FOTO: Princ Filip i Princeza Danica Karađorđević/Fejsbuk
Patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve Porfirije, ustoličen je u petak na drevnom tronu srpskih patrijaraha u Pećkoj Patrijaršiji. To je bio centralni događaj za srpsku zajednicu na Kosovu i Metohiji, i Srbiju uopšte. Ustoličenju je prisustvovao i princ Filip Karađorđević koji često dolazi na Kosovo sa suprugom, princezom Danicom, te je nastavio da posećuje svetinje i kulturno-istorijske događaje, obilaskom Gračanice, Visokih Dečana i manastira Banjska. Na posetu njegovih predaka ustoličenju srpskog patrijarha pre sto godina podsetio se upravo u Visokim Dečanima, a na nju je širu javnost podsetio i iguman Dečana.
Kada se patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve Dimitrije ustoličio na ovaj tron u avgustu 1924. u Pećkoj Patrijaršiji, ceremoniji su prisustvovali tadašnji jugoslovenski kralj Aleksandar i kraljica Marija Karađorđević uz brojne državne predstavnike.
Nakon ustoličenja, kraljevski par je posetio Visoke Dečane. Značajan istorijski trenutak kada kralj Aleksandar i kraljica sede na kraljevskom tronu iz 14. veka, zabeležen je i na fotografijama, koje su deo bogate arhivske građe manastira.
Ovaj tron je jedini sačuvani srpski kraljevski srednjevekovni presto uopšte, a ujedno, zadnji vladari koji su na njemu sedeli bili su upravo kralj Aleksandar i kraljica Marija. Upisali su se u knjigu utisaka, koju manastir i danas čuva kao živo svedočanstvo raznih epoha i turbulentne istorije koja se odigravala oko manastira.
Nakon ustoličenja u Pećkoj Patrijaršiji 1924, patrijarh Dimitrije posetio je takođe, zajedno sa kraljem i kraljicom, kao i kraljevskim oficirima Visoke Dečane i upisao se u knjigu utisaka.
Danas, u nedelju, 17 (30.) avgusta 1924. godine, posle mojega ustoličenja u presto drevne Pećke Patrijaršije, posetih prvi put svetu obitelj Visokih Dečana i u njoj odslužih svetu liturgiju, moleći Boga za zdravlje i sreću Kralja Aleksandra i celoga njegovog Doma, za napredak i slavu naše ujedinjene otadžbine, naše ujedinjene Crkve i celoga našeg naroda. Sve neka ih prati Božji blagosov na sve vekove. Amin. Bogu blagodarni, Arhiepiskop Pećki, Mitropolit Beogradsko-Karlovački i Patrijarh Srpski, Dimitrije s.r.
U knjigu utisaka je upisan i sadašnji princ Filip, praunuk kralja Aleksandra Karađorđevića, a događaje s početka prethodnog veka, i ono što je u knjizi utisaka zapisao kralj Aleksandar razgledao je juče sa ocem Petrom.
FOTO: Princ Filip i princeza Danica/Fejsbuk
Porodica Karađorđević je brojnim istorijskim vezama povezana sa ovim manastirom.
U manastiru se, osim kraljevskog trona, čuvaju i kivot Sv. Kralja koji je manastiru poklonio knez Aleksandar Karađorđević još 1848. godine, zavetne sveće Kneginje Milice, koje su tokom posete 1924. upravo upalili ponovo Karađorđevići, dve kožne fotelje sa inicijalima kralja Aleksandra i kraljice Marije, kao i njihovi portreti u velikoj trpezariji manastira, između kojih stoje zavetne sveće.
Karađorđevići su i danas nastavili da darivaju manastir, pa su tako tokom posete manastiru početkom leta princ Filip i princeza Danica manastirskoj biblioteci poklonili kopiju dokumenta kojim je dotadašnji naslednik princ Petar ustupionasledno prvo svom mlađem bratu Filipu. Inače, ovaj prinčevski par je već godinama aktivan u brojnim kulturnim događajima na Kosovu i česti su gosti.
Princ Filip je juče prisustvovao izložbi fotografija „Tvoje od tvojih“, u znak sećanja na vladiku Atanasija, za kojeg je inače princ Filip bio vezan, a istom prilikom je i vladika Maksim, učenik vladike Atanasija, predstavio svoju knjigu „Atanasije: Jedan životopis“. Princ je danas posetio i manastir Banjska na Severu.
1 od 2
FOTO: Manastir Banjska/Fejsbuk
FOTO: Princ Filip i Princeza Danica Karađorđević/Fejsbuk
Brojni gosti, zvanice, diplomate, umetnici, vojnici mnogih vojski, ostavljali su tokom više od jednog veka svoje utiske, na jezicima naroda i zemalja iz kojih su dolazili, o lepoti manastira i njegovom značaju. Deo bogate manastirske književne, arhivsko istorijske riznice sada je dostupno i kroz digitalizovanja izdanja.
Iguman manastira arhimandrit Sava Janjić upravo je objavio linkove na kojima se mogu pogledati fotografije od pre sto godina i manastirska knjiga utisaka.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.