Rusija u SB UN: Priština sprovodi „institucionalni teror“ nad Srbima, EU diskreditovala dijalog; sačuvati UNMIK i Rezoluciju 1244

Rusija u SB UN: Priština sprovodi „institucionalni teror“ nad Srbima, EU diskreditovala dijalog; sačuvati UNMIK i Rezoluciju 1244

Rusija je pred Savetom bezbednosti UN optužila kosovske vlasti za sprovođenje „institucionalnog terora“ nad Srbima, tvrdeći da se zatvaranjem institucija, rušenjem objekata, policijskim akcijama i pritiscima na Srpsku pravoslavnu crkvu stvaraju uslovi za njihov odlazak sa Kosova. Ruski predstavnik oštro je kritikovao Evropsku uniju, ocenivši da je njeno posredovanje u dijalogu Beograda i Prištine diskreditovano, dok je planove za promenu bezbednosnih aranžmana kod glavnog mosta na Ibru i manastira Visoki Dečani označio kao opasnost od eskalacije. Za razliku od SAD, koje su zatražile zatvaranje UNMIK-a, Moskva insistira na očuvanju njegovih finansijskih i kadrovskih kapaciteta, redovnih sednica Saveta bezbednosti i punoj primeni Rezolucije 1244.

Predstavnik Ruske Federacije Vasilij Nebenzja izneo je ove ocene na sednici Saveta bezbednosti UN posvećenoj šestomesečnom izveštaju generalnog sekretara o Kosovu.

Zahvalio je šefu UNMIK-a Peteru Dueu na izveštaju i pozdravio učešće ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića.

„Situacija na Kosovu ostaje trajno napeta i doslovno se nalazi na ivici. Samoproglašeno rukovodstvo Kosova namerno stvara nepodnošljive uslove života i proteruje kosovske Srbe iz pokrajine“, rekao je ruski predstavnik.

„Institucionalni teror“ i tvrdnje o više od 800 napada

Rusija je iznela niz optužbi na račun Prištine, navodeći da se gase institucije koje pružaju javne, zdravstvene i obrazovne usluge, da je zabranjena upotreba srpskog dinara, da se krše izborna prava i da su sve izraženiji pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu.

„Takozvani pravosudni sistem kosovskih Albanaca masovno fabrikuje krivične predmete i sprovodi kampanje zastrašivanja“, tvrdio je predstavnik Rusije.

Naveo je da raste broj slučajeva nesrazmerne upotrebe policijske sile, uključujući nasilna privođenja, pretrese i navode o mučenju.

Prema njegovim tvrdnjama, tokom prethodnih pet godina zabeleženo je više od 800 etnički motivisanih napada i više od 250 hapšenja Srba i drugih nealbanaca po, kako je rekao, izmišljenim optužbama.

Posebno se osvrnuo na eksproprijaciju zemljišta i rušenja objekata u okolini Gazivoda.

„Srbi se prinudno primoravaju da napuste svoje domove. Zaobilazeći utvrđene procedure, ruše se srpski objekti, kao što se dogodilo prilikom masovnog rušenja zgrada u području akumulacije Gazivode u julu ove godine.“

Ocenio je da su ugroženi i pravoslavni manastiri, crkve i groblja, kao i srpska verska i nacionalna obeležja.

„Sve ove postupke ultranacionalističkog kosovskog režima moguće je opisati kao institucionalni teror, koji je zapravo usmeren na čišćenje pokrajine od srpskog stanovništva“, rekao je.

Ruski predstavnik optužio je i međunarodne misije da svojim nečinjenjem omogućavaju promenu etničke strukture Kosova.

Podsetio na slučajeve dvojice ruskih službenika UNMIK-a

U govoru je pomenuo i postupanje kosovskih vlasti prema ruskom osoblju misije UN.

Prema njegovim rečima, niko nije odgovarao za prebijanje službenika UNMIK-a Mihaila Krasnoščekova tokom policijske akcije 28. maja 2019. godine.

Podsetio je i da je Priština 31. decembra 2021. proglasila ruskog službenika UNMIK-a personom non grata, što je Moskva ocenila kao kršenje međunarodnog prava.

Presuda bivšim čelnicima OVK i kritike NATO-u

Ruski predstavnik osvrnuo se na prvostepenu presudu Specijalizovanih veća u Hagu bivšim čelnicima OVK.

Pozdravio je osuđujuću presudu za ratne zločine, a političke reakcije u Prištini i izmene zakona o Specijalizovanim većima opisao je kao pokušaj uticaja na mandat suda.

„Primili smo k znanju septembarsku osuđujuću presudu Specijalizovanih veća Kosova protiv ratnih zločinaca, bivših pripadnika OVK. Kao što je poznato, Priština je oštro kritikovala ovu presudu i pribegla pravnim manipulacijama kako bi izmenila mandat Specijalizovanih veća.“

Rusija je tvrdila da Evropska unija zanemaruje takvo postupanje.

Predstavnik Moskve presudu je povezao i sa NATO bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.

„Zvanično priznanje krvave prirode kosovskoalbanskih militanata, po našem mišljenju, zahteva odgovarajući odgovor država NATO-a koje su 1999. pokrenule oružanu agresiju protiv Jugoslavije.“

Moskva: EU diskreditovala i dijalog i sopstveno posredovanje

Rusija je oštro kritikovala EU zbog izostanka formiranja Zajednice srpskih opština.

„Evropska unija zatvara oči i pred odbijanjem Prištine da formira Zajednicu srpskih opština. Nesposobnost i nespremnost Brisela da obezbedi konstruktivno postupanje kosovskih Albanaca potpuno su diskreditovale i pregovarački proces i posredovanje same EU.“

Moskva je optužila Brisel da umesto primene ranijih sporazuma vrši pritisak na Beograd da prizna nezavisnost Kosova.

„Evropska unija je zauzeta ucenjivanjem Beograda i pokušajima da natera srpsko rukovodstvo da prizna državnu suverenost sopstvene južne pokrajine. Govori se o sprovođenju određenih usmenih dogovora iz 2023. godine, dok su pravno obavezujući Briselski sporazumi namerno zaboravljeni.“

To je u direktnoj suprotnosti sa stavom EU, koja je na istoj sednici zatražila od obe strane sprovođenje svih prethodnih sporazuma i poručila da normalizacija odnosa predstavlja uslov za njihov evropski put.

Upozorenje zbog mosta na Ibru i Visokih Dečana

Poseban deo govora bio je posvećen bezbednosnim aranžmanima KFOR-a.

Ruski predstavnik ocenio je da se Kosovo ubrzano militarizuje, optužujući Prištinu da razvija oružane snage uz podršku zapadnih država.

Istovremeno je kritikovao ocene da je bezbednosna situacija dovoljno stabilna za promene rasporeda međunarodnih snaga.

„Zamena pripadnika KFOR-a prištinskim bezbednosnim snagama na mostu preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici i kod manastira Visoki Dečani izuzetno je rizičan potez. To bi moglo dovesti do ozbiljne eskalacije međuetničkih tenzija.“

Ruski predstavnik insistirao je da međunarodne snage nastave da u potpunosti izvršavaju obaveze utvrđene Rezolucijom 1244.

Ove ocene predstavljaju stav Moskve o najavljenim promenama bezbednosnog rasporeda, a ne potvrdu da su pripadnici KFOR-a već zamenjeni kosovskim snagama na navedenim lokacijama.

Za razliku od SAD, Rusija traži očuvanje UNMIK-a

Rusija je insistirala da UNMIK ostane prisutan na Kosovu i da pojača aktivnosti.

„Od misije UN na Kosovu očekujemo aktivniji, odlučniji i vidljiviji rad. Glavni element njenog mandata nije samo praćenje situacije, već stvaranje uslova za miran suživot naroda koji žive u pokrajini.“

Prema ruskom predstavniku, Savet bezbednosti mora da dobija objektivne i detaljne ocene dešavanja, a ne samo administrativne preglede pojedinačnih slučajeva.

Moskva se izričito založila za očuvanje sadašnjeg obima finansijskih sredstava i broja zaposlenih UNMIK-a, kao i dosadašnje učestalosti i formata sednica Saveta bezbednosti o Kosovu.

„Zalažemo se za očuvanje sadašnjeg nivoa budžetskih i kadrovskih resursa UNMIK-a, kao i za očuvanje dogovorene učestalosti i formata sednica Saveta bezbednosti o Kosovu.“

Američka predstavnica prethodno je iznela suprotan stav, pozivajući Savet bezbednosti da zatvori misiju jer je, prema oceni Vašingtona, ona prevazišla svoju svrhu i troši resurse potrebne na drugim mestima.

„Rezolucija 1244 mora se primeniti u celini“

Ruski predstavnik zaključio je da trenutne probleme na Kosovu vidi kao posledicu pokušaja potiskivanja Rezolucije 1244 iz međunarodnog političkog okvira.

„Događaji na Kosovu direktna su posledica pokušaja da se temeljna Rezolucija Saveta bezbednosti 1244 veštački gurne u zaborav. Ovaj ključni dokument mora se primeniti u celini.“

Zatražio je da Savet bezbednosti pošalje jasnu poruku da kršenje te rezolucije neće biti tolerisano.

„Samo na osnovu ove rezolucije moguće je pronaći održivo i obostrano prihvatljivo rešenje u skladu sa međunarodnim pravom i zaštititi interese srpskog naroda“, zaključio je predstavnik Rusije.

Na sednici su prethodno govorili šef UNMIK-a Peter Due, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić, kosovski ministar spoljnih poslova Gljauk Konjufca i predstavnici država članica Saveta bezbednosti.

EU u SB UN: Prihvatanje povučenih ostavki srpskih sudija ugrožava multietničko pravosuđe, izmene zakona…

Konjufca Đuriću: Prestanite da se sastajete sa Radoičićem; Đurić: Kurti ne dozvoljava Srbima da…

SAD u Savetu bezbednosti: UNMIK je prevazišao svoju svrhu, vreme je da bude zatvoren;…

Konjufca u SB UN: Zatvorili smo ilegalne strukture Srbije, izveštaj UNMIK-a zasnovan na propagandi;…

Đurić u SB UN: Žrtve imaju imena, nijedna zastava ne može sakriti ratne zločine;…

Due u Savetu bezbednosti UN: Zatvaranje srpskih institucija, rušenja i iseljavanja produbljuju nesigurnost među…



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.