Kurti: Samoupravljanje za srpsku zajednicu i ZSO nisu ista stvar, Vučić beži od potpisivanja sporazuma koji je de fakto priznanje

Međunarodna zajednica je preferirala da se potpiše sporazum, ali predsednik Srbije beži od potpisivanja, jer će time dogovor dobiti zakonsku snagu, ali i obavezu za realizaciju, poručio je kosovski premijer, Aljbin Kurti nakon jučerašnjeg 12-časovnog sastanka sa srpskim predsednikom i predstavnicima Evropske unije. Njih je pozvao da pronađu mehanizam da se ovaj dogovor sprovede, a upravo zbog toga što je postignuta samo „javna saglasnost“.

Kurti sinoć nije dao konkretan odgovor na pitanje da li će da formira ZSO. Sa druge strane, kada je u pitanju obaveza koju je preuzeo da se „odmah“ pokrenu pregovori na uspostavljanju aranžmana i garancija kako bi se osiguralo samoupravljanje za srpsku zajednicu, Kurti je kazao da tačka sedam osnovnog sporazuma i Zajednica srpskih opština, nisu ista stvar.

„Došli smo u Ohrid da potpišemo ovaj osnovni sporazum sa aneksom za njegovu implementaciju, mi smo dobili jednu javnu saglasnost za jedan aneks koji će pokazati kako će se osnovni sporazum sprovoditi“, kazao je Kurti nakon jučerašnjih, celodnevnih razgovora sa evropskim zvaničnicima i srpskim predsednikom.

Kurti je Vučića optužio da je isto kao i 27. februara u Briselu, izbegavao potpisivanje sporazuma – „čak i sa aneksom“.

„Predsednik Srbije beži od potpisivanje sporazuma, ovaj sporazum je de fakto priznanje“, objasnio je Kurti.

Sa druge strane, podcrtava da su osnovni sporazum i aneks prihvatljivi za Kosovo.

„Mi se ne plašimo – i 27. februara i večeras bio sam spreman i želeo sam da potpišem sporazum. Ne ustručavam se, ne bežim i smem“, rekao je Kurti.

Veruje da će međunarodni posrednici pomoći da se što pre krene sa realizaciojm dogovora.

On precizira da je sada na Evropskoj uniji da pronađe mehanizam da se dogovor „sprovede u Zakon“ i da se pronađe mehanizam za njegovo sprovođenje.

„Druga strana beži od potpisivanja jer će to učiniti da će dobiti zakonsku snagu, potpisivanjem će se steći obaveza za realizaciju. Ja pozivam međunarodnu zajednicu da podrži i pronađe mehanizme za potpisivanje, mi smo ovde spremni, bili smo spremni i 27. februara. Osnovni dogovor je nešto što je de fakto, samo ova činjenica jeste da postojanje ovog dogovora i da smo se usaglasili oko njega, to je u stvari de fakto priznanje. Tako da, pobegli su od potpisivanja osnovnog dogovora, pobegli su od potpisivanja aneksa za realizaciju“, naglasio je Kurti.

Precizira da ovo nije završni dogovor, odnosno završna reč.

Samoupravljanje i ZSO nisu ista stvar

Novinari srpskih redakcija sinoć su u više navrata postavljali isto pitanje kosovskom premijeru – da li će da formira Zajednicu srpskih opština, uz podsećanje da je visoki predstavnik EU, Žozep Borelj, nakon završenih sastanaka kazao da se Kosovo složilo da „odmah“ pokrene pregovore u dijalogu EU, na uspostavljanju specifičnog aranžmana i garancija kako bi na odgovarajućem nivou osiguralo samoupravljanje za srpsku zajednicu.

Kurti, međutim, sinoć ni na jedno pitanje nije dao konkretan odgovor.

Ipak, kazao je da samoupravljanje i ZSO nisu ista stvar.

„U aneksu piše odmah da počinjemo sa razgovorima što se tiče samoupravljanja srpske zajednice. Morate da znate da srpska zajednica i Zajednica opština nisu jedna te ista stvar. O svemu tome se razgovara u suštini i po celoj sadržini. Ti razgovori jesu u toku, već smo ih započeli na neki način, jer smo pričali o tome, ali treba još dugo da bismo došli do konkretnog zaključka“, rekao je Kurti.

U više navrata je takođe ponavljao da je premijer svih građana i da ne želi da omaložava bilo koga po etničkoj osnovi.

Kaže da je on sam bio diskriminisan „zbog toga što je Albanac“, te da neće nikada to da uradi nekom drugom.

„Ja sam premijer svih građana Kosova, bez obzira na pripadnost, tako da se ja ovde angažujem i za Srbe i za Albance i za druge manjine, koje se često zaboravljaju, a to su Bošnjaci, Aškalije, Egipćani, Turci i Goranci. Ja zastupam i služim svim građanima Kosova. Postoji jedan paragraf koji govori o tome da postoji jedan adekvatan nivo upravljanja srpske manjine, i naravno da ćemo mi nastojati da ispunimo najviše standarde na način da i Srbi nemaju nikakav osećaj diskriminacije“, rekao je Kurti.

I sinoć je govorio o Ahtisarijevom planu u kontekstu da se ne treba zaboraviti da je on dao „širinu i mogućnost da se ispune prava“ Srba na Kosovu, odnosno da se njima opština čini „veoma snažnom“.

„Naš ustav koji kao suštinu ima Ahtisarijev predlog je takav da ne dozvoljava da se omalovažava opština, a sa druge strane imate ovaj drugi projekat kojim se želi da se Zajednica opština osnaži na račun tih opština. Predlog Ahtisarija je bio takav da se da snaga opštinama. Ja kao premijer i Osmani kao predsednica, mi smo bili izabrani u skupštini, dok su gradonačelnici izabrani direktnim glasanjem građana. Zato je veoma teško da uzimaš kompetencije od tih opština jer, ponavljam, i arhitektura i struktura naše države koja se temelji na ustavu čija je suština Ahtisarijev predlog, ne dozvoljava da se omalovažava opština koja je tendencija u Beogradu“.

„Građanin Republike Kosova ne može bez opštine. Takva je arhitektura i struktura Ahtisarijevog predloga“, dodao je Kurti, navodeći da neke od opština imaju veće nadležnosti u okviru pozitivne diskriminacije.

Podsetio je i da su sporazumi o Zajednici srpskih opština potpisani 2013. i 2015. godine, ali i sinoć ponovio da su oni samo deo od preko 30 sporazuma koji su dogovoreni u Briselu.

Naglašava da osnovni sporazum ukazuje na to da svi ovi dogovori treba da se sprovedu.

„U okviru tih sporazuma iz 2013. i 2015. – ja sam ponavljao da bilo kakvo sporovođenje tih sporazuma niti može, niti mora da bude u suprotnosti sa zakonom. Rekao sam predsednikiu Sribje i predstavnicima evropske zajednice da ne ponavljamo istu grešku, pa da izgubimo jednu deceniju. Oni su mogli da sprovedu te sporazume pre mnogo godina, ali nisu zbog toga što nisu marili za to šta se zapravo dešavam sa ustavom i zakonom Kosova. Zato kažem – ‘hajde da se opet pripremimo da ne ponavljamo iste greške, istim metodama'“, kazao je Kurti.

Zalažem se za prava i onih koji žele da se vrate na Kosovo

Kosovski premijer upitan je da li će i kada doći do povratka Srba u urbane sredine.

Kurti je kazao da se zalaže za prava svih građana, kako onih koji žive na Kosovu, tako i onih koji su otišli.

„To znači da se zalažem i za one koji žele da se vrate na svoju privatnu svojinu. Puno njih je sada već prodalo svoje svojine, kuće i zemlju. Ali imam i onih koji imaju svoju ličnu i privatnu svojinu na Kosovu, i naravno, ja se zalažem za prava svih tih ljudi bez obzira na nacionalnu ili versku pripadnost“, rekao je Kurti.

Da se sudbina svih nestalih iznese na svetlost dana

Kurti se osvrnuo i na deo aneksa u kojem se navodi da su strane saglasne da hitno prihvate Deklaraciju o nestalim licima, kako je dogovorena u okviru Dijaloga uz podršku EU.

Govoreći o ratu 1999. godine, Kurti je kazao da je neophodno da „ozdravi društvo“, te da oni koji su preživeli nasilje i kojima je pričinjena materijalna šteta, ne mogu da se ostave da „čekaju svoju sudbinu“.

„Moramo da ozdravimo naše društvo i da se imenuju oni koji su preživeli ratne zločine. Ima još 1.617 nestalih osoba, nisu svi Albanci, ali većina su Albanci. Bez obzira na etničku pripadnost, mi želimo da se sudbina nestalih iznese na svetlost dana. U aneksu imate proces kako će se to odraditi“, rekao je Kurti.

On je podsetio na to da su se dve strane avgusta meseca prošle godine dogovorile oko pitanja nestalih osoba.

„Nažalost, tog dana predsednik Srbije nije želeo da potpiše, kao i danas, a taj dan je bio fokusiran na temu opšteg okvira Briselskog sporazuma“, rekao je Kurti.

Kaže da je potrebna aktualizacija tog sporazuma i da se dve strane odmah angažuju za rešavanje pitanja nestalih.

Nismo razgovarali o izborima, napuštanje institucija – greška 

Kurti je sinoć medijima kazao da se u Ohridu nije razgovaralo o vanrednim lokalnim izborima na Severu Kosova koji su zakazani za 23. april, jer je to „unutrašnja stvar Kosova“.

„Donosićemo odluke koje su neophodne da se što bolje organizuju ti izbori“, rekao je Kurti.

Ujedno je ponovio da je zvanični Beograd zapravo naredio Srbima da novembra meseca napuste kosovske institucije, još jednom navodeći da je to bila greška.

„Ne možeš da budeš autentični političar i da predstavljaš građane, ako kreneš sa tim kolektivnim ostavkama, samo zato što ti je neko naredio. Ti ljudi bi trebalo da predstavljaju građane i služe građanima, a ne jednom čoveku u drugoj državi“, dodao je Kurti.

Srpski predsednik sinoć je nakon razgovora u Ohridu, kazao takođe da se nije razgovaralo o izborima, ali da jeste specijalni izaslanik SAD, Gabrijel Eskobar, tokom nedavnog razgovora sa Srpskom listom, te je spomenuo i jun kao moguću alternativnu ideju za datum za izbore.

U odgovoru na pitanje o povratku Srba u institucije, odnosno učešću Srpske liste na izborima, iako je veče pre toga decidno kazao da Srbi neće učestvovati, sinoć je unekoliko ublažio ton, vezujući njihov povratak i učešće sa očekivanjima da Priština pristupi formiranju ZSO, preciznije članu 7.

Predsednik Srbije nije patrijarh, a patrijarh nije predsednik

Kurti je upitan i o članu sedam osnovnog sporazuma koji govori o formalizaciji statusa Srpske pravoslavne crkve, ali i obezbeđivanju snažnog nivo zaštite mestima verskog i kulturnog nasleđa.

Kosovski premijer kaže da je zainteresovan za razgovor sa predstavnicima SPC.

„Predsednik Srbije nije patrijarh, niti je patrijarh SPC predsednik Srbije. Srbija je sekularna država. Ja verujem da će trebati direktno da se Vlada Republike Kosova i ja kao premijer, Ministar kulture, omladine i sporta – koji ima za zadatak bavljenjem nacionalnom zaostavštinom – treba da se obojica angažujemo i uđemo u diskusiju sa visokim predstavnicima SPC. Mi ne želimo da se nikome uskrate prava, imamo Zakon o verskim slobodama, određene zaštićene zone“, rekao je Kurti.

Ovo je deo Implementacionog aneksa za sporazum od 27. februara

Vučić: Nekakav dogovor smo postigli, imam zrno zadovoljstva, primena ulazi u Pregovarački okvir za EU, pa ko koliko stigne

Borelj: Imamo sporazum, Kosovo odmah na član 7, sporazum i primena ulaze pojedinačno u Pregovaračka poglavlja

Posle skoro 12 sati završeni sastanci u Ohridu, Borelj se uskoro obraća


O francusko-nemačkom predlogu koji je u međuvremenu preimenovan u Evropski, a potom postao Sporazum Evropske unije, čitajte na našoj tematskoj stranici: Evropski predlog



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.