Vladika Teodosije iz najstarije srpske crkve: Ako se svetinje SPC oduzmu u Crnoj Gori, biće to model za druge

„Nemojmo se zavaravati da je ovo problem koji postoji samo u Crnoj Gori. Ako ovaj nesrećni i duboko nepravedni zakon, prođe i dovede do pokušaja oduzimanja naših svetinja u Crnoj Gori, biće to model i primer drugima, koji bi da stave svoju ruku na ono što je naš narod od vajkada podizao u slavu Božiju, kao izraz svoje vere i zaveta vernosti Bogu, posebno ovde u našoj Eparhiji, na Кosovu i Metohiji“, upozorio je sinoć iz Petro-Pavlovske crkve vladika raško-prizrenski Teodosije. „Taj zakon u Crnoj Gori otvara put ka preuzimanju naših drevnih svetinja u državno vlasništvo. Svi mi znamo šta to znači, ne samo za njih tamo, već i za nas i sve pravoslavne Srbe širom sveta“, kazao je.

Monasi i sveštenici raško-prizrenske eparhije održali su noćas u ovoj crkvi moleban za narod Crne Gore, uz gradske litije od drevnog manastira do crkve Sv. Nikole u Novom Pazaru.

Aktivnošću na teritoriji svoje eparhije pridružili su se tako višednevnim protestima koji se na sličan način održavaju u Crnoj Gori, protiv nedavno usvojenog Zakona o vjerskim slobodama, za koji SPC tvrdi da je „antiustavni“, „diskriminatoran“, i protiv evropskih vrednosti, te da bi njegovom primenom na udaru bili oni koji se izjašnjavaju kao vernici Mitropolije crnogorsko primorske i tri crnogorske eparhije SPC.

„Crna Gora je uvek bila Sparta srpskog naroda. Ona je nepokolebivi bedem hrabrosti, čojstva i junaštva. Veliki Crnogorci u istoriji, od majčinskih grudi, učili su se da pevaju o Кosovu i Metohiji, da čuvaju sećanje o velikim Nemanjićima, Sv. Кnezu Lazaru i Milošu Obiliću. To sećanje i vera u Hrista, bili su kvasac koji je objedinjavao i čuvao naš narod, na tim prostorima, da ne izgubi sebe. U toj veri, naši sveti Nemanjići, a potom i Crnojevići i Petrovići, podizali su drevne svetinje, da bi one bile živi znak sećanja i zaveta, da se vera u Hrista ne može prodati za zemaljsko prolazno carstvo“.

„Zato je Crna Gora u najtežim vremenima ostala slobodna i ponosna, i do današnjih vremena sačuvala je autentični srpski identitet. Oni koji danas pokušavaju upravo da udare na te svetinje, udarili su na samu veru Pravoslavnu, pa nije ni čudo da podrška našim hrabrim Arhijerejima: Mitropolitu Amfilohiju, Episkopima: Joanikiju, Atanasiju, Dimitriju i Metodiju, dolazi iz celog pravoslavnog sveta, kao i od patrijarha Carigradskog i Moskovskog. Zato nas ne iznenađuje, što sa našom braćom i sestrama u Crnoj Gori, svaku noć molitveno bdiju svi oni koji duboko znaju i osećaju, da se
odbranom naših svetinja brani naša vera i istina“.

Vladika Teodosije objasnio je pojam Svetosavlja kao „autentični izraz evanđelske vere“ u srpskom narodu, a da je utemeljivač tog izraza Sveti Sava.

„Ono povezuje Srbe od Like i Кorduna do Makedonije, od ravne Bačke i Banata do Кosova i Metohije, Crne Gore i Hercegovine“.

Svetosavlje je danas ugroženo raznim, kako je rekao, prolaznim ideologijama u svetu, kojima se pokušava izbrisati identitet.

„(…) Koji je vekovima bio temelj našeg duhovnog i narodnog bića, i koji nas je sačuvao kroz najteža istorijska stradanja“, dodao je episkop raško-prizrenski.

Upravo je to razlog da ova eparhija poruku podrške Crnogorcima pošalje iz najstarije srpske pravoslavne crkve, u rodnom kraju Rastka Nemanjića.

„Zato odavde, iz drevnog Rasa, postojbine Nemanjića, koji su utemeljili naš duhovni, kulturni, narodni i državni identitet, uzdižemo molitvu Bogu za našu braću i sestre i dižemo glas, tražeći pravdu za našu Crkvu u Crnoj Gori“, kazao je vladika.

”Ustajući u odbranu svetinja naše Crkve u Crnoj Gori, ustajemo u odbranu svih nas, našeg prava da ostanemo i budemo ono što smo vekovima bili, pravoslavni Srbi hrišćani, bez obzira gde nam moćnici ovoga sveta crtali granice i određivali sudbinu. Naša Sveta Crkva Svetosavska, vekovima je objedinjavala često rasejan srpski narod, čuvajući u njemu duboku svest da smo u Hristu jedno biće i deca Svetog Save. Oni koji bi da nas duhovno podele i oduzmu naše svetinje, ili, ne dao Bog, iskoriste naše molitvene skupove za svoje političke ciljeve, duboko se varaju. To nije put koji vodi ka miru, jer Crkva Božija jeste ovde da služi spasenju, ali ne i prolaznim interesima onih koji ne znaju šta je Crkva.” 

Episkop Teodosije apelovao je na vlasti u Crnoj Gori da povuku sporni zakon i usklade ga u dijalogu i dogovoru sa SPC, kao najstarijom i najbrojnijom verskom institucijom na prostoru Crne Gore.

Crnogorskom narodu poručio je: “Da smo svim srcem uz njih, kao što su oni bili svih ovih godina uz nas, pomažući nam, posebno preko svojih arhipastira, koji duboko osećaju važnost očuvanja našeg naroda i svetinja na Кosovu i Metohiji, kao i ovde u Raškoj oblasti”.

Na samom kraju obraćanja okupljenim građanima Vladika Teodosije poslao je poruku i građanima druge veroispovesti:

”Pružamo odavde ruku pomirenja svojim komšijama druge vere, jer dobro znamo, poučeni rečima našeg blaženopočivšeg patrijarha Pavla, da se pravda ne može graditi na nepravdi drugoga, i da svako ima puno pravo i slobodu da čuva svoje, ne posežući za tuđim.”

Događaje u vezi sa situacijom u Crnoj Gori pratite detaljnije u tekstovima:

Episkopski savet SPC CG sa patrijarhom, Eparhija raško-prizrenska u litijama podrške Mitropoliji

Vučić neće u Crnu Goru: „Moja privatna poseta nije po volji crnogorskom režimu“

Stojanović: Sukob Srbije i Crne Gore, sumnja se, zakuvan u kuhinji Bebe Popovića

Apel akademika i aktivista: Da se u Crnoj Gori zaštiti imovina SPC i pravo ljudi na miran protest

Eparhija raško-prizrenska poziva na moleban podrške svetinjama u Crnoj Gori, protesti ne jenjavaju

Vučić: Odluka o poseti Crnoj Gori u narednih 36 sati

Posle usvajanja zakona u Crnoj Gori: SPC negoduje, opozicija u pritvoru, protest u Beogradu…

Za situaciju u C. Gori, 88 javnih ličnosti iz Srbije, Prištine i regiona krivi Beograd, oglasili se i oni protiv

Skupština Crne Gore usvojila Zakon o slobodi veroispovesti, privedeni poslanici DF i dalje u policiji



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.