U Skupštini Kosova bez prevoda za srpske novinare

Iako su po Ustavu Kosova albanski i srpski službeni jezici na Kosovu, u kosovskoj skupštini je prevod sa albanskog na srpski jezik obezbeđen samo poslanicima. Ta mogućnost uskraćena je srpskim novinarima koji prate rad ovog zakonodavnog tela. Poverenik za jezike i novinari odgovornost pripisuju nedovoljnom angažovanju srpskih poslanika, dok Srpska lista ističe da je to institucionalna diskriminacija protiv koje moraju da se izbore.  

Srpski novinari koji prate rad Skupštine Kosova često su u nezavidnoj situaciji, kada bez prevoda na maternji jezik moraju da izveštavaju sa sednica ili skupštinskog odbora. Postala je praksa da prevod zavisi od prisustva srpskih poslanika, što je za RTK2 potvrđeno i u sekretarijatu skupštine.

"Administracija skupštine je dužna da pruža stručnu, administrativnu i tehničku podršku za potrebe skupštine, predsedništva, komisija i poslanika (član 80, tačka 1 poslovnika skupštine). S tim u vezi, administracija prevodi samo za potrebe poslanika," navodi se u odgovoru sekretara skupštine, Ismeta Krasnićija, na pitanje RTK2 zbog čega srpskim novinarima nije obezbeđen prevod kada na sednicama nema srpskih poslanika.

Novinar RTS-a Andrija Igić smatra da problem prevoda datira još iz vremena prvog saziva skupštine, kada su srpski predstavnici još tada morali da postave stvari na svoje mesto.

"Trebalo bi da stoji da je prevod obavezan bez obzira da li u sali ima srpskih poslanika, ili ne. Zašto Srbi na Kosovu, ako imaju pravo na jezik, ako su ustavotvoran narod, ako je srpski jezik zvaničan, pored albanskog i engleskog na Kosovu ne bi imali pravo da čuju šta Albanci međusobno raspravljaju, o čemu raspravljaju, iako u sali nema srpskih poslanika? Mislim da se radi o bezobrazluku, bahatosti – mi smo jedini i za ostale nas baš briga," kaže Igić.

Poverenik za jezike u Vladi Kosova, Slaviša Mladenović, tvrdi da je na ovu vrstu diskriminacije do sada ukazivao više puta, ali da je rezultat izostao. 

Problem je, ističe Mladenović, kompleksan, jer profesionalnih prevodilaca nema. S druge strane, u praksi postoji svakodnevno kršenje Zakona o upotrebi jezika, navodi poverenik za jezike.

"Taj problem je nešto što će se rešavati dugi niz godina, jer su zaista potrebne suštinske sistemske promene na svim nivoima, pre svega u procesu obrazovanja. Nažalost, tu se postavlja i pitanje uključivanja srpske zajednice u sve te procese. U nekoliko slučajeva sam bio svedok da je skupština objavljivala konkurse za lektore za srpski jezik i da se ni u jednom slučaju na konkurs nisu javili adekvatni kadrovi i u tom smislu delimo odgovornost, jer nismo postali deo procesa, kako bi doprineli kvalitetu," istakao je Mladenović.

Poslanik Srpske liste Igor Simić ističe da srpski poslanici imaju veliku odgovornost, jer učestvuju u donošenju zakona koji se tiču svih građana, pa nedostatak prevoda ili loš prevod smatra vidom institucionalne diskriminacije.

RTK2 redovno prenosi skupštinska zasedanja i često se suočava sa nedostatkom prevoda. Po organogramu skupštine, ovo zakonodavno telo bi trebalo da ima 11 prevodilaca za srpski jezik, a trenutno ih je samo šest. Četvoro je zaduženo za prevod na engleski jezik, a dvoje za turski.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.