Slučaj izložbe „Masakri na Kosovu 1998–1999“, koji već nedelju dana izaziva snažne političke, pravne i društvene reakcije na Kosovu, dobio je i međunarodni odjek – grupa uglednih evropskih istoričara i istraživača uputila je apel Specijalnom tužilaštvu Kosova da obustavi istragu protiv autora izložbe Škeljzena Gašija.
U pismu, koje je objavio sam Gaši, naglašavaju da se godinama bave istorijskim temama vezanim za Kosovo, kao i da sa Kosovom osećaju „blisku povezanost“, uz ocenu da se kosovska demokratska praksa do sada „pozitivno izdvajala u odnosu na susedne države“.
Međutim, upozoravaju da ih najnoviji razvoj događaja ozbiljno zabrinjava.
„U evropskim demokratijama nije uobičajeno da kvalitet jednog naučnog rada, zajedno sa njegovim mogućim slabostima, bude razlog za krivično gonjenje od strane države“, navodi se u pismu.
Posebno ističu da takvi procesi predstavljaju opasan presedan:
„Čak i jedan ovakav slučaj može stvoriti razoran presedan za odnos između nauke i društva. Još gore, može suštinski oslabiti demokratski poredak.“
Apel je usledio nakon što je Specijalno tužilaštvo 30. marta pokrenulo predmet protiv Gašija zbog sumnje na krivično delo „podsticanje razdora i netrpeljivosti“, uz pretres njegovog stana i zaplenu uređaja.
Potpisnici naglašavaju da se ne upuštaju u ocenu tačnosti ili kvaliteta same izložbe, ali podvlače da je kritika sastavni deo naučnog rada:
„U naučnom radu je sasvim normalno da terminologija i delovi teksta budu predmet kritike, kao i da autor na osnovu te kritike preispituje sopstveni rad.“
Upravo zbog toga pozivaju kosovske pravosudne institucije da se povuku iz ovog procesa:
„Pozivamo Specijalno tužilaštvo da ocenu naučnog karaktera jednog dela prepusti naučnoj zajednici i slobodnoj debati.“
U završnici apela upućen je i direktan zahtev:
„Pozivamo Specijalno tužilaštvo Republike Kosovo da obustavi istragu u vezi sa izložbom i njenim autorom.“
Ko su potpisnici
Apel su potpisali evropski istoričari i istraživači, među kojima su Florijan Biber (Florian Bieber, Graz), Konrad Kleving (Konrad Clewing, Regensburg), Krištijan Čaplar-Degovič (Krisztián Csaplár-Degovics, Budimpešta), Noel Malkolm (Noel Malcolm, Oksford), Robert Pihler (Robert Pichler, Beč), Aljbert Ramaj (Albert Ramaj, Sent Galen) i Oliver Jens Šmit (Oliver Jens Schmitt, Beč) – autori koji se, kako navode, „duže vreme bave istorijom Kosova“ i prate njegove društveno-političke procese.
Slučaj koji „trese“ javnost
Specijalno tužilaštvo Kosova otvorilo je predmet protiv istoričara i publiciste Škeljzena Gašija (Shkëlzen Gashi) zbog sumnje da je izložbom „izazvao razdor i netrpeljivost među građanima“.
Istraga je pokrenuta nakon što je izložba „Masakri na Kosovu 1998–1999“, postavljena na Trgu „Majka Tereza“ u Prištini povodom godišnjice NATO bombardovanja, uklonjena usled snažnih reakcija dela javnosti i zvaničnika, koji su tvrdili da sadrži netačne i štetne podatke o žrtvama.
Izložbu su organizovale organizacije Integra i Admovere, koje su navodile da su korišćeni podaci Fonda za humanitarno pravo, kao jedine sveobuhvatne baze o žrtvama rata, međutim, sam Fond je reagovao navodeći da su podaci u više slučajeva pogrešno interpretirani i da izložba daje netačnu sliku o zločinima.
U središtu spora našla se terminologija – posebno upotreba reči „armatosur“ za žrtve zločina u Dubravi, koja se prevodi kao „naoružani“, ali može značiti i „borci“, što je pokrenulo lančanu reakciju: od političkih osuda i protesta, do uključivanja tužilaštva.
U međuvremenu, autor izložbe našao se na meti oštrih javnih napada, uključujući i kampanje na društvenim mrežama, dok su bivši pripadnici OVK protestovali ispred Skupštine, uz optužbe na račun autora i institucija koje su podržale projekat.
Istovremeno, otvoreno je i pitanje odgovornosti institucija koje su finansijski i organizaciono podržale izložbu, odnosno, prethodno Gašijevu knjigu – pre svega Skupštine i Ministarstva spoljnih poslova i dijaspore, što je dodatno produbilo političku polemiku.
Tek po koji glas u poređenju sa lavinom osude i napada na Gašija usudio se da upozori da se ovim postupkom zadire u slobodu izražavanja i akademsku debatu, što sada potvrđuje i sadržaj apela međunarodnih istraživača.