Odlazak ratnih vođa?

Izvor: Info-ks (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, koji će se održati 8. juna 2014.godine pripremio analizu aktualne političke situacije. Iz analize „KOSOVO: ODLAZAK RATNIH VOĐA“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Na Kosovu će se 8.juna 2014.godine, po starom izbornom zakonu, održati drugi parlamentarni (vanredni) izbori poslije proglašenja nezavisnosti 17.februara 2008.godine. Na parlamentarnim izborima sudjelovat 1.235 kandidata iz 30 političkih subjekata, 18 partija, sedam inicijativa, četiri koalicije i jedan nezavisni kandidat. Od potvrđenih političkih subjekata, pet subjekata su srpska, šest bošnjačka, po dva iz turske, romske i goranske zajednice.

Skupština Kosova broji 120 zastupnika, od kojih su 20 mjesta zagarantirana za pripadnike manjinskih zajednica. Srpska zajednica ima 10 zastupničkih mandata, bošnjačka tri, turska dva, Romi (RAE zajednice) četiri i goranska jedno zastupničko mjesto.
 
Ukoliko bi Srbi na izbore izašli sa jednom izbornom listom kao najbrojnija manjinska zajednica mogli bi osvojiti veći broj poslaničkih mandata. Svi oni koji su pobornici jedne srpske liste, imaju jedan snažan argument, a to je da bi se na taj način moglo osvojiti više poslaničkih mandata. Međutim, smisao demokracije je politički pluralizam odnosno mogućnost prezentiranja različitih političkih programa. Poslije potpisivanja briselskog sporazuma između zvaničnog Beograda i Prištine aprila 2013.godine srpska zajednica pokušava nastupiti što jedinstvenije pod patronatom zvaničnog Beograda.
 
Pravo glasa na predstojećim izborima ima 1.782. 454 birača podijeljenih u 38 općina. U usporedbi sa parlamentarnim izborima 2010.godine, postoji čak 154.653 više registriranih glasača.
 
Kosovo je jedna od zemalja u regiji (zajedno sa Makedonijom), koja ima problema sa konačnim biračkim spiskom, koji je nepročišćen i nevjerodostojan, jer je nelogično da u državi sa oko dva miliona stanovnika ima skoro 1,8 miliona glasača.
 
Na ovim izborima broj glasača, koji žive izvan Kosova, a prijavili su se za glasanje je oko 27.000 od kojih 4.000 Albanaca, a ostali dio su prijavljeni glasači iz Srbije. Ukupan broj Srba sa pravom glasa na biračkom spisku je oko 140.000.
 
Zašto je formiran specijalni sud za ratne zločine?
 
Skupština Kosova je 23.aprila 2014 usvojila nacrt Zakona o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU o misiji EU za vladavinu zakona. Njime se predviđa formiranje Specijalnog suda za ratne zločine koji bi procesuirao navode iz istrage Vijeća Evrope o trgovini ljudskim organima iz izvještaja Dicka Martya. Specijalni sud treba da razriješi ozbiljne navode iz izvještaja Vijeća Evrope iz 2010. godine.
 
Analitičari smatraju, da se Specijalni sud za ratne zločine osniva zbog procesuiranja ratnih vođa, a prije svega protiv ratnih vođa, koji obavljaju najviše funkcije u institucijama Kosova. Bez eliminacije ratnih vođa iz političkog života teško može doći do prijeko potrebnog napretka Kosova. Bez utvrđivanja istine posljedično nema pravde i pomirenja.  U tom kontekstu primjećuje se snažan pritisak Njemačke, koja želi da poslije potpisivanja briselskog sporazuma i održavanja parlamentarnih izbora sa političke scene ode većina aktualnih lidera, među njima je i aktualni premijer Hashim Thaçi.
 
Krhko kosovsko pravosuđe nije u stanju kvalitetno i pošteno procesuirati počinitelje ratnih zločina. Upravo slučaj „Drenička grupa“ ilustrira katastrofalno stanje u kosovskom pravosuđu.
 
Zloupotreba izborne kampanje
 
Izborna kampanja zvanično je započela 28.maja i trajat će do 6.juna 2014. Aktualna kosovska vlast zloupotrebljava izbornu kampanju, jer su kampanju započeli prije početka zvanične kampanje. Kosovski zakoni ne predviđaju sankcioniranje zloupotrebe izborne kampanje. Korištenje javnih sredstava za izbornu kampanju i (zlo)upotreba medija koji su pod kontrolom vlade ili političkih stranaka su dio svakodnevnice.
 
Otvaranje novih radnih mjesta je jedno od glavnih obećanja kosovskih političara u izbornoj kampanji. Premijer Kosova Hashim Thaçi, najavljuje da će preko Fonda za zapošljavanje u vrijednosti od 1,5 milijardi EUR, otvoriti 200.000 novih radnih mjesta. Predsjednik Demokratskog saveza Kosova (LDK) Isa Mustafa obećao je da će samo u poljoprivredu investirati 1,2 milijarde eura i tako otvoriti 120.000 novih radnih mjesta. Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja, obećala je također 200.000 radnih mjesta.
 
Analitičari smatraju, da je otvaranje 200.000 radnih mjesta nedostižno u privredi kakvo ima Kosovo. Da bi se otvorio toliki broj novih radnih mjesta kosovska privreda morala bi imati godišnji ekonomski rast od 20%.
U vrijeme proglašenja nezavisnosti Kosova 2008.godine stopa nezaposlenosti iznosila je 43%, dok sadašnja nezaposlenost iznosi nešto manje od 35% što pokazuje da se nezaposlenost u protekle četiri godine smanjila za nešto manje od 10%.
 
Aktualna vlada je u posljednje četiri godine uspjela da osigura 40.000 novih radnih mjesta. Političke partije nisu uspjele pronaći odgovarajuće rješenje za visoki stepen nezaposlenosti i malo je vjerojatno da investicije u poljoprivredu mogu osigurati nova zapošljavanja, jer se subvencijama i javnim novcem ne otvaraju nova radna mjesta.
 
Zabrinjavajuća je činjenica, da srednjoročni okvir potrošnje Kosova 2013-2015, usvojen u Vladi Kosova, ne predviđa nova radna mjesta do kraja 2015.godine.
 
Kosovo – raj za organizovani kriminal i korupciju
 
Kosovske vlasti do sada nisu imale uspjeha u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
 
Prema ocjeni Freedom Housa za 2014.godinu Kosovo zauzima 98. mjesto prema indeksu medijskih sloboda, a na osnovu istraživanja organizacije obavljenom u 197 zemalja. Ispred Kosova se nalaze Slovenija na 39. mjestu, Srbija na 74., Crna Gora na 78. i Hrvatska na 83. mjestu (Podatak: Freedom House 2014).
 
Analitičari smatraju, da je potrebno uspostaviti snažan monitoring nad medijima na Kosovu tokom izborne kampanje i poduzeti mjere za sankcioniranje medija, koji pristrano izvještavaju o kampanji i favoriziraju pojedine političke subjekte.
 
Organizirani kriminal i korupcija predstavljaju veliku prijetnju kosovskom društvu i državi i prema ocjenama analitičara Kosovo predstavlja raj za kriminal i korupciju. Prema ocjeni Transparency Internationala za 2013.godinu Kosovo je uvršteno na 111.mjesto prema stopi korupcije zajedno sa Tanzanijom i Etiopijom (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2013).
 
Analitičari upozoravaju, da Kosovo predstavlja raj za kriminalce zbog oslabljenog djelovanja institucija države i zbog snažnih veza između  političkih i kriminalnih struktura. O tome svjedoči slučaj Naser Kelmendi, koji je prošle godine uhapšen u Prištini pod optužbama za ubistvo i da je jedan od vodećih narko dilera u Evropi, koji se ujedno nalazi na „crnoj listi“ predsjednika SAD-a Baracka Obame. Procesuiranje slučaja Kelmendi razotkrit će mnogobrojne kriminalne veze u regiji, u Prištini, Beogradu, Banja Luci, a posebno u Podgorici i Sarajevu. Slučaj Kelmendi mogao bi doprinijeti i razotkrivanju njegove povezanosti i suradnje sa nedavno smijenjenim kontraverznim ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem i mnogim drugim.
 
Vodeća albanska trojka PDK – LDK – LVV
 
Obavljena istraživanja javnog mnijenja na Kosovo pokazuju da će se politička bitka na predstojećim izborima voditi između Demokratske partije Kosova (PDK) Hashima Thaçija, Demokratskog saveza Kosova (LDK) Isa Mustafe i Pokreta Samoopredjeljenje ‘Vetëvendosje’ (LVV) Albina Kurtija. Minimalne razlike u predizbornim anketama ukazuju da tijesnu razliku između tri navedene stranke.
Imajući u vidu tijesnu razliku između tri ključne stranke, a u situaciju da je većina glasača već opredijeljena kako će glasati, a broj neopredijeljenih koji se još nisu  odlučili kome će dati svoj glas je oko 20%, pokazuje da će neopredijeljeni birači imati ključnu ulogu kome će biti dodijeljen mandat da vodi Kosovo u naredne četiri godine.
 
Neopredijeljeni glasači smatraju da Demokratska partija Kosova (PDK) Hashima Thaçija ukoliko želi osigurati pobjedu morat će se najviše osloniti na klijentelizam i na svoju mrežu koju je stvorila zapošljavanjem svojih partijskih aktivista u državnoj administraciji, policiji, pošti, aerodromu i drugim javnim poduzećima i institucijama. 
 
Prema mišljenju većine neopredijeljenih birača, sve je prisutnija želja  za kažnjavanjem aktualne vlade što će predstavljati poteškoću za premijera Hashima Thaçija, koji želi da osvoji treći premijerski mandat.
 
Analitičari smatraju, da je za Kosovo dobro da dođe do promjene na čelu vlade i da je to zdravo i motivirajuće za  mladu kosovsku demokraciju. Svakako, PDK ima i pozitivnu stranu, a to je da bila odlučna prilikom donošenje nekih velikih i teških odluka, za neke možda više ciljeve, iako su te odluke na neki način naštetile državi, ekonomiji i građanima.
 
Za Demokratski savez Kosova (LDK) Isa Mustafe, neopredijeljeni glasači na LDK gledaju kao na politički subjekt, koji ima neku tradiciju vođenje politike kao u vrijeme 80-ih godina prošlog stoljeća, i da tu stranku vide kao već konzumiranu i staru, bez novijih političkih figura. LDK iako je bila najveća opoziciona stranka, utisak je da nisu tu ulogu odigrali kako treba. Više su surađivali i koketirali sa vladajućom PDK nego sa ostalim opozicijskim strankama, i zato je prisutna percepcija da postoji nekoliko zajedničkih elemenata u načinu vođenje politike između LDK i PDK.  Na lokalnim izborima 2013. godine lider LDK Isa Mustafe izgubio je gradonačelničko mjesto u glavnom gradu Prištini od kandidata Pokreta ‘Vetëvendosje’ (LVV) Shpenda Ahmetija. Da li će na ovim izborima LDK uspjeti da zaliječi rane ili će i dalje da tone, pokazat će rezultati izbora?
 
Treća vodeća stranka na Kosovu je Pokret ‘Vetëvendosje’ – LVV (Samoopredjeljenje) Albina Kurtija za koju većina neopredijeljenih glasača smatra da njihovo vrijeme tek dolazi. Glasači smatraju da LVV treba više da investira u izgradnju lokalnih struktura stranke, prije svega u manjim i perifernim sredinama. LVV se percipira kao politički subjekt, koji je bio jedina realna opozicija vladajućoj PDK, a da ljudi koji vode pokret imaju imidž nekorumpiranih. Veoma pozitivno je ocjenjeno otvaranje LVV prema stručnjacima i profesionalcima koji dolaze iz akademske zajednice, civilnog društva i medija. Po prvi put u historiji političkih stranaka na Kosovu, prema primjeru evropske prakse, dva nezavisna sindikata pridružila su se LVV.
 
Prvu svoju veliku pobjedu LVV odnijela je na lokalnim izborima 2013.godine kada je njihov kandidat Shpend Ahmeti pobijedio za gradonačelnika Prištine. Nedavno je utjecajni britanski dnevni list „Guardian“ Shpenda Ahmetija proglasio 'najhrabrijim gradonačelnikom Evrope' koji radi na raščišćavanju urbanog kaosa u glavnom gradu. Da li će 8. juna 2014 građani Kosova dati šansu LVV i njenom lideru Albinu Kurtiju da vodi kosovsku vladu ostaje da se vidi. Iznenađenja su moguća.
 
Korupcija, privatizacija i neefikasna država
 
Tri ključna problema, koja pogađaju građane Kosova u cjelini su: korupcija, klijentelizam i privatizacija. Korupcija se tijesno povezuje sa partijskim aktivizmom, klijentelizmom i nepotizmom sa vladajućom strankom PDK, koja koristi svoju poziciju za dominaciju partijskih struktura u zapošljavanje u administraciji i ostalim javnim institucijama.
 
Jedan od glavnih kriterija za zapošljivanje je partijska knjižica vladajuće stranke, kaže većina ispitanika u fokus grupama, a ne rijetko partijska knjižica je isto 'kriterij' i za upis na fakultete ili čak prilikom polaganja ispita.
 
Na ekonomskom planu, većina neopredijeljenih birača smatra, da je privatizacija totalno promašena, i da se pretvorila u alat za ostvarivanje ličnog profita. U nekim slučajevima privatizacija nije bila potrebna, a u nekim slučajevima je izvršena na vrlo netransparentan i pogrešan način.
 
Učesnici istraživanja u fokus grupama smatraju da je pravna država nefunkcionalna, da nema pravde, nema kazni, nema  funkcionalnih sudova, čime se država dovodi u situaciji da je država oslabljena, a da građani sve manje i manje vjeruju institucijama države.
 
Kakvu će vladu dobiti Kosovo 8.juna 2014 odlučit će građani Kosova, ali ostaje utisak da su Kosovu potrebne korijenite promjene i neki novi početak.
 
Nadgledanje izbora biće zahtjevno uzimajući u obzir da svaka organizacija koja sudjeluje u nadgledanju izbora mora da osigura značajna financijska sredstva. Zbog malobrojnosti strani promatrači neće biti u stanju da nadgledaju svaki aspekt izbornog procesa i da budu prisutni na svim izbornim mjestima tokom cijelog izbornog dana. Očekuje se, da izbore uglavnom nadziru domaći promatrači najvećim dijelom iz nevladine organizacije „Demokracija na djelu“, jedna polovina na biračkim mjestima, a druga polovina promatrača na mjestima gdje će se brojati glasovi.
 
Da li će kampanja biti fer i poštena umnogome zavisi od ponašanja medija. Analitičari smatraju da gotovo iza svakog medija na Kosovu, direktno ili indirektno stoji neka politička partija. Na Kosovu je trenutno registrirano preko 100 emitera, preko 20 televizija, a ostalo predstavljaju radio stanice. Pored javnog servisa RTV Kosova, postoje još dvije privatne televizije na nacionalnoj razini, Televizija 21 i TV Kohavision.
 
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je za građane Kosova važno da nove vlasti osiguraju uvođenje bezviznog režima za sve države EU i da se ozbiljno počnu baviti rješavanjem pitanja mlade populacije, koja je najmlađa u Evropi. Djelovanje institucija pravne države u suzbijanju kriminala i korupcije te efikasno pravosuđe predstavljat će osnovu za razvoj prosperitetnog Kosova kao i integriranje Kosova kroz regionalnu suradnju uspostavljanjem i razvijanjem dobrih odnosa sa susjedima. Stvaranje boljeg i sigurnijeg ambijenta može biti dodatni impuls za nove strane investicije. Osiguranje poštivanja ljudskih prava i pozitivna diskriminacija manjinskih zajednica moraju biti stalni prioritet novih kosovskih vlasti. Ukoliko nova vlast ne uspije uspješno riješiti pitanje visoke nezaposlenosti Kosovo će sve manje biti atraktivno za život i posljedično je očekivati dodatni val iseljavanja, posebno mladih, u EU i SAD. Nadzor nad nastavkom procesa privatizacije je neophodan i mora biti sistematski. Kroz djelovanje Specijalnog suda za ratne zločine odvijat će se proces eliminiranja ratnih vođa iz političkog i javnog života Kosova. Aktualna vlada Kosova, iako je ambiciozno najavljivala nova priznanja nezavisnosti Kosova, postigla je skromne rezultate u pogledu novih priznanja državnosti Kosova.

Comments

comments



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.