Sporazum u vezi sa Zajednicom srpskih opština je donešen na najvišem političkom nivou koji "sigurno nadilazi sve zakone koji sada važe“, a kada je garant EU onda je to i te kako obavezujuće. Što se tiče Zajednice – kako će ona konačno izgledati, to je nešto što će se tek definisati. Ono što piše u sporazumu je da se ona mora formirati, da će imati nadležnosti u četiri oblasti (školstvo, zdravstvo, ekonomski razvoj i prostorno planiranje) i da će biti formirana po zakonima, ali ne po važećim kosovskim zakonima, već po zakonima, oko čega se i sporimo, objasnio je zamenik kosovskog premijera i nekadašnji gradonačelnik Gračanice, Branimir Stojanović, u emisiji "Srpsko srpski dijalog". On je objasnio i da će se iz procesa dijaloga videti da li će ZSO i zaista imati izvršne nadležnosti, ali i da Zajednica izvršna ovlašćenja može da preuzme od lokalne vlasti. Sa druge strane, govoreći o Asocijaciji opština sa srpskom većinom, kako Zajednicu srpskih opština naziva kosovska ministarka za dijalog, Edita Tahiri, u istoj emisiji poručuje da će ona biti formirana u skladu sa postojećim zakonima na Kosovu, na osnovu kojih "asocijacije ne mogu imati izvršne nadležnosti", ali i da srpski zvaničnici imaju "iluzorne priče o Asocijaciji". Tako je još jednom potvrđeno da srpska i kosovska strana imaju različito viđenje onoga što bi ZSO trebalo da bude, ali i to da dve strane koriste i potpuno različitu terminologiju kada je u pitanju ovaj budući organ, ili udruženje – Zajednica srpskih opština – za Srbe, odnosno Asocijacija opština sa srpskom većinom – za kosovske Albance. Celu emisiju "Srpsko srpski dijalog" sa Branimirom Stojanovićem i Editom Tahiri, možete pogledati OVDE.
Stojanović o transparentnosti briselskih pregovora: Sve što je dogovoreno to je i objavljeno; u pregovorima se postavljaju razno razni uslovi i premijer Vučić je mnogo puta govorio o tome na koji način se razgovaralo – niko nas ne čeka da "prihvati našu listu želja" "Ništa nije zamotano, sve što je dogovoreno to je i objavljeno. Dokumenti koji su obavezujući su potpuno javni. Da se razgovara i dalje o mnogim drugim temama – razgovara se, da nisu dogovorene mnoge druge stvari – nisu. Videli smo da postoje još uvek problemi i sa osiguranjem i sa energetikom i sa mnogim drugim stvarima koje su vrlo problematične, a upravo zato što su kompleksne, zato što se neko trudi da na svaki mogući način izvuče maksimum i da zabrani, zapravo odbrani elementarne naše interese u celom tom procesu i to uopšte nije jednostavno. Ako neko misli da nas tamo neko čeka pripremljen da prihvati našu listu želja – nije tako, već su pregovori uvek teški i uvek se postavljaju raznorazni uslovi i uglavnom smo o tome slušali. I premijer Vučić je mnogo puta o tome govorio na koji način se razgovaralo, na koji način se pregovaralo i šta se sve stavljalo na sto kada se o mnogim temama pregovaralo i kada su morale da se donose određene odluke. Ja imam apsolutno poverenje u to da će Vlada Srbije i premijer Vučić uraditi sve što mogu i da će znajući odlično šta su naši najvažniji interesi, te interese i braniti do kraja," objasnio je Stojanović. |
Kako je objasnio Stojanović, ono što je konkretno dogovoreno u vezi sa ZSO-om je to da "da se ona mora formirati", "da ima nadležnosti u te četiri oblasti" i da će biti formirana "po zakonima", ali i da nije "taksativno navedeno" o kojim zakonima se radi, te i da se "žestoko pregovaralo oko toga da li će pisati postojećim zakonima, ili samo po zakonima."
"Jer znate, mnoge stvari iz Briselskog sporazuma ne bi mogle da se sprovedu po postojećim zakonima, a ipak su sprovedene. I to znači da će određena pravna regulativa morati da se menja i tu će biti mnogo sporenja, ali vrlo je jasno šta u sporazumu piše i to je dobar temelj i početak za dalje razgovore," dodao je Stojanović.
On je objasnio i da, s obzirom na to da je sporazum postignut na najvišem političkom nivou – on je obavezujući, a posebno onda kada je garant Evropska unija, ali i da su četiri oblasti u kojima će ZSO imati izvršne vlasti "temelj ispod koje se sigurno neće ići".
"Ono što ja znam je to da je napravljen sporazum na najvišem političkom nivou, koji sigurno nadilazi sve zakone koji sada važe i kada se to usvoji i dogovori, onda je to obavezujuće. Kada je tu garant Evropska unija, onda je to i te kako obavezujuće. Što se tiče Zajednice i kako će ona konačno izgledati, to je nešto što ćemo tek definisati. I to je nešto što će tek da se reši. Postoji temelj ispod kojeg se sigurno neće ići – to su te četiri oblasti," dodao je on.
Zamenik kosovskog premijera je dalje, osvrćući se na izjavu Edite Tahiri da Kosovo ima centralnu i lokalnu izvršnu vlast, upitao šta će se dogoditi ako lokalna vlast odluči da svoje izvršno ovlašćenje preda Zajednici.
"Postoje izvršna ovlašćenja na centralnom i lokalnom nivou. Ali ono što možda treba da bude Vaše sledeće pitanje Editi Tahiri – šta ako lokalna vlast odluči da to izvršno ovlašćenje da Zajednici? Da li to znači da posle Zajednica ima izvršna ovlašćenja? To znači da Zajednica ima izvršna ovlašćenja. Znači, tek će o tome da se pregovara," istakao je Stojanović.
A na pitanje da li će ZSO i zaista imati izvršne nadležnosti u četiri, za Srbe ključne oblasti, on je odgovorio:
„Ja ću insistirati da budu i verujem da će, takođe, strana Beograda insistirati da to i budu. Da li će to na kraju tako biti, ostaje da se vidi iz procesa pregovora, ali ja verujem da bi morale da budu.“
Mehanizmi da se integracija ne pretvori u asimilaciju "Ustav Republike Kosovo ima jedno poglavlje koje reguliše prava manjina. Na Kosovu ima nekoliko manjina, među kojima je i srpska, ali srpska manjina ima više prava od ostalih. Sve države u svetu imaju manjine, ali je važno da postoje ustavne i zakonske garancije da bi se sačuvao kulturni identitet manjina. Sve demokratske države se staraju da se manjine osećaju kao deo društva i institucija. Na Balkanu svaka država ima manjine. Ja mislim da su manjine jedna vrednost u odnosima republika u regionu, ali je važno da postoje standardi za manjine, to jest, jedinstveni međunarodni standardi. Nije dobro da jedna manjina u nekoj državi ima više prava nego neka manjina u nekoj drugoj državi. Mi mislimo da smo posvećeni integraciji Srba sa Severa, kao što su integrisani Srbi južno od Ibra, a takođe i ostale manjine," objasnila je Tahiri odgovarajući na pitanje da li postoje mehanizmi da se integracija Srba u kosovski sistem ne pretvori u asimilaciju. |
Tahiri: „Asocijacije ne mogu imati izvršne nadležnosti“
Sa druge strane, Tahiri tvrdi da ZSO ne može imati niti izvršnu, niti nadzornu ulogu. Ona je na pitanje da li će ZSO imati izvršne nadležnosti odgovorila:
„Briselski sporazum kaže da će Asocijacija opština sa srpskom većinom biti model asocijacija na Kosovu i biće u skladu sa postojećim zakonima na Kosovu. Reč je o Zakonu o lokalnoj samoupravi na Kosovu i na bazi ovog zakona asocijacije ne mogu imati izvršne nadležnosti, niti one za nadziranje. Drugo, zakon daje nekoliko funkcija za asocijacije, a to su funkcije koordinisanja i konsultacija. Asocijacije mogu da pomognu opštinama da koordiniraju ekonomske projekte, onda projekte vezano za obrazovanje, zdravstvo, planiranje i ostalo. Takođe, Kosovo kao država, ima dvostepeni sistem upravljanja, to jest, centralni izvršni nivo i lokalni izvršni nivo. Dakle, Asocijacija ne može imati izvršne nadležnosti.“
Iluzorne priče o Asocijaciji
Tahiri je zatim odgovorila na pitanje da li će ZSO možda predstavljati neku posebnu autonomiju za Srbe na Severu:
„Za nas u državi Kosovo, svi Srbi su isti. Mi ne pravimo razliku i oni su srpska zajednica koja živi na Kosovu. Mi mislimo da Srbi, kao i svaka druga zajednica, treba da uživaju prava i prosperitet u državi Kosovo. Ima slučajeva kada od strane nekih raznih zvaničnika, i sa Kosova i iz Srbije čujemo iluzorne priče o Asocijaciji. Ja vam kažem da će se Asocijacija formirati u skladu sa kosovskim zakonima i imaće ona ovlašćenja koja joj dozvoljavaju ti zakoni. Ali ponavljam, zakoni Kosova ne dozvoljavaju izvršne nadležnosti,“ odgovorila je ona.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.