
Širom sveta juče je obeležen Svetski dan radija. Ustanovljen je 2011. godine kao sećanje na 13. februar 1946. godine, kada je prvi put emitovan program Radija UN.
Glavni i odgovorni urednik RTV KIM iz Čaglavice, Goran Avramović, smatra da je “radio stari momak u najboljim godinama”, uprkos svemu što je donela tehnološka revolucija.
On ističe da je u pitanju stara priča, poput one šta će se desiti sa knjigama kada se pojavilo pozorište, pa zatim šta će se desiti sa pozorištem kada su se pojavili film i televizija, itd.
Avramović tvrdi da radio nastavlja da živi uprkos svemu.
“Radio nastavlja da živi, vrlo je prilagodljiv i vrlo se uspešno prilagodio svemu tome što je na prvom mestu doneo internet. To je ono što je nama i najpoznatije i najveća nedoumica,” kazao je on.
Avramović dodaje, da je u skladu s vremenom radio prilagodio svoju ponudu, pa su sada slušaocima na raspolaganju mnogi multimedijalni sadržaji.
“Kada pričamo o radiju, u ovom trenutku, radio stanice su, shodno mogućnostima koje internet pruža, prilagodile svoju ponudu pa sada svaki radio nudi neke multimedijalne sadržaje, što je apsolutno pravi put, a ostaće nezamenljiv drugar, kako u vožnji, tako svim onim ljudima koji u kući ili negde gde rade imaju i neku radio stanicu na kojoj slušaju muziku i sve one vesti koje su im bitne u životu,” kazao je Avramović.
Uprkos ranijim donekle lošim prognozama o sudbini radija kao medija, a zbog ekspanzije društvenih mreža, radio je dobio na vrednosti, jer se prilagodio novim trendovima, kaže direktorka Kontakt Plus radija, Mirjana Milutinović.
“Za mene lično radio je i dalje medij broj 1, i mislim da se taj moj odnos nikada neće promeniti. Nigde novinari i voditelji tako opušteno ne komuniciraju sa publikom, kao na radiju. Naše prednosti su brzina i dostupnost. Zanimljiva je i ta prisnost, koju ostvarujemo sa publikom, a da se pritom uopšte ne vidimo… Radio se kao medij razvija, a dodatna njegova vrednost danas je multimedijalni pristup, jer gotovo sve radio stanice imaju integrisane portale, kao dodatni izvor informisanja i način da se dođe i do online publike. To svakako predstavlja veću obavezu i odgovornost radijskih novinara, i u tome je ponavljam dodatna vrednost radija,” istakla je Milutinović.
Glavni i odgovorni urednik Radio Goraždevca, Darko Dimitrijević, tvrdi da je radio i danas u svakom domu, ali da je promenjen način na koji dopire do svojih krajnjih korisnika.
“Danas se živi brže nego što se živelo nekad i u takvom okruženju radio je postao deo svakog čoveka pojedinačno, nema više grupnog slušanja radija. Radio danas slušaju najčešće ljudi kada su sami i to je ono što je možda najpozitivnije, jer radio drži pažnju svog konzumenta,” smatra Dimitrijević.
Kada je reč o novim tehnologijama, one svakako doprinose i donose prednosti radiju, poput streaming-a i podcast-a pa radio može da se čuje na poslu, u kancelarijama, ali je apsolutno nezamenljiv tokom putovanja, ističe Dimitrijević.
“Radio se sluša u gradskom prevozu, taksi vozilima, privatnim vozilima i to je možda najkarakterističnije u sredinama u kojima mi radimo i živimo. Osim u kućama, radio se sluša u javnim i ugostiteljskim objektima, a to je način na koji mi dopiremo do naše publike,” kazao je on.
Aleksandra Milošević, novinar i voditelj Radio Kosovske Mitrovice smatra da radio ima budućnost i da će uvek figurirati kao jedan od najaktuelnijih i najpopularnijih medija, uprkos velikom uticaju društvenih mreža i elektronskih medija.
“Radio ostaje veran svojim slušaocima. Kad to kažem, mislim da ima svoju publiku, da ljudi uvek vole da čuju dobru muziku, da su tu noviteti i da svi koji se bave muzikom gledaju da promovišu sebe i svoje nove pesme putem radija. A i što se tiče informative, bez obzira na to što se trudimo da objavljujemo sadržaje putem sajtova i društvenih mreža, radio stoji kao najbrži medij. Kada nešto saznate, pozovete se na izvor, možete to da objavite, pustite u etar i to nekako najpre dopre do slušalaca,” kazala je Milošević.
Cilj obeležavanja Svetskog dana radija je, između ostalog, promocija ovog elektronskog medija i svih mogućnosti koje pruža.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








