Američki analitičar Edvard Džozef smatra da imenovanjem specijalnog predsedničkog izaslanika Ričarda Grenela za mirovne pregovore Kosova i Srbije, Bela kuća može da ubedi Nemačku da podrži ideju o kojoj se ranije govorilo, a to je razmena teritorije između Kosova i Srbije.
Grenel se danas u Prištini sastao sa predsednikom Kosova, Hašimom Tačijem, a sutra će se u Beogradu susreti i sa predsednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem. Suprotno najavama iz američke ambasade na Kosovu, današnjem susretu u Prištini nije prisustvovao specijalni predstavnik Stejt dipartmenta, Metju Palmer.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dzožef komentariše i rezultate izbora na Kosovu, koje je ocenio udarcem na predsednika Hašima Tačija, te govori i o izazovima nove vlade.
Kako gledate na pojačano uključenje SAD u dijalog Kosova i Srbije?
Pozitivno je i uznemirujuće. Pozitivno zato što svaka američka administracija koja pokazuje intenzivno interesovanje za Balkan znači nešto dobro. Već je nekoliko godina prošlo od kako su se SAD distancirale od Balkana i spustile taj (region) na listi prioriteta. Ali, ovo pitanje (dijalog) jasno zahteva angažman visokog nivoa, kako bi Kosovo, ali i Srbija postigli napredak.
Istovremeno, čudno je i uznemirujuće. Zašto je ambasador Grenel imenovan kada je nedavno Metju Palmer izabran za specijalnog izaslanika (za Balkan)? Palmer, naravno, ima dugo iskustvo u regionu, dok je ambasador Grenel radio u UN, ima saznanja o regiji, ali ne na istom nivou. Dobro je što je Bela kuća, u vreme mnogih drugih kriza, zainteresovanija da reši ovo pitanje, ali, istovremeno, čudno je i ostaje da se vidi šta to znači za američku politiku u regionu.
Dakle, nije uobičajeno imati dva izaslanika?
Neobično je, naročito kada imate tek imenovanog izaslanika, a potom i još jednog. Zaista se stvara konfuzija. Ali, s druge strane, nije sve tako loše. Grenel je ambasador u Nemačkoj i, iako je tamo imao nesporazuma, zna za brige Nemačke u vezi sa politikom koju je inicirao bivši savetnik za nacionalnu bezbednost SAD, Džon Bolton, koja je, izgleda, bila u korist razmene teritorija (između Kosova i Srbije). Moguće je da je Bela kuća i dalje angažovana na Balkanu i da veruje da je Grenel osoba koja može da ubedi Nemačku. Ali, stavovi važnih rukovodioca u regionu su da razmena teritorije može biti rizična i destabilišuća.
Kakvo je raspoloženje SAD?
Raspoloženje SAD nije povezano sa pitanjima na Balkanu. Ukoliko gledamo na međunarodni plan, SAD su koncentrisane na povlačenje trupa iz Sirije, na nesporazume sa Iranom, i na, između ostalog, trgovinski konflikt sa Kinom.
U SAD-u nema raspoloženja za Balkan. Oni koji prate ovo pitanje su zabrinuti i u konfuziji kada je Grenelovo imenovanje u pitanju. Oni koji misle da njegovo imenovanje može da odrazi Boltonov pristup o podeli Kosova – što bi, naravno, stvorilo mnoge ozbiljne probleme u Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, kao i unutar Kosova… ali nama koji tako razmišljamo, (njegovo imenovanje) ne daje nam mnogo sigurnosti.
Kako SAD vide rešenja nesuglasica između Kosova i Srbije?
To je političko pitanje za koje ne znamo odgovor, ali treba da čitamo znakove. Kada je Džon Bolton bio savetnik za nacionalnu bezbednost, mislim da je imao podršku za ideju, a koju je favorizovala i Federika Mogerini, o razmeni teritorija, o jednoj vrsti podele Kosova, izgleda na severu, kod reke Ibar, gde bi četiri severne opštine pripale Srbiji, a jedan nedefinisan deo juga Srbije, Preševska dolina, pripao Kosovu. Izgleda da su o tome razgovarali i predsednik Kosova, Hašim Tači, i predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, nekoliko meseci. Mogerini je to podržala, ali svi znamo da se (nemačka kancelarka) Angela Merkel snažno usprotivila tome, kao i ostali rukovodioci u regionu koji bi bili pod direktnim uticajem toga.
Na primer, predsednik Severne Makedonije, Stevo Pendarovski se kontinuirano protivio toj ideji. Crna Gora je bila zabrinuta, Bosna i Hercegovina takođe, a da ne govorimo o nejasnoćama oko načina sprovođenja te ideje na Kosovu. Verovatno bi bilo masovnog iseljavanja srpskog stanovništva koji živi južno od Ibra. To dovodi u pitanje i srpske verske lokacije u Dečanima, Gračanici… Sve je to ostalo bez odgovora onih kao što su Mogerini ili američki zvaničnici u vreme Boltona. Oni nisu objasnili kako bi rešili to pitanje.
Comments
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.