
Kosovski premijer, Aljbin Kurti, rekao je da nije pročitao nacrt za osnovanje Zajednice srpskih opština koji je prošlog četvrtka Francuskoj, Nemačkoj, EU i SAD predstavio albanski premijer Edi Rama. Umesto toga sugerisao mu je da ga predstavi Srbiji kao način da zaštiti Albance u opštinama na jugu Srbije, piše Euractiv.
Ovaj medij navodi da je više od 6.000 Albanaca koji žive u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa nezakonito i sistemski uklonjeno iz matičnih knjiga Srbije u poslednjih nekoliko godina.
Ovim je uklonjeno pravo Albanaca da biraju, pristupe zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, kupuju i prodaju imovinu i koriste državne usluge, navodi Euractiv.
„Onda sve što predlažem je da Rama ovaj nacrt statuta nacionalnih manjina predstavi Vučiću na sledećem skupu za Otvoreni Balkan za Albance Preševa, Medveđe i Bujanovca“, rekao je Kurti.
Naglašava da Ustav nalaže zaštitu prava svih Albanaca čak i „van granica“.
On je dodao da bi Rama trebalo da predloži mere za Albance u Srbiji umesto da predlaže za Srbe na Kosovu.
Rama je nedavno otkrio da je predao dokument – nacrt statuta za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom francuskom predsedniku i nemačkom kancelaru, navodeći da to nije učinio u koordinaciji sa Prištinom, te da su isti pripremili američki i evropski stručnjaci. Ovakav potez naišao je na snažne osude dela političara u Prištini.
Sa druge strane, kako prenosi Euractiv, Rama je tokom posete regionu 2021. godine rekao da moć diplomatije treba da se koristi za rešavanje pitanja vezanih za Albance u regionu.
On je dodao da je važno „pred Srbe staviti poređenje kako se tretiraju Srbi na Kosovu i kako građani Preševa od strane Srba. Kontrast je sjajan. Srbi na Kosovu imaju slobode o kojima bi svaka nacionalna manjina sanjala“, kazao je tada Rama.
Poziv kosovskog premijera upućen Rami da sa Beogradom pokrene pitanje Albanaca u Preševskoj dolini stiže u jeku kampanje Albanaca sa juga Srbije koji zahtevaju reciprocitet sa pravima Srba na Kosovu.
Oni su se u prethodnom periodu sastajali sa predstavnicima američkog Kongresa, Senata, a u toku je poseta delegacije iz Preševa, Bujanovca i Medveđe Briselu gde se, prema najavi, održavaju sastanci sa predstavnicima Evropskog parlamenta i Saveta Evrope.
Bivša predsednica opštine Preševo i sadašnja savetnica kosovskog premijera, Aljbina Kurtija, Ardita Sinani, najavila je da će za prva tri dana radne nedelje imati 12 sastanaka sa „najvišim liderima“ ovih institucija.
„Težak položaj albanske manjine u Srbiji i dosledna diskriminacija biće srž i glavna tema ovih izuzetno važnih sastanaka“, poručila je.
Ona takođe tvrdi da bi put Srbije ka EU trebalo da bude uslovljen „otvarivanjem prava“ Albanaca, posebno u opštinama Preševo, Medveđa i Bujanovac.
„Najdugoročnije i najprikladnije rešenje bila bi primena reciprociteta u pravima Srba koji žive na Kosovu i Albanaca u Srbiji“, podcrtala je.
Albanci koji žive u Preševu, Medveđi i Bujanovcu zapravo već mesecima pokušavaju da rešavanja statusa Srba na Kosovu povežu sa statusom Albanaca u ovim opštinama.
Inicijativa je usledila nakon sve češćih zahteva Zapada da Priština formira ZSO, koju su pratili zahtevi kosovskog premijera – da se dodele recipročna prava Albancima na jugu Srbije, ali i navodi o internacionalizaciji albanskog pitanja.
Predstavnici Albanaca u Srbiji izjavljivali su potom da pitanje manjina ulazi u novu fazu na Balkanu, koja je „dobra za simetričan tretman pozicija“.
Marta meseca usledila je i diplomatska poseta delegacije Albanaca SAD-u, nakon koje su saopštili da su dobili garancije ove zemlje za podršku pitanju Albanaca u Srbiji.
Ujedno su kritikovali izaslanika EU, Miroslava Lajčaka zbog toga što se sastaje sa Srpskom listom, ali ne i sa njima, tražeći i od njega da se u proces dijaloga Beograda i Prištine uključi pitanje Albanaca na jugu Srbije.
Krajem marta, međutim, američki ambasador u Srbiji, Kristofer Hil, poručio je da dijalog Beograda i Prištine ne predviđa reciprocitet statusa, odnosno da se briselski dijalog ne tiče pitanja manjina u Srbiji. Sa druge strane, najavio je da će sa Vučićem da razgovara o položaju Albanaca.
Pročitajte još:
Hil: Briselski dijalog se tiče Kosova, ne pitanja manjina u Srbiji
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








