
I dok se na Kosovu očekuje rasprava u parlamentu o platformi za pregovore Beograda i Prištine, građani Srbije i dalje ne znaju šta se nalazi na pregovaračkom stolu. Zašto „polulegalna struktura“ kakva je Skupština Kosova raspravlja o pitanjima na dnevnom redu u Briselu, a Narodna skupština o Kosovu nije raspravljala od 2013. žele da znaju iz DSS-a i najavljuju protest za ponedeljak, 18. februara, kako bi pokazali da su protiv „veleizdaje“ i nastojanja vlasti da „Srbiju razgraniči sa samom sobom“.
Zbog neodgovornih političara iz Prištine, konflikt na Kosovu više nije zamrznut, ističe Aleksandar Vučić i navodi da će zbog uvođenja taksi i blokade dijaloga, Srbija moći da čeka još kratko, a onda će morati da vidi šta dalje. Ipak i ovog puta ne iznosi više detalja o tome šta bi to moglo da znači.
„Gledamo da postignemo, da nastavljamo da razgovaramo, da postignemo možda jednog dana neki kompromis ako neko bude hteo, ali se plašim, da kada usijane glave uzmu vlast u svoje ruke, da onda od drveta neki šumu ne vide, tako da nisam optimista po pitanju razvoja situacije na Kosovu i u našoj zemlji po tom pitanju,“ kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sa druge strane, Demokratska stranka Srbije i još nekoliko organizacija upozoravaju da vlast želi da prizna secesiju Kosova, zbog čega za ponedeljak najavljuju protest u Beogradu „Zaustavimo veleizdaju. Kosovo je Srbija“.
Predsednik Državotvornog pokreta Srbije Slobodan Samardžić rekao da protest „Zaustavimo veleizdaju. Kosovo je Srbija“ nije „konkurencija ni kritika“ protesta koji se dva meseca održavaju širom Srbije pod motom #1od5miliona, jer su izneti zahtevi opravdani, već je „dopuna“ s obzirom na to da u njima, kako Samardžić vidi, „nedostaje“ pitanje Kosova koje je „glavno za Srbiju“.
Skup će se održati, kako je rečeno na konferenciji za novinare, u centru Beograda, na Trgu Nikole Pašića a zatim će se građani uputiti pred zgradu Predsedništva Srbije gde će biti održani govori.
„Ono što je tužno jeste da jedna polulegalna struktura, koja se zove Skupština Kosova, da se tamo raspravlja o pitanjima koja su na dnevnom redu pregovora u Briselu, a da Skupština Srbije, gde imate predstavnike ovog naroda, je jednostavno isključena iz tog procesa i da mi ne znamo o čemu se pregovara,“ kaže Časlav Koprivica iz političkog saveta DSS-a.
Kada se poslednji put o Kosovu razgovaralo u Skupštini – ministru spoljnih poslova Srbije nedavno je trebalo dosta vremena da se seti da je to bilo 2013. godine.
„Kada je reč o briselskom dijalogu o tome je bilo reči u parlamentu. O Briselskom sporazumu. Nakon toga nije bilo nikakvih novih rešenja gde treba o tome da se izjašnjava parlament,“ rekao je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.
Glavni urednik u beogradskom dopisništvu Radija Slobodna Evropa Miloš Teodorović kaže da je Vučić kao faktički lider srpske strane u pregovorima odabrao opciju da to pitanje što je više moguće prebaci u međunarodnu arenu.
„On strašno puno energije troši da ga tamo i održi. Tako treba shvatiti sve ono što se na tom polju radi. Njemu praktično ne treba sagovornik u Srbiji, jer je on došao do zaključka da će pitanje Kosova biti rešeno samo na međunarodnom nivou. Tako treba shvatiti zbog čega on izbegava dijalog u zemlji,“ smatra Miloš Teodorović.
Podsetimo, krajem 2017. i u prvoj polovini prošle godine u Srbiji je održan niz okruglih stolova u okviru, takozvanog, unutrašnjeg dijaloga o Kosovu. Kako je tada bilo najavljeno, ideja ovih skupova bila je da pomognu predsedniku Srbije da formuliše plarformu za rešenje pitanja Kosova.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








