Građani o Briselskom sporazumu: Od "izdaje" do "kompromisa"

Briselski sporazumi i briselski proces kod građana Severnog Kosova pobuđuju negativna osećanja i stavove. Ipak, značajan procenat je i onih koji imaju i drugačije mišljenje – rezultati su naše prošlonedeljne online ankete. U susret trogodišnjici postizanja Prvog sporazuma o principima normalizacije odnosa, poznatijeg kao Briselski sporazum, čitaoci KoSSeva su mogli da odgovaraju na pitanje šta misle o Briselskom sporazumu. Ista pitanja postavili smo i građanima Kosovske Mitrovice u našoj tonskoj anketi sa ulica grada. Nasuprot skoro 700 čitaoca, uglavnom intelektualaca, koji su dobrovoljno uzeli učešće u elektronskoj anketi, naši sugrađani na ulicama nisu bili raspoloženi da odgovaraju. Oni koji su to ipak učinili, iskazali su, kao i u online anketi – podeljeno mišljenje. Briselski sporazum je jednima otežao, a drugima olakšao život. Rezultate online ankete možete pogledati ovde.  

Skoro 700 čitaoca je tokom četiri dana prošle nedelje učestvovalo u online anketi od kojih su 60 odsto bili muškarci, a 40% žene; 70 odsto njih su starosne dobi između 26 i 45 godina. Očekivano za korisnike medija sa Interneta, preko 70 odsto ispitanika je potvrdilo visoku spremu u obrazovanju. Najveći broj ispitanih, njih 76 odsto, dolazi sa Severa Kosova, a ostali ispitanici su iz centralne Srbije i Vojvodine, južnog Kosova i inostranstva.

"Građani imaju snažnu potrebu da iskažu svoj stav; čak i sa botovanjem, ova anketa je stvarna"

Urednica portala KoSSev, Tatjana Lazarević, prokomentarisala je našu prvu anketu:

“Za samo četiri dana koliko je elektronska anketa bila otvorena, skoro 700 naših čitalaca uzelo je u njoj učešće. Ovako visok broj ispitanika je ne samo potvrda poverenja i čitanosti lokalnog medija kakav je KoSSev, već to tumačim pre svega kao snažnu potrebu građana da iskažu svoj stav i oglase se, uprkos tome što možda i kod njih preovladava mišljenje da trenutno ne postoji uticaj javnog mnjenja na političke procese i korekcije odluka koje se donesu na višem nivou. Tokom samog procesa trajanja ispitivanja u početku su preovladavali negativni komentari i ako mogu, tako da kažem, frustracija građana, kada je u pitanju njihovo mišljenje o briselskom procesu, a onda je usledila upadljiva serija istovetnih pozitivnih komentara, što mi je ukazivalo da se radi o tzv. botovanju, kako se naziva deo popularno ‘pozitivnog’ političkog marketinga političkih partija, kojom se rezultat ankete poprilično promenio, da bi u konačnoj fazi, anketa opet ušla u svoj ‘prirodni tok’. Hoću da kažem da i sa botovanjem, naša prva anketa je stvarna. Ona realno odražava i mišljenje naših sugrađana, ali i dinamiku i prirodu političkog procesa.”

40% ne zna da je trogodišnjica Briselskog sporazuma

Iako se ova anketa primarno bavila stavovima građana u vezi sa Briselskim sporazumom i uopšte procesom dijaloga, a u susret njegovoj trogodišnjici, interesovalo nas je i koliko građani, tri godine kasnije, znaju o ovom procesu, s obzirom na najčešću kritiku visoke netransparentnosti koja prati razgovore Beograda i Prištine u Briselu, uz posredovanje EU. Iako je skoro 60 odsto ispitanika znalo da će uskoro trogodišnjica Briselskog sporazuma, ostatak su ipak bili pogrešni odgovori – od toga da ima onih koji misle da je prva, preko odgovora da se radi o drugoj, što je bio najčešći netačan odgovor, do odgovora da će uskoro četiri, odnosno pet godina od ovog sporazuma.

Skoro 70% misli da srpska strana najviše informiše o Briselskom sporazumu; kontrolno pitanje dalo suprotan rezultat – građani najviše veruju sopstvenoj pretrazi na Internetu

Iako su u javnosti česte kritike, uz više istraživanja javnog mnjenja – da i mediji i pregovarači upadljivo nedovoljno informišu građane o samom Briselskom sporazumu i procesu, a posebno srpska strana, u ovoj anketi većina misli suprotno. Njih 37% smatra da najviše informišu pregovarači iz Beograda, potom mediji na srpskom jeziku – njih 31%, a onda pregovarači iz Prištine i mediji na albanskom jeziku (18%). Najmanje informiše međunarodna zajednica – samo 5% ispitanika smatra da međunarodni predstavnici najviše informišu. U ovom segmentu postavili smo i kontrolnu opciju, u kojoj su čitaoci sami upisivali odgovore, što je učinilo njih 10 odsto, a među ovim odgovorima, rezultat je potpuno drugačiji u odnosu na opciju ponuđenih odgovora. Većina onih koji su sami upisivali odgovor, smatra da je Internet njihov primarni izvor informisanja kada je u pitanju prikupljanje informacija o Briselskom procesu, a naš portal je više puta naveden kao primer odakle se najviše čitaoci informišu. Bilo je odgovora da je sve nedovoljno i da niko ne informiše, da čitaoci sami upoređuju informacije iz više izvora, te da "svi lažu".

Građani Kosovske Mitrovice o Briselskom sporazumu: Na silu integrisan, na silu penzionisan; Briselski sporazum olakšao život

Online anketu pratila je i tonska anketa sa ulica Kosovske Mitrovice. Naši sagovornici, međutim, nisu bili raspoloženi da učestvuju, što je nastavak prakse kada god se građanima na ulici postavi neko od političkih pitanja koje ima snažan uticaj na njihov život.

Da li znaju da je uskoro trogodišnjica Briselskog sporazuma, na šta prvo pomisle kada se pomene Briselski sporazum, i na koji način je pomenuti sporazum uticao na njihov život, mahom neraspoloženi za priču, naši sugrađani uglavnom su odmahivali rukom, ne želeći da odgovaraju na naša pitanja i u prolazu kratko odgovarali – “Nisam ja odavde”, “ma ne zanima me”, “nećemo o tome”.

Ne mogu o tome; nisam odavde; ne maltretiraj me, ne znam ni šta pričam

"Ja ne mogu o tome da pričam," kazala je jedna naša starija sugrađanka na pitanje da li zna da je uskoro trogodišnjica Briselskog sporazuma.

"Nemoj da me pitaš, ne znam, nisam odavde," odgovorio je na isto pitanje jedan naš mlađi sugrađanin.

"Ne znam, pusti me, ne maltretiraj me, ne znam ni šta pričam," rekao je jedan od sugrađana, takođe. 

Ništa nije ni ostvareno, ni urađeno

Oni koji su bili nešto raspoloženiji za priču smatraju da od Briselskog sporazuma do sada "ništa nije urađeno".

"Od tog sporazuma do sada ništa nije ni ostvareno, ni urađeno, govorim realno za Kosovsku Mitrovicu i ostale građane. Da ne spominjem enklave, to mi je najgrđe što mogu da kažem," kazao je stariji Mitrovčanin.

Na silu sam penzionisan, na silu integrisan

"Ni na šta dobro. Nama ovde ništa dobro nije doneo, niti će," odgovorio je jedan naš, takođe, stariji sugrađanin na pitanje na šta prvo pomisli kada se pomene Briselski sporazum.

Pitali smo ga i na koji način je ovaj sporazum uticao na njegov život.

"Meni je lično otežao život. Na silu sam penzionisan, na silu integrisan, tako da mi ništa nije kako volja," odgovorio je.

Briselski sporazum mi olakšao život, valjda malo 

Bilo je, ipak, i onih kojima je, kako tvrde, Briselski sporazum olakšao život. Oni, međutim, nisu navodili konkretne primere i na koji način. 

"Olakšao valjda malo," bio je jedan od komentara naših sugrađana.

Još više će da olakša život

"Ja mislim da će još više da olakša. Neće biti posle toga rat, nego će biti mir," dodao je drugi naš sugrađanin, objasnivši da kada se pomene Briselski sporazum prvo pomisli na to "da se sredi Kosovo zanavek i da se narod pomiri." 

Život olakšan na način što Evropa treba da se ujedini

"Meni je olakšao. Na takav način što ta Evropa treba da se ujedini, da budemo svi jednaki prema celoj Evropi, bez obzira na nacionalnu pripadnost itd," objasnio je jedan od sagovornika, ne navodeći, ipak, konkretan primer kako je Briselski sporazum olakšao njegov život.  

Malo olakšan život, nije dobro još

"Olakšao malo, ali nije dobro još. Treba da se ujedinimo, složimo. Vidiš da nas svako mrzi, našu naciju… Nikog ne osuđuju. Svi znaju da je Hašim Tači najveći zločinac na Kosovu, ali svi ga brane…Sve to Amerika radi," objasnio je jedan od naših sagovornika. On navodi i da kada se pomeni Briselski sporazum prvo pomisli na "ulazak u Evro (EU, prim. red.)". 

Briselski sporazum –  od "izdaje" do "kompromisa"

Jedan od najinteresantnijih delova ankete bili su odgovori na pitanje Kada se pomene Briselski sporazum na šta prvo pomislite? – koje su ispitanici sami upisivali. Od 640 odgovora, koliko je u ovom delu pristiglo, dominiraju upadljivo negativni, ali i istovetni pozitivni komentari. Najčešći negativni komentari su “izdaja”, dok je od 369. do 459. komentara istovetni odgovor bio “kompromis”. Ostali negativni komentari bili su, na primer – “kapitulacija”, “nezavisno Kosovo”, “licemerje Beograda”, “ukidanje države Srbije i njenih institucija na teritoriji Kosova”, “tuga, čemer, jad”, dok su pozitivni bili – “bolja budućnost za Srbe”, “pokušaj dogovora”, “zajedništvo Kosova i Srbije”, “pomirenje i suživot”, kao i neutralniji o Zajednici srpskih opština.

Negativna osećanja dominiraju

Pominjanje samog Briselskog sporazuma kod stanovništva izaziva najviše negativnih osećanja – bes, tugu, poniženost, razočaranost, nespokoj…Skoro 55 odsto ispitanika ima ova osećanja. Njih 21 odsto je ravnodušno, spokojno 18, a srećno 6 odsto.

Uprkos negativnim osećanjima većini Briselski sporazum olakšao život? U kontrolnom pitanju, suprotan rezultat

Međutim, u odgovorima ispitanika bilo je i nelogičnosti, pa se uprkos dominantno negativnim komentarima na račun Briselskog sporazuma, ipak 39 odsto njih izjasnilo da im ovaj isti sporazum život čini lakšim, naspram 33% onih koji misle suprotno – da je njihov život teži posle sporazuma, ali i 19 odsto onih koji misle da je nepromenjen. Kao kontrolni deo ankete, postavili smo ipak opciju da sami građani upisuju svoje odgovore, što je učinilo njih 10%, koji su se u većini vrlo negativno izrazili. Smatraju da im Briselski sporazum život čini “komplikovanijim”, “prevarenim”, “nepodnošljivim”, “trenutno haotičnim”.

Dve trećine – Srbi se integrišu u kosovske institucije

Više od dve trećine ispitanika se slaže da se Briselskim sporazumom Srbi integrišu u kosovske institucije, ali oni različito misle kada je u pitanju dalja sudbina kosovskih, odnosno srpskih institucija. Od ovih 75%, 33 procenata smatra da se integracijom ukidaju srpske institucije, 18 da se jačaju kosovske, a 24% misli da se istovremeno jačaju i srpske, dok se Srbi integrišu u kosovske. Van ove dve trećine, njih 18 odsto misli da se Srbi ne integrišu u kosovski sistem.

Ovo je bila prva u seriji anketa koje će portal KoSSev u narednih šest meseci sprovoditi  kao deo elektronskog i terenskog novinarskog istraživanja sa ciljem da ispita informisanost građana i njihove stavove o Briselskom sporazumu, odnosno proces primene dogovora postignutih između zvaničnog Beograda i Prištine. 

Naša sledeća anketa uslediće nakon izbora 24. aprila. 

Projekat "Građani Severa javno o Briselskom sporazumu" finansira Kosovska fondacija za otvoreno društvo. 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.