Svjetska banka: Poplave će negativno utjecati na balkanske ekonomije

Izvor: Info-ks (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)
 
Direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Ellen Goldstein kaže kako se u ovom trenutku ekonomske posljedice poplava još ne mogu u cijelosti procijeniti.
 
Šest država jugoistočne Evrope u 2014. godini trebale su tokom ove i iduće godine zabilježiti nastavak rasta bruto društvenog proizvoda, no nedavne poplave u regiji sigurno će imati negativan utjecaj na tu projekciju, ocjena je stručnjaka Svjetske banke predstavljena u ponedjeljak u Sarajevu.
 
Analitičari SB-a su, u okviru redovnog šestomjesečnog izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju, predvidjeli rast BDP-a za cijelu tu regiju od 1,9 posto u ovoj godini te 2,6 posto u 2015. godini.
 
Bio bi to očekivani nastavak uzlaznog trenda nakon izlaska šest država iz recesije 2012. godine, prenosi Hina.
 
Tako se, naprimjer, očekivalo da će BDP u Bosni i Hercegovini ove godine rasti 2,0 posto, a u 2015. godini čak 3,5 posto.
 
Projekcija rasta za Srbiju do poplava bila je 1,0 posto u ovoj, odnosno 1,5 posto u idućoj godini, za Kosovo po 3,5 posto u obje godine, za Crnu Goru 3,0, odnosno 3,5 posto.
 
Direktorica SB-a za jugoistočnu Evropu Ellen Goldstein izjavila je kako se u ovom trenutku ekonomske posljedice poplava još ne mogu u cijelosti procijeniti.
 
"Ipak želim uvjeriti sve u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, kao zemljama direktno pogođenim poplavama, da naše dugotrajno partnerstvo ostaje osnova za zajednički odgovor na ovu krizu", kazala je, dodajući kako je na procjeni štete mobilizirana cijela međunarodna zajednica.
 
Naznačila je kako bi se krajem maja ili početkom juna mogle imati procjene šteta, a 18. juna je rok za konačan izvještaj.
 
Specijalisti SB-a još od prošle sedmice u Sarajevu procjenjuju stanje prouzrokovano poplavama.
 
"SB će u cijelosti učestvovati u programima obnove", rekla je Goldstein, istaknuvši kako je prvi zadatak procijeniti štete, kako bi se nakon toga moglo pristupiti programima obnove.
 
Dodala je kako posljednja katastrofa dokazuje koliko će ubuduće biti nužno posvetiti pažnju mjerama zaštite od poplava, posebno u svjetlu globalnih klimatskih promjena.
 
Potvrdila je kako će dio napora biti usmjeren na procjenu naplativosti kredita čiji su korisnici pretrpjeli štete uslijed poplava, a pritom je nužno pomoći takvim korisnicima koliko god je moguće, ali i očuvati finansijsku stabilnost banaka.
 
Glavna ekonomistica SB-a Gallina Vincelette kazala je kako se, bez obzira na krizu izazvanu poplavama, koja će nesumnjivo ostaviti značajne posljedice, šest država regije mogu označiti kao zemlje u kojima se bilježi postepen oporavak ekonomije, no da bi se to održalo – potrebno je nastaviti prilagođavanje standardima Evropske unije, za što će biti potrebne godine strukturalnih reformi.
 
Rast BDP-a u regiji u najvećem je dijelu temeljen na povećanoj potražnji za proizvodima iz tih zemalja na tržištu EU-a.
 
No, upravo stoga iz SB-a upozoravaju kako globalna kretanja poput krize u Ukrajini također mogu utjecati na planirana ekonomska kretanja.
 
Slaba domaća potrošnja u državama regije ostaje njihova slabost, kao i velika nezaposlenost, koja je u 2013. godini bila veća od 24 posto.
 
Samo u Bosni i Hercegovini nezaposlenost među mladima je gotovo 63 posto, upozorila je Vincelette.
 
Od šest država regije, ocjenjuju u SB-u, bit će nužno poduzeti dodatne mjere u konsolidaciji finansijskog i fiskalnog sektora, pri čemu je posebno važno obuzdati rast nenaplativih kredita, ali i osigurati sredstva za kreditiranje produktivnih kompanija.

Comments

comments



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.