Apelacioni sud razmatra žalbe u slučaju bivše službenice OEBS-a osuđene za špijunažu

FOTO: Kim

Apelacioni sud razmatra žalbe tužilaštva i odbrane u slučaju Jelene Đukanović, bivše službenice Misije OEBS-a na Kosovu, koja je prvostepenom presudom osuđena na šest godina zatvora zbog špijunaže. U punoj presudi navode se detalji o informacijama koje je, prema nalazu prvostepenog suda, prosleđivala Aleksandru Vlajiću, ranije osuđenom za špijunažu.

U Apelacionom sudu razmatraju se žalbe u slučaju Jelene Đukanović, bivše službenice Misije OEBS-a na Kosovu, koja je u aprilu prvostepeno osuđena na šest godina zatvora zbog krivičnog dela špijunaže.

Đukanović je uhapšena u Severnoj Mitrovici 28. februara 2025. godine, a protiv nje je u septembru iste godine podignuta optužnica zbog navodne saradnje sa srpskom Bezbednosno-informativnom agencijom (BIA) i Aleksandrom Vlajićem, koji je prethodno osuđen za špijunažu.

Odbrana je nakon izricanja presude najavila žalbu, dok se sada pred Apelacionim sudom razmatraju žalbe i tužilaštva i odbrane.

Šta piše u punoj presudi

Kako je objavila Koha, koja je imala uvid u punu presudu Osnovnog suda u Prištini, u njoj se navode konkretni slučajevi za koje je sud zaključio da je Đukanović, radeći u Misiji OEBS-a, prikupljala i prosleđivala informacije Aleksandru Vlajiću.

Među njima su, prema presudi, bile i informacije o „zabrinutostima“ koje je Regionalni centar OEBS-a u Severnoj Mitrovici imao u vezi sa tada izabranim gradonačelnikom Dragišom Milovićem. Te informacije je, prema nalazu prvostepenog suda, prosledila Vlajiću.

U presudi se navodi i da je Đukanović obaveštavala Vlajića o Adriani Hodžić, za koju je, prema navodima iz dokumenta, rekla da je nezadovoljna zbog nedostatka vlasti.

Sud je, kako prenosi Koha, ocenio da je Đukanović informacije prikupljala „detaljno“ i „predano“, a zatim ih u realnom vremenu prosleđivala Vlajiću.

Prema istom dokumentu, među informacijama koje je prosleđivala bile su i one o policiji, kao i o islamskim organizacijama u pojedinim opštinama.

Osnovni sud je zaključio da je Đukanović od 2018. godine do hapšenja Vlajića 26. juna 2024. godine, koristeći svoj položaj lokalne službenice Misije OEBS-a u Regionalnom centru u Mitrovici, namerno prosleđivala različite informacije Vlajiću i postupala prema njegovim uputstvima, sa ciljem da informacije budu prosleđene BIA.

J.Đ. ponovo negirala krivicu za špijunažu

Optužnica i šest godina zatvora

Prema optužnici, Đukanović je kao „Nacionalni programski službenik“ u Regionalnom centru OEBS-a u regionu Mitrovice pribavljala i distribuirala osetljiva dokumenta i informacije u interesu BIA.

Tužilaštvo je tokom postupka tvrdilo da je bila u kontaktu sa službenicima BIA, a posebno sa Aleksandrom Vlajićem, bivšim pripadnikom Kosovske policije, koji je priznao krivicu za špijunažu.

Tužilac Bekim Kodraljiu zatražio je maksimalnu kaznu zatvora, dok je odbrana tražila oslobađajuću presudu. Đukanović je tokom postupka negirala krivicu.

Osnovni sud u Prištini je 27. aprila osudio Đukanović na šest godina zatvora, uz uračunavanje vremena provedenog u pritvoru.

Odbrana osporava dokaze iz telefona

Jedna od ključnih tačaka odbrane odnosila se na dokaze pribavljene iz telefona Đukanović.

Njen advokat Predrag Miljković nakon izricanja presude rekao je da je Apelacioni sud ranijom odlukom omogućio da podaci iz telefona budu korišćeni kao zakonit dokaz, iako, prema njegovoj tvrdnji, nije postojala sudska naredba za pretres telefona.

Miljković je najavio da će se odbrana žaliti i da će pitanje zakonitosti pribavljanja dokaza nastaviti da osporava pred višim sudskim instancama.

Apelacioni sud je još u januaru poništio raniju odluku Osnovnog suda i ocenio da su dokazi pronađeni u telefonu Đukanović zakoniti i prihvatljivi u postupku. Prema tadašnjem obrazloženju, policija je telefon zaplenila nakon usmene saglasnosti tužilaštva, koja je naknadno dobila sudsku potvrdu.

Slučaj Đukanović u širem predmetu špijunaže

Aleksandar Vlajić, sa kojim je Đukanović prema optužnici bila u kontaktu, ranije je osuđen na pet godina zatvora zbog špijunaže nakon što je priznao krivicu.

Specijalno tužilaštvo u Prištini ovaj slučaj povezuje sa širim predmetima špijunaže za koje tvrdi da su povezani sa BIA. Tužilac Bekim Kodraljiu je u avgustu ove godine rekao da je do tada bilo četiri osuđujuće presude za špijunažu, od kojih su dve bile pravosnažne, uključujući presude protiv Vlajića i Bojana Jevtića.

KoSSev je ranije izvestio i o navodnim porukama koje su objavili kosovski mediji, a koje su predstavljene kao komunikacija Đukanović i Vlajića. U tim navodima pominjali su se izveštaji OEBS-a, događaji na severu, sastanci međunarodnih zvaničnika i informacije o KFOR-u.

Bivši šef Misije OEBS-a na Kosovu Majkl Davenport tada je demantovao pojedine navode koji su se odnosili na njegov rad, navodeći da su poruke koje su se odnosile na njegove izveštaje „čudno neinformisane“ ukoliko su zaista poticale od člana Misije OEBS-a.

O daljem ishodu postupka odlučiće Apelacioni sud.

Advokat Miljković: Presuda Đukanović neće opstati, žalićemo se



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.