Izveštaj UNDP-a: 335 lica sa Kosova registrovano u Siriji, 54 žena i 27 dece

Tri stotine trideset pet građana sa Kosova registrovano je u Siriji. Od toga, 54 žena i 27 dece, rezultati su izveštaja Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) o podsticajnim faktorima onih koji se pridružuju radikalnim mrežama u Siriji i drugim ratnim područjima. Oni koji odlaze, starosti su između 18 i 25 godina, a 72 % njih je bilo nezaposleno. Prema zvaničnim podacima, 52 građana sa Kosova poginulo je u ratu, u Siriji. Izveštaj je predstavio stručnjak za bezbednost UNDP-a, Alan Lapon. Prisustvovali su, takođe, premijer Kosova, Ramuš Haradinaj i ambasador SAD-a u Prištini, Greg Delavi. 

Odlazak u Siriju počeo je 2012., a najveći broj je otišao tokom 2013., dok se tokom 2015. beleži pad.

Većina žena koje su otišle nisu se ni vratile

Ipak, najveći broj žena u Siriju je otišlo upravo 2015., a većina žena koje su otišle nisu se ni vratile – podaci su izveštaja rađenog na osnovu intervju sa borcima povratnicima – njih trinaestoro, njihovim porodicama – tri, kao i onima koji podržavaju unilateralne ekstremističke grupe – njih dvoje.

Haradinaj: Na Kosovu postoji "verska harmonija"

Premijer Kosova, Ramuš Haradinaj, je, na predstavljanju izveštaja rekao da je Kosovo mesto za sve i da "Kosovo mora da se odupre ovom fenomenu": 

"Moramo da shvatimo šta pokreće mladiće i devojke da napuste Kosovo i odu u ratne zone i ugroze, ne samo sebe, već i njihove porodice." 

Prema njegovim rečima, Kosovo nije vodilo verski rat i na Kosovu postoji "verska harmonija".

Ambasador SAD-a, Greg Delavi smatra da ovaj izvestaj daje uvid javnosti o tome sta podstiče pojedinca da se pridruži stranim konfliktima:

"Ovo je prva studija o stranim teroristickim borcima sa Kosova i daje fundamentalne podatke o uzrocima koji motivišu nekog da se pridruži radikalnim mrezama."

Svih osam ispitanika kao razlog za učešće u borbama naveli su moralno-verski karakter.   

Kao glavni uzroci odlaska navedeni su nedostatak izbora, siromaštvo, loše obrazovanje i kriza identiteta.

Među ženama je motivacija za odlazak bilo i "uživanje u verskim slobodama i želja za boljim životom". 

Proces regrutovanja u fazama

Proces regrutovanja boraca sa Kosova sastojao se od povezivanja sa agentom ISIS-a, odnosno koordinatorom mreže za regrutovanje, odlaska na aerodrom u Prištini, u grupi, a potom i odlaska u Istanbul. Potom, regrutovano lice u grupi, ili sam prelazi granicu sa Sirijom, gde stupa u kontakt sa koordinatorom ili albanskom ćelijom, a nakon toga odlazi na obuku. 

Deo regrutovanja bili su i imami

U izveštaju se dodaje i da je velika mreža za regrutovanje – uništena ili razotkrivena tokom 2014. i 2015. Deo regrutovanja bili su i imami, a upravo je u akciji Kosovske policije uhapšen veliki broj imama kojima je onemogućen rad.

Internet i društvene mreže kao način regrutovanja

Kao glavni izvori infomacija i načina regrutovanja i radikalizacije navedeni su Internet i društvene mreže.  

Iz UNDP-a ističu i da izveštaj koji je urađen u saradnji sa Kancelarijom premijera Kosova, Ramuša Haradinaja, i ambasadom SAD-a, jasno ukazuje na potrebu za akcionim planom koji će vlasti u Prištini napraviti kao bi se izvršila prevencija. 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.