„Mene kao Bošnjaka interesuje ko će da se izbori za prava Bošnjaka u Prizrenu, i kada, dogodine?“, upitao je poslanik i predsednik Stranke pravde i pomirenja, Usame Zukorlić, na sednici Skupštine Srbije o Kosovu koja je održana ove nedelje. Požalio se na položaj Bošnjačke zajednice na Kosovu, navodeći, između ostalog, da oni nemaju pravo učešća u kreiranju plana i programa za obrazovanje na svom jeziku. Najavio je mogućnost da političko rukovodstvo Bošnjaka pokrene inicijativu o zajednici bošnjačkih opština, kako bi se, kako kaže, čuo njihov glas.
Tokom drugog dana sednice skupštine Srbije – u petak, ovaj poslanik je, kako je sam kazao, odlučio da bude upravo glas kosovskih Bošnjaka.
„Biću glas bošnjaka Sredačke Župe, Bošnjaka Vitomirice u Peći, Bošnjačke Mahale u Mitrovici, Bošnjaka Dobroše kod Istoka, Hrvatske kod Leposavića i Goranaca u Dragašu i Gori, pa i ko će dići glas o pravima Roma i Aškalija na tom prostoru“, rekao je u svom obraćanju.
Zukorlić kaže da slušamo već duže o tome kako Albanci žele drugu državu na Balkanu, a Srbi Zajednicu srpskih opština.
„Šta dobijaju kosovski Bošnjaci, da li oni imaju pravo na barem jednu opštinu na tom području“, upitao je.
Naglasio je da je Bošnjacima kojih je na Kosovu oko 30.000, a koji nemaju srpska dokumenta, ograničeno kretanje na Balkanu i u Evropi.
„Njima treba viza da odu u Sarajevo i u svoju matičnu Bosnu i Hercegovinu“, dodaje.
Zukorlić precizira da u Srbiji manjine imaju Savet nacionalnih manjina gde ostvaruju svoja prava, pa čak i određenu vrstu samouprave u oblastima poput kulture, obrazovanje, informisanja i jezika.
„Na sve to kosovski Bošnjaci nemaju pravo, nemaju pravo da imaju učešće u kreiranju plana i programa za obrazovanje na svom jeziku. Njihovoj deci – studentima, neke okolne države i centri moći daju stipendije da bi studirali u drugim državama da za uzvrat menjaju svoj identitet i prihvate identitete okolnih naroda, u okolnim državama“, kazao je.
Naglasio je i da Bošnjaci koji žive u Sredačkoj Župi još uvek ne ostvaruju prava koja im daju zakoni na Kosovu – pravo na potpredsednika opštine Prizren, pravo da imaju 10 odsto zaposlenih u ustanovama.
„Ko će se izboriti za ta prava i kada, to interesuje mene kao Bošnjaka. Ko će se izboriti za prava Bošnjaka u Prizrenu, i kada, dogodine?“, upitao je Zukorlić.
Ujedno je i kazao da Bošnjaci sa Kosova razmatraju pokretanje inicijative o Zajednici bošnjačkih opština.
„Razgovarajući sa političkim rukovodstvom Bošnjaka na tom području, deo njih mi je kazao da imaju ozbiljnu nameru da pokrenu inicijativu o zajednici bošnjačkih opština i da se kroz tu inicijativu čuje njihov glas i da se izbore za svoja prava“, rekao je.
On pita i zašto Sredačka Župa, Gora i Vitomirica nisu proglašene za opštine kada to jeste učinjeno sa Mamušom koja ima svega 5.000 stanovnika, a koju naseljavaju uglavnom Turci sa Kosova.
Za kraj poručuje da mir nema alternativu, te je u ime poslaničkog kluba Za pomirenje dao, „maksimalnu podršku“ srpskom predsedniku na putu ka stabilizaciji odnosa Beograda i Prištine.
„Koliko god sada bilo nerealno reći u ovom trenutku, mi se zalažemo i verujemo da će doći dan kada će biti moguće pomirenje naroda na Balkanu, pa i između Srba i Albanaca, ali na temeljima pravde“.
Zukorlić ujedno tvrdi da razume da Srbima smeta kada im neko pomene „cepanje“ svoje države, ali kaže da se isto tako osećaju i Bošnjaci.
„Ja lično razumem svakog pripadnika srpskog naroda kojeg boli bilo kakav spomen na cepanje teritorije svoje voljene Srbije, kao što i pripadnike Bošnjaka boli bilo kakav pomen na cepanje Bosne i Hercegovine“, rekao je.
Dao je i podršku integracijama Srbije u EU.
„Granice koje odvajaju srpski narod istovremeno odvajaju Bošnjački narod i druge narode i zato mi želimo Evropsku uniju. Bošnjački narod koji je treći po broju u Srbiji i treći na Kosovu treba biti značajnije uklučen u ovaj proces“, zaključio je Zokurlić u svom obraćanju pred Skupštinom Srbije.
O ovonedeljnoj sednici Skupštine Srbije čitajte u:
Danas nastavak sednice Skupštine Srbije o Kosovu
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








