Pantović: Genocid nije politička već pravna kategorija, političari ne mogu reći da ga je bilo ako to pravosudni organi nisu utvrdili

Ne prođe ni nedelju dana, a da neki od zvaničnika iz Prištine ne govori o genocidu na Kosovu za vreme rata 1999. godine i o nekažnjenim ratnim zločinima. Genocid spominju uprkos tome što niko ni u Haškom tribunalu za bivšu Jugoslaviju nije optužen za genocid na Kosovu, kazao je u intervjuu za KoSSev, advokat Ljubomir Pantović.

A iako ni Haški sud tada nikoga nije osudio za genocid na Kosovu, sa tim su albanske sudije, započeo je genezu Pantović, krenule već odmah posle rata.

Tužbe i suđenja za genocid uz optužbe za ratne zločine, podsetio je Pantović, tada su započeta i to isključivo protiv Srba.

U početku su to bila sudska veća čije su, kako podseća, sudije bili isključivo Albanci, uz još po nekog međunarodnog sudiju, a presude su sve bile osuđujuće, na višegodišnje kazne zatvora – 15, 17, 19 godina zatvora.

Podsetio je na neke od primera:

„Drastične presude – 20 godina Momčilu Trajkoviću u Gnjilanu, 17 godina Miroslavu Vučkoviću u Mitrovici itd“.

Nakon toga je specijalni predstavnik generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija, Bernard Kušner, zajedno sa UNMIK-ovim ministarstvom pravde, kako je kazao Pantović, video da tu pravde ni pravičnosti nema.

„Onda su doneli Uredbu, po kojoj su za ovu vrstu krivičnog dela, većinske sudije morale biti stranci. Tada smo ušli u jedan miran period, gde su suđenja bila fer i pravična i gde se sudilo isključivo na osnovu dokaza“, kaže advokat.

Istovremeno, dodaje, sve prethodno izrečene presude – tada su ukinute ili preinačene.

„Imao sam podatak da je u jednom trenutku, sredinom 2000. godine, oko 35 lica sa područja Kosovske Mitrovice bilo optuženo za genocid“.

Sve do juna meseca 2017. godine, kada je EULEX završio mandat na Kosovu, samo su četiri lica srpske nacionalnosti bila osuđena i to za ratne zločine i niko za genocid:

„Niko nije bio osuđen za genocid, sve su te presude poništene“.

Nakon tog perioda, u kom se, kako je istakao advokat, sudilo pravično, na osnovu dokaza i po zakonu – sada je na Kosovu potpuno drugačija situacija.

I Statistika Fonda za humanitarno pravo, Kancelarija u Prištini, kaže da je do 2017. godine četvoro osuđenih Srba za ratne zločine, takođe podaci pokazuju i da je od 2018. godine pa do danas – njih osam pravosnažno osuđenih, a protiv šest je postupak u toku.

Više o tužbama protiv Srba za ratne zločine, čitajte u: Pantović – Svaki Srbin optužen za ratni zločin na Kosovu unapred osuđen

Iznesevši ovu genezu, Pantović samim tim smatra da suđenja za ratne zločine nisu fer i nisu pravična.

„Ne sudi se na bazi dokaza, već se sudi na bazi lažnih dokaza. Pre svega, sudi se na osnovu navoda svedoka koji su instruirani šta će da govore i naravno uz uticaj politike, koji je ogroman“.

Uticaj politike je pomenuo, jer svedoči tome, kako je kazao, da na Kosovu ne prođe ni nedelju dana, a da neki od zvaničnika iz Prištine ne govori o genocidu na Kosovu za vreme rata 1999. godine, o nekažnjenim ratnim zločinima.

„A sve to govore, uprkos tome što, ponavljam – niko ni u Haškom tribunalu za bivšu Jugoslaviju nije optužen za genocid na Kosovu“, ističe Pantović.

Objasnio je potom da je genocid – pravna kategorija, a ne politička.

„Genocid je pravna kategorija, odnosno krivično delo nastalo iz Rezolucije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine i doneto je od strane generalne Skupštine UN. To dakle nije politička kategorija i ne mogu političari da kažu da je bilo genocida na nekoj teritoriji, ako sudovi i pravosudni organi to nisu rekli ili su rekli da ga nije bilo“.

Takve izjave političara, dodaje Pantović, šalju se javnosti i idu prema pravosuđu.

„Sudije koje sude ratne zločine sada na Kosovu, pod uticajem su takvih poruka koje često dobijaju sa najviših političkih mesta na Kosovu. Te poruke se upućuju prema njima, ali i prema široj javnosti“, naglasio je Pantović.

Ocenivši da, sa jedne strane, na Kosovu postoje časne, stručne i poštene sudije, sa druge strane, poručio je da se ipak boji da nema onih koji su spremni da se kroz svoj rad suprotstave takvom političkom stavu.

Mišljenja je da je svaki Srbin koji je optužen za ratni zločin na Kosovu – unapred kriv i unapred osuđen. Iako se mnogi sa njegovim mišljenjem ne slažu, a on je svestan toga, ipak tvrdi da ga praksa, kaže, u tome i ne demantuje. Šta je još govorio za naš portal čitajte u posebnoj vesti.

I u novom izveštaju Fonda za humanitarno pravo Kosova se konstatuje da u suđenjima za ratne zločine – nema vidljivog napretka



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.