Bil Klinton: Albancima je sada na Severu lako da iskoriste trenutak, ali treba zaustaviti ovu glupost

Bivši američki predsednik, Bil Klinton, pozvao je juče iz Tirane na rešenje krize na Severu Kosova. Kaže da su Srbi napravili grešku time što nisu učestvovali na poslednjim lokalnim izborima, te da je Albancima sada lako da pokušaju da iskoriste trenutak i „naprave poentu“. Ipak, poručio je da je u ovom trenutku prava stvar – zaustaviti „ovu glupost“.

Na poziv albanskog premijera Edija Rame, bivši američki predsednik juče je doputovao u Tiranu, gde je organizovan prijem u njegovu čast.

Osim što je sa Ramom razgovarao o bilateralnim odnosima SAD i Albanije, dvojica zvaničnika dotakli su se trenutne situacije na Kosovu, u koju je Klinton ranije bio upućen kao aktuelni predsednik Amerike tokom NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine.

Upućen je i sada, kada su i 24 godine posle toga, na Kosovu prisutne tenzije i eskalacije.

Iako trenutno nema nikakvu ulogu u aktuelnoj administraciji SAD, kaže da bi voleo da se „svađa“ na Kosovu nikada nije dogodila.

„Na Kosovu se sada vodi svađa, za koju bih voleo da se nikada nije dogodila. To više nije na meni, ja o tome više ne odlučujem“.

Smatra da su Srbi pogrešili što nisu izašli na poslednje lokalne izbore, jer su, kako kaže „Kosovari napravili ta četiri grada za dobrobit Srba, da im daju još četiri gradonačelnika, kao i mesto u parlamentu“.

Sa druge strane, smatra da je Albancima, koji sada čine većinu – lako:

„Da pokušaju da iskoriste trenutak, da naprave poentu“.

Ipak, kaže da je prava stvar koja treba da se uradi da se zaustavi „ova glupost“.

„Koliko veći politički problem se može rešiti uz pomoć načina na koji se vode ta četiri mala grada?“, upitao je.

Smatra da ljudi i u tom delu Kosova žive, te da moraju da imaju pristojnu vlast.

„Građanima bi uvek trebalo reći – ‘uvek bi trebalo da glasate'“, poručio je Bil Klinton.

Bil Klinton bio je predsednik SAD od 1993. do 2001. godine. On je imao ključnu ulogu tokom NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine koje je završeno nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma čime je došlo do povlačenja srpskih snaga sa teritorije Kosova i ulaska KFOR-a.

Upravo Klintona, uz još Vilijama Vokera, Vesli Klarka, kao i sada upokojenu Medlin Olbrajt – kosovska i srpska javnost vidi kao najzaslužnije za davanje nezavisnosti Kosovu.

Kosovski Albanci naglašavaju da su im „večno zahvalni“.

Suprotni utisci su sa srpske strane. Srpska javnost većinski ima gorko sećanje na bombardovanje i ovaj proces, a sa čime direktno povezuju ova imena.

Iako je prvi put posetio Albaniju, Klinton je na Kosovo, od posleratnog perioda, dolazio najmanje pet puta.

On je i počasni građanin Kosova koji se smatra najzaslužnijim za „kampanju davanja nezavisnosti Kosova“, a jedan trg i jedna od glavnih ulica u Prištini nose upravo ime ovog američkog predsednika.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.