Kurti: Srbija ne bi smela da se smatra normalnom državom dok ne izruči Radoičića i ostale učesnike iz Banjske

Srbija ne bi smela da se smatra normalnom državom dok ne izruči Radoičića i ostale učesnike iz Banjske
FOTO: Koha

„Upućujemo apel međunarodnim faktorima da ne smatraju Srbiju normalnom državom sve dok ne preda organizovane srpske kriminalce koje predvodi Milan Radoičić i koje finansira predsednik Aleksandar Vučić. Optužnica obuhvata 45 osoba koje moraju odmah biti predate državi Kosovo“, kazao je kosovski premijer u privremenoj vladi, Aljbin Kurti, nakon što je položio cveće na grob stradalog kosovskog policajca Afrima Bunjakua u Vučitrnu.

Danas se obeležava dvogodišnjica sukoba u selu Banjska.

Za razliku od prošle godine, kada je godišnjica napada u Banjskoj obeležena dolaskom najviših kosovskih zvaničnika i uz jaku prisutnost policije, te kada je na putu ka manastiru zvanično otvorena tabla sa imenom nove ulice Afrima Bunjakua, ove godine kosovski zvaničnici su, barem za sada, zaobišli Banjsku, i pored toga što često posećuju Sever Kosova.

Ipak, kosovski premijer u privremenoj vladi Aljbin Kurti, prema najavi, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Dželjaljom Svečljom i direktorom Kosovske policije Gazmendom Hodžom, uputio se u Vučitrn, gde su položili cveće na grob ubijenog Afrima Bunjakua.

Upravo se tu Kurti i obratio, gde je istakao „heroizam“ Afrima Bunjakua i njegovu „posvećenost odbrani Kosova“, prenela je EO.

„Bunjaku je prvi krenuo prema blokadi u selu Banjska. To je učinio kao iskusni policajac, bio je policajac 22 godine, od čega 16 godina kapetan. Sada nosi čin heroja Kosova koji mu niko ne može oduzeti. Nije dozvolio da mlađi policajci krenu prema blokadi koju su postavili kamioni paravojne terorističke grupe iz Srbije, pod vođstvom Radoičića“, rekao je Kurti.

On se potom osvrnuo i na Radoičića, pozivajući međunarodnu zajednicu da Srbiju „ne smatraju normalnom državom“ dok se on i učesnici sukoba u Banjskoj ne izruče.

„Upućujemo apel međunarodnim faktorima da ne smatraju Srbiju normalnom državom sve dok ne preda organizovane srpske kriminalce koje predvodi Milan Radoičić i koje finansira predsednik Aleksandar Vučić; optužnica obuhvata 45 osoba koje moraju odmah biti predate državi Kosovo“, kazao je Kurti.

Inače, glavna komemoracija povodom smrti Afrima Bunjakua biće održana u Prištini od 15 časova.

I dok u zvaničnom programu nije predviđen dolazak zvaničnika iz Prištine na sever, prema nezvaničnim najavama sa terena, to bi ipak uskoro moglo da se desi.

Dvogodišnjica sukoba u Banjskoj: Porodice i zvaničnici polažu cveće, manastir Banjska zatvoren za javnost

U Banjskoj – porodice ubijenih Srba 

Ipak, u selu Banjska jutros je održan pomen ubijenim Srbima, kada su cveće položile njihove porodice. Takođe, u selu je bio prisutan veći broj medijskih ekipa iz srpskih i albanskih redakcija.

S druge strane, manastir Banjska danas je zatvoren za posetioce.

Istovremeno, na Severu je danas povećan broj pripadnika kosovske policije u cilju bezbednosti, objasnio je jutros zamenik komandira za region Sever, Veton Eljšani.

Na Kalemegdanu organizovana bakljada

I dok se zvanični Beograd još uvek nije oglasio, kako javlja N1, pozivajući se na prorežimski tabloid „Večernje novosti“  na Beogradskoj tvrđavi sinoć je organizovana bakljada u čast trojice poginulih Srba.

Kako se navodi dalje, pored bakljade, na zidinama Beogradske tvrđave bile su istaknute trobojke i poruka „skupom cenom, majko, plaća se sloboda“.

Prethodno im je, kako javlja ovaj portal, pošta odata i u Novom Sadu i Šapcu.

Slučaj Banjska

Dvadesetčetvrtog septembra 2023. prvo je, u zasedi i blokadi dela puta, ubijen narednik Kosovske policije Afrim Bunjaku, a potom su u sukobu sa jakim snagama Kosovske policije likvidirana i trojica lokalnih Srba, deo naoružane i uniformisane grupe pod vođstvom Milana Radoičića. Uhapšena su i trojica Srba.

Godinu dana nakon ovog, kako ga je NATO opisao, bezbednosnog incidenta, započet je postupak protiv trojice uhapšenih, dok je sud odbio predlog da se suđenje nastavi u odsustvu za 42 optužena lica – 41 fizičko i jedno pravno – koja se terete za učešće u događajima u Banjskoj.

Najviši kosovski zvaničnici događaje u Banjskoj opisuju kao „akt agresije“ ili „teroristički čin“ iza koje, kako navode, stoji podrška zvaničnog Beograda. U evropsko-briselskim izjavama, događaj se uglavnom opisuje kao „ozbiljan bezbednosni incident“.

Beograd, predvođen predsednikom Aleksandrom Vučićem, za to vreme odbacuje odgovornost i prebacuje je na lokalne Srbe.

U sukobu su, pored Bunjakua, ubijeni i Bojan Mijailović i Igor Milenković iz Leposavića, kao i Stefan Nedeljković iz Zvečana.

Ključna figura ovog događaja, Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste i kontroverzni biznismen, i dalje je na slobodi u Srbiji, dok Kosovo insistira na njegovom izručenju zbog optužbi za terorizam i ratne zločine.

Sukob u Banjskoj izbio je kada je naoružana grupa Srba napala kosovsku policiju, što je Priština označila kao pokušaj destabilizacije severa Kosova.

Prilikom povlačenja, odnosno bega ove grupe, ostavljena je velika količina naoružanja, uniformi, ali i njihovih ličnih stvari i dokumenata, uključujući i video zapise navodnih vežbi na vojnim poligonima u Srbiji, što je kasnije na konferenciji za medije potvrdio i sam načelnik generalštaba.

Što se tiče naoružanja, kako je kosovska policija izlažući arsenal saopštila, oružje je navodno bilo u vrednosti od 5 miliona evra, a istraživački mediji u Srbiji su potom otkrili da je deo naoružanja uzet iz vojnih magacina u Srbiji.

Radoičić je pet dana kasnije preuzeo odgovornost, tvrdeći da je napad organizovao bez znanja srpskih vlasti ili Srpske liste, nakon čega je podneo ostavku. Uhapšen je u Srbiji 3. oktobra 2023., ali brzo pušten, što je izazvalo oštre kritike kosovskih vlasti i međunarodne zajednice.

Kosovo tvrdi da je napad bio deo šireg plana uz podršku Beograda, uključujući obuku u srpskim vojnim bazama. U septembru 2024, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv Radoičića i još 44 osobe za terorizam, finansiranje terorizma i pranje novca, tvrdeći da je Radoičić, koristeći svoje bogatstvo i političke veze, planirao „zaposedanje“ severa Kosova. Interpol je navodno još početkom 2024. godine izdao crvenu poternicu za njim i 18 drugih osumnjičenih, iako sama organizacija to nije potvrdila.

Radoičić danas slobodno živi u Srbiji, gde je pod ograničenom merom zabrane napuštanja zemlje. Više javno tužilaštvo u Beogradu vodi istragu za „teško delo protiv opšte sigurnosti“ i nelegalno oružje, ali optužnica još nije podignuta, što dodatno produbljuje optužbe u političku zaštitu samog vrha države. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić 2023. je izjavio da je Radoičić „dostupan“ pravosuđu, ali da izručenje Kosovu nije na stolu. Srbija Kosovo tretira kao svoju teritoriju.

U međuvremenu, Kosovo je oduzelo veći deo Radoičićeve imovine, uključujući vilu na jezeru Gazivode i restoran, a u aprilu 2025. izdalo je nalog za njegovo hapšenje zbog ratnih zločina u Đakovici 1999, uključujući ubistvo 106 Albanaca.

EU i SAD, koji su ranije sankcionisali Radoičića zbog kriminala i korupcije, pozivaju na saradnju, ali bez značajnog pomaka.

Opširnije pročitajte na našoj tematskoj stranici
BANJSKA



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.