OpisMEDIJavanje: Mladi novinari retko imaju prilike da rade u profesionalnim redakcijama

Ograničene prilike za rad u profesionalnim medijima, kršenje prava radnika, seksizam – glavni su izazovi mladih novinarki i novinara na Kosovu, smatra novinarka BIRN-a, Doruntina Baljiju (Doruntina Baliu). Uz ove izazove, koji nisu strani novinarskoj branši generalno, tu su i izazovi specifični za Kosovo – jezičke barijere između zajednica i pitanje bezbednosti novinara jedne etničke pripadnosti u određenim delovima Kosova.

Glavni izazov mladih novinara na Kosovu je konkurencija, smatra Baljiju. Iako je cilj svakog studenta novinarstva da sa radom počne u nekom profesionalnom mediju, to zbog ograničenog broja takvih medija, nije uvek moguće.

Oni vrlo često počnu da rade u nekom mediju koji možda nema kao princip profesionalno novinarstvo, već je u početku primarna potreba za klikovima i potreba za finansijskom stabilnošću. Ovo onemogućava novinare da ostvare ono što je najbolje za njihov profesionalni razvoj

A pored profesionalnih kompromisa koje moraju da prave, tu je i kršenje prava radnika, ali i danak koji mladi novinari plaćaju zbog onoga što starije kolege vide kao nedostatak iskustva.

„Čim oni počnu sa radom, slično kao i sa drugim profesijama, praktikante često eksploatišu, iskorišćavaju ih ili preopterećuju poslom, često možda i administrativnim poslovima i ne dozvoljava im se da se razviju kao novinari u istraživačkim temama. To stvara i jedan fenomen poznat kao leteći novinari. Dakle oni kao novinari nemaju mogućnost da se specijalizuju u jednoj određenoj oblasti ili nemaju prostora da se bave samo jednom određenom oblašću, kako bi se razvili i radili značajna istraživanja u toj oblasti“, objašnjava Baljiju.

Zbog multietničkog karaktera Kosova, ali i napetih odnosa između zajednica u pojedinim delovima Kosova, novinari se suočavaju sa dodatnim izazovima, kaže Baljiju.

„U našoj redakciji kada vršimo pripreme da izađemo na teren, recimo u Zvečan, Leposavić ili Severnu Mitrovicu, priprema je sigurno drugačija od uobičajene pripreme da se izađe na teren bilo gde drugo. Zato što još uvek postoji rizik od fizičkih napada ili drugih napada zbog postojećih etničkih i političkih tenzija“, kaže ona i dodaje da je jezička barijera, odnosno nepoznavanje jezika dodatna prepreka.

Ova dva problema dovode do toga da se mediji uglavnom bave problemima zajednice koja govori jezik na kom oni izveštavaju.

„Novinari u Prištini se više bave problemima albanske zajednice, a oni u Severnoj Mitrovici problemima srpske zajednice. Iako se pokrivaju teme u drugim zajednicama, možemo reći da je to više površinski i često ne iznose na svetlost dana interese građana ili glasove koji se često ne čuju u medijima, a to su uglavnom građani, različite nevladine organizacije, ali i opozicioni glasovi drugih zajednica.“

Zato je, upozorava, u interesu što kvalitetnijeg izveštavanja neophodan kontakt između mladih novinara iz različitih zajednica, što se, kako objašnjava, sve više dešava.

Novinari svakim danom sve više, posebno mladi novinari, stvaraju kontakte, međusobni most povezivanja, da bi pomogli jedni drugima u zajedničkom cilju, a to je informisanje građana, na Kosovu uopšte, bez obzira na kom delu teritorije Kosova oni žive

Seksizam i patrijarhat i na medijskoj sceni

Najzad, specifičan problem novinarki na Kosovu su sistemski seksizam i patrijarhalni mentalitet, smatra ona. Neretka je diskriminacija i nezakonito postupanje prema trudnicama i porodiljama, dok na menadžerskim i uredničkim pozicijama još uvek dominiraju muškarci.

S druge strane, napadi na novinarke nisu retkost, naprotiv:

„Kada su verbalni napadi u pitanju, primetili smo da obično u napadima koji su učinjeni prema ženama postoji tendencija da se pomene i moralni aspekt i seksualni integritet, što se ne čini sa muškarcima.“

Pol, sa pojedinim sagovornicima, može uticati i na rad na terenu.

„Često nam se desi kada smo na terenu, da osobe koje intervjuišemo prvo žele da pričaju sa tehničarima, sa kamermanima, muškarcima, pre nego što će da pričaju sa novinarkama“.

KoSSev je u saradnji sa Misijom Ujedinjenih Nacija na Kosovu otpočeo kampanju medijske pismenosti. Šta su u prethodnim video prilozima poručile kolege novinari i novinarke, pogledajte u nastavku:

OpisMEDIJavanje – Vodič kroz vesti koje puštaš u svoj svet!

OpisMEDIJavanje: Ni po babu, ni po stričevima, samo u interesu istine

OpisMEDIJavanje: Manjinski mediji na Kosovu važni, ali finansijski ugroženi

OpisMEDIJavanje: Lažne vesti najčešće leže u naslovima

OpisMEDIJavanje: Srpski novinari na Kosovu se doživljavaju kao neprijatelji i nevažni



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.