Vitija, ministarka prosvete Arberije Nagavci, te ministar za zajednice povratak Nenad Rašić. Mediji javljaju da je bilo i drugih predstavnika.

Nakon sastanka, medijima se obratio domaćin današnjeg skupa američki ambasador Džefri Hovenijer, koji je naglasio da upravo današnja diskusija odražava značaj koji SAD pridaju formiranju ZSO, odnosno Zajednice opština sa većinski srpskim stanovništvom.

„Iako je nekoliko američkih zvaničnika već iznelo ovaj stav ja takođe želim da budem jasan u stavu SAD: Ne podržavamo nijedan aranžman koji krši Ustav Kosova, koji nije u skladu sa odlukom Ustavnog suda iz 2015. godine ili koji bi ugrozio suverenitet, nezavisnost, demokratske institucije ili multietnički karakter”. 

Kazao je da se SAD „strogo protive formiranju bilo kakvog entiteta koji liči na Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini“, ali da sa druge strane od Kosova očekuju da ispuni svoje obaveze.

„Zahtevamo od Vlade Kosova da pruži svoju viziju o Asocijaciji za koju veruje da štiti budućnost Kosova kao suverene, nezavisne, multietničke, demokratske države i obezbeđuje manjinska prava u skladu sa Briselskim sporazumima. Ovo je kritično, ovo je važno, ovo je hitno”, naglasio je Hovenijer nakon diskusije o ZSO.

U isto vreme kada je u američkoj ambasadi počeo sastanak, na ulicama Prištine organizovan je protest protiv „nametanja“ formiranja ovog tela, na kojem je rečeno da se Albanci „masovno protive“, jer su „uvereni“ da će se time na Kosovu stvoriti nova Republika Srpska. Sa skupa je najavljeno da će biti novih i to masovnih protesta protiv formiranja ZSO.

O današnjem okruglom stolu čitajte u:

Srpska lista prisustvovala diskusiji u ambasadi: Podvučeno da ZSO treba da ima izvršna ovlašćenja

Hovenijer: Pomažemo Kosovu da formira zajednicu u skladu sa Ustavom Kosova, to je kritično važno i hitno

Arsenijević: Hovenijer pod jednim krovom spojio nespojivo, produktivni razgovori

U Prištini dva događaja: U američkoj ambasadi sastanak o ZSO, a na ulici protest protiv ZSO



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.