Posle carina na uvoz robe iz Srbije, Kosovo u potrazi za alternativnim dostavljačima žita i čelika

pšenica

Gotovo mesec dana nakon uvođenja takse od 10 odsto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a potom i podizanja ove takse na 100 odsto, na Kosovu, kaže predsednik Privredne komore Kosova, kada je uvoz u pitanju, jedini problem predstavlja pronalaženje novih dobavljača za žito i čelik. S druge strane, kada je reč o izvozu, pored tranzita kroz Srbiju, problem izvoznika je i nedovoljan broj licenciranih vozača.

Berat Rukići, predsednik Privredne komore Kosova predstavio je krajem protekle nedelje izveštaj za period jun – septembar ove godine i zaključio da je Kosovo imalo uspeha u ovom periodu zato što su neke od kompanija iz inostranstva proširile svoje poslovanje.

On je govorio i o CEFTA sporazumu uz ocenu da je Srbija primorala Vladu Kosova na takav potez jer je sprečavala transport i uvoz robe sa Kosova. Time što je zabranjivala tranzit, Srbija je činila proizvode sa Kosovo nekonkurentnim na tržištu, tvrdi predsednik kosovske privredne komore.

Kosovo je oktobra prošle godine uvelo taksu na uvoz brašna iz Srbije u iznosu od 0.04 centi po kilogramu. Ta mera je uvedena nakon žalbe od strane domaćeg proizvođača, kompanije „M&Silosi“ i Udruženja kosovskih proizvođača brašna, gde se navodi da se uvoz brašna iz Srbije na Kosovo vrši po nižim cenama od tržišne vrednosti, odnosno ispod cene proizvodnje, što ugrožava proizvodnju brašna na Kosovu.

I ovoj kao i ovogodišnjoj odluci o uvođenju vancarinskih barijera prema robi iz Srbije prethodila je medijska kampanja tokom koje se Srbija okrivljivala da Kosovu prodaje brašno lošeg kvaliteta u vrednosti od 0.15 centi, što je, kako se navodilo, cena koja je ispod tržišne vrednosti.

“Veliki su problem sa kojima su se suočavale domaće kompanije, što nas dovodi do zaključka da je te probleme stvarala Srbija. Mnogo puta smo postavljali pitanje da li i oni poštuju CEFTA sporazum. Mi smo svaki problem zabeležili. Primera radi, kompanija ELKOS nikada nije koristila Srbiju kao tranzitnu zonu koja je povezana s ostalim zemljama iz regiona, čineći da ti naši proizvodi ne budu konkurentni i da se ne nađu na tržištu,“ istakao je Rukići, a prenosi RTK2.

Dodao je i da kosovski proizvođači traže alternativne tranzitne rute, ali jedan od problema sa kojima se suočavaju je nedovoljan broj licenciranih vozača.

„Iako je Srbija jedna od zemalja koja je najpogodnija za tranzit, kompanije sa Kosova koje izvoze proizvode u regionu i šire, od sada će morati da traže alternativne pravce preko drugih zemalja regiona za transport robe. Ono što je još problem je što ne postoji dovoljan broj licenciranih vozača,“ rekao je Rukići.

Pred donošenje odluke i nakon toga u kosovskim medijima češći su tekstovi i izveštaji na temu robe iz Srbije na KiM-u.

KOHA: Jaja iz Srbije prodaju se na Kosovu bez pečata „RKS“

Koha: Kosovske kompanije uvoze srpske proizvode sa „Kosovo i Metohija“, direktno krše ustav

PLUS CENTER – Jedini market na Kosovu koji ne prodaje robu iz Srbije

Kosovska štampa: Kosovo gubi od robe „Made in Serbia“, 400 miliona evra uvoz

Na Kosovu traže bojkot srpske robe, opozicija hoće embargo

 

Prema rečima Rukićija, jedan od najvećih problema s kojima su se kompanije sa Kosova suočavale jeste to da je od istih traženo da ako uvoze robu sa Kosova da se na deklaraciji navede da je poreklo robe “autonomna pokrajina Kosovo i Metohija”.

Pronalazak alternativnih dobavljača pšenice najveći prioritet

Za sada, jedini veći efekat nove trgovinske politike prema Srbiji je porast cene hleba sa 30 na 40 centi, a do koje je došlo usled porasta cene brašna. Kako su objasnili prerađivači žitarica, do porasta cene brašna je došlo nakon inicijalnog podizanja takse na 10 odsto na  srpske proizvode, kada je poskupeo uvoz sirovine koju obrađuju, odnosno cena žitarica. Tada je cena brašna po kilogramu porasla sa 26 na 33 a negde i 37 centi.

Budući da je sada trgovina sa Srbijom praktično obustavljena, kosovski prerađivači žitarica okreću se drugim tržištima kako bi zadovoljili potrebe za žitaricama.

Kako je Rukići naveo na konferenciji za medije u petak, pregovori se vode sa Albanijom koja nema potrebne količine pšenice da zadovolji kosovsko tržište, pa se pregovori sada intenziviraju sa kompanijama iz Hrvatske, Bugarske, Turske i Mađarske. Još jednom je podvukao problem nelicenciranih vozača.

“Dva najveća problema oko uvoza predstavljaju nam čelik i pšenica, a za sve ostale proizvode koje smo uvozili možemo naći adekvatnu zamenu. Što se pšenice tiče, trenutno pregovaramo sa dobavljačima iz Albanije, ali oni nemaju dovoljno količina koliko je potrebno za naše tržište, takođe intenzivne pregovore vodimo sa velikim kompanijama iz Hrvatske, Bugarske, Turske i Mađarske. Tu postoji još jedan problem, a to je nedovoljan broj licenciranih vozača. Taj problem moramo rešiti što pre jer će u skorijem vremenu zalihe proizvoda nestati,“ zaključio je predsednik privredne komore Kosova Berat Rukići, navodi RTK2.

Inače, on je objasnio da osnovnu cenu većine sirovina diktira svetska berza, a da cena konačnog proizvoda zavisi od cene transporta sirovina, prenela je prištinska Gazeta Express.

U trenutku kada je došlo do prvih poskupljenja cene brašna i to pre povećanja carina na uvoz robe iz Srbije na 100%, kosovski ministar trgovine, Endrit Šalja, tvrdio je da Kosovo zadovoljava 80 odsto sopstvenih potreba za pšenicom, te da nema osnova za poskupljenje cene brašna.

„Prema podacima koje imamo, Kosovo sada pokriva 80 odsto svojih potreba za pšenicom, ali uprkos tome, zatražio sam od Uprave za zaštitu konkurencije da u skladu sa mandatom izvrše kontrolu mogućeg nezakonitog povećanja ili nepotrebnog dizanja cena brašna, hleba. Ne postoji nijedan razlog za povećanje cena, to koordiniše nekoliko komercijalnih kompanija, uglavnom u Prizrenu, i Kačaniku,“ rekao je Šalja, prenosi KTV.

Kontrole tržišne inspekcija zaista i sprovodi, pa je tako u petak portal iz Južne Mitrovice, Veriu.info, javio da je počelo kažnjavanje pekara koji podižu cene hleba, ali i pekara čiji proizvodi su ispod deklarisane težine.

Pročitajte još:

Posle uvođenja poreza na proizvode iz Srbije i BiH na Kosovu poskupeo hleb

Kosovski ministar trgovine i industrije ocenio povećanje cene hleba kao nezakonito

Nakon povećanih taksi na proizvode iz Srbije raste cena brašna i bojazan od porasta cena lekova

Cene hleba na Kosovu rastu, tržišna inspekcija kažnjava proizvođače

O prošlogodišnjim merama kosovske vlade za zaštitu domaće proizvodnje brašna:

Kosovo iz Srbije uvozi brašno lošeg kvaliteta

Kosovo: Za brašno iz Srbije uvedene tarife

Ljajić: Kontramere za Kosovo zbog brašna

Kosovo ne povlači odluku o brašnu iz Srbije, može da se povuče iz CEFTA-e

Ramiz Keljmendi protiv poreza na brašno iz Srbije

Uvoz brašna – novi problem na relaciji Beograd-Priština​

Ljajić: Tražimo od Prištine ukidanje mera na uvoz brašna

Ljajić: Srbija pojačava kontramere prema Kosovu, dok Priština ne ukine takse na uvoz brašna iz Srbije



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.