Maturantima Prizrenske bogoslovije uručena svedočanstva, održana liturgija u Bogorodici Ljeviškoj

FOTO: Prizrenska bogoslovija

Bogoslovima šeste generacije obnovljene Prizrenske bogoslovije, uručena su danas svedočanstva nakon uspešno položenog maturskog ispita zrelosti.

Svedočanstva, kao i delo “Zadužbine Kosova i Metohije” uručio im je lično Episkop Teodosije koji je ujedno i rektor Bogoslovije, a u prisustvu izaslanika Sinoda SPC, o. Zorana Devrnje, razrednog starešine oca Nikite i ostalih profesora.

Ovim povodom vladika Teodosije ujedno je danas služio liturgiju uz sveštenstvo, mlade bogoslove i profesore škole u Bogorodici Ljeviškoj – drevnom sabornom hramu prizrenskih episkopa.

 

Podsetimo, školsko zvono objavilo je prošle nedelje kraj nastave maturanata šeste generacije Bogoslovije u Prizrenu.

U generaciji je bilo 9 učenika koji će školovanje nastaviti ili u Beogradu ili u Foči, potvrdio je tada za KoSSev sekretar Eparhije raško-prizrenske, Miloš Perić.

Polaganje prijemnog ispita za upis nove generacije u Bogosloviju će biti održano krajem juna.

Škola Svetih Kirila i Metodija u Prizrenu osnovana je 1871. godine kao prva srednja škola na srpskom jeziku na teritoriji tadašnjeg Osmanskog carstva.

Prizrenac Sima Andrejević Igumanov, ima najveću zaslugu za otvaranje ove škole, koji je, u tuzi za izgubljenom sopstvenom decom, osnovao zadužbinu kojoj je zaveštao sav svoj imetak.

Bogoslovija je bez prestanka radila do 1999. godine, kada su profesori i đaci evakuisani u Niš. Tada su u njene prostorije ušli prizrenski Srbi, proterani iz svojih domova, oni koji nisu otišli iz svog grada.

U martovskom pogromu 2004. kompleks zgrada je zapaljen i uništen, da bi potom, nakon obnove, 2011. godine Bogoslovija primila prve đake nakon rata. Prva generacija bogoslova posle rata maturirala je u Prizrenu 2016. godine. Bio je to do tada najduži period od 12 godina kada su prostorije škole bile nepristupačne za đake bogoslovije.

Prizrensku bogosloviju završili su, ili su bili njeni profesori, gotovo sve najvažnije ličnosti srpskog crkvenog života i novije istorije, a među njima patrijarsi Varnava, Gavrilo Dožić, patrijarh Pavle i prethodni patrijarh Irinej.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.