
Svedočimo koliko je Srbe sa Kosova koštao poziv na povlačenje iz Kosovske policije, suda i drugih institucija, dan nakon zauzimanja kompleksa Rajska banja od strane Kosovske agencije za privatizaciju, kaže komunikacijski strateg Đorđe Trikoš.
Objekat je već uzela policija pod zakup, potvrdio je juče direktor KAP-a za RSE. Ovaj mladi stručnjak iz Beograda, koji živi u Londonu, boravio je na Kosovu uoči samih srpskih izbora u nedelju. „Sveprisutna svest o ugroženosti među Srbima sa Kosova, koja je od dolaska Kurtija na vlast naovamo samo veća, iz naših ljudi na Kosovu očigledno izvlači i najbolje i najgore. Jedni se okreću sirovom buntu, pa i autodestruktivnoj agresiji, a drugi kreativnosti, progresivnosti i istančanom diplomatskom nervu“, primećuje.
Mnogo poteza beogradske političke elite deluje nepromišljeno, pogotovo onaj koji je podrazumevao poziv na povlačenje iz kosovskih policijskih, sudskih i drugih struktura, ukazuje Trikoš.
„Takav potez je, čini se, učinio faktički položaj Srba na Kosovu gorim, a možda i umanjio šansu da vlasti u Prištini dopuste glasanje na srpskim državnim izborima. Štaviše, dao je priliku Prištini ne samo da onemogući Srbima da ostvare biračko pravo, već ih izložio i brutalnom narušavanju drugih, još fundamentalnijih prava“, kaže.
„Mislim da upravo sad svedočimo koliko je kosovske Srbe koštala takva odluka“, dodaje, dok ukazuje na jučerašnje, kako navodi, ilegalno prisvajanje banjsko-rekreativno-lečilišnog kompleksa „Rajska Banja“ u Banjskoj.
Naglašava da posebnu gorčinu izaziva činjenica što je upravo Policijska uprava Sever, iz koje su se Srbi povukli pre više od godinu dana, i koja bi, kako kaže, trebalo da pruži Srbima sa Severa osećaj sigurnosti, potvrdila da je asistirala u razvlašćivanju objekta u Rajskoj banji.
„Teško mi je da zamislim da bi se to desilo da su Srbi ostali deo kosovskih institucija, a sve izgleda kao da je Kurti tek počeo sa teškim kršenjem vlasničkih prava“, naglašava Trikoš.
Obe strane da istinski pristupe dijalogu
Nakon tragedije u Banjskoj, za koju je, veruje, Beograd – „makar delom odgovoran“, smatra da su obe strane dužne da smanje tenzije i istinski pristupe dijalogu.
„Napominjem namerno obe strane, jer ne treba gubiti iz vida da je stradanje u Banjskoj usledilo nakon eskalacije od strane Kurtijeve vlade, koja je rasporedila specijalce na severu i ilegalno eksproprisala zemljište lokalnih Srba u cilju izgradnje policijski baza kojima tamo nije mesto. Ovo što se dešava u Rajskoj banji je slično“, kaže Trikoš.
„Taman sam pomislio da je Kurti malo spustio loptu, jer je odstupio od zapaljive retorike koja je pretila da izazove događaje nalik pogromu iz 2004, ponovo je počeo sa eksproprijacijama i otimanjem imovine. Paralelno sa tim, povratniku u Belom Polju kod Peći je spaljena kuća, a setićemo se da je nekoliko meseci unazad kuća bila, i to po drugi put, spaljena srpskom povratniku u Novo Selo“.
Svest o ugroženosti Srba sa Kosova izvlači i najgore i najbolje iz njih
Trikoš ukazuje da u postojećoj krizi svi imaju šta da izgube, naglašava: „Imovinu, osiguranje, mir… Pa i život.
I baš to u samoj srpskoj zajednici izvlači, kaže – „i najbolje i najgore“
„Sveprisutna svest o ugroženosti među Srbima sa Kosova, koja je od dolaska Kurtija na vlast naovamo samo veća, iz naših ljudi na Kosovu očigledno izvlači i najbolje i najgore. Jedni se okreću sirovom buntu, pa i autodestruktivnoj agresiji, a drugi kreativnosti, progresivnosti i istančanom diplomatskom nervu“.
Trikoš, koji danas živi u Londonu, kaže da kada je po prvi put posetio Kosovo ove godine, u martu, ostao je zatečen kvalitetom aktivizma među Srbima sa Kosova.
„Imao sam privilegiju da provodim vreme sa našim ljudima iz nevladinog sektora i svedočim tome da se njihov aktivizam, u stvari, tiče golog života. Da li će moći da se leče? Da se obrazuju i putuju, da žive realnost u kojoj njihova deca neće gledati do zuba naoružane specijalce ispred osnovnih škola i stambenih zgrada. Pored očiglednog talenta, siguran sam da činjenica da imaju toliko toga da izgube doprinosi tome da kvalitet rada srpskih aktivista na Kosovu bude tako dobar. Na engleskom jeziku bi se reklo kako da imaju ‘skin in the game’,“ opisuje svoja iskustva s proleća.
Njega je, štaviše, prema sopstvenom priznanju, jedna druga poseta promenila tada.
„Slične utiske nosim i iz manastira Visoki Dečani. Nisam isti čovek otkako sam bio tamo, a isti utisak ima i moj prijatelj iz Italije koji je išao sa mnom. Nezaboravno ljudsko i spiritualno iskustvo. Moja porodica slavi Stefana Uroša III, a njegovi sunarodnici čuvaju manastir i mošti tog sveca od napada. Bio je to na toliko nivoa simboličan susret sa tim predivnim manastirom“, kazao je.
Navodi da je bio zatečen veštinama i ponašanjem monaha u ovom manastiru pod zaštitom Uneska, ali i time da se sedam godina ne sprovodi presuda Ustavnog suda Kosova o povraćaju zemlje manastiru.
„Talenat, diplomatski takt i stoičko držanje monaha u susretu sa egzistencijalnom pretnjom, ignorisanjem zahteva da se primeni presuda o vraćanju imovine i konstantnim, vulgarnim pokušajima prisvajanja kulturnog nasleđa, učinio je da se postidim komfora vlastitog života. I onog beogradskog, koji sam živeo donedavno, i londonskog na koji sam se sad odvažio“, naglašava u razgovoru za naš portal.
Kad se iz Beograda i Prištine ugroze Srbi
Trikoš kaže da ga pogađa to što među Srbima iz unutrašnjosti Srbije i Beograda često, kako objašnjava, postoji odsustvo svesti da se „neodmerene nacionalne pretenzije plaćaju vašom bezbednošću“. Ali i navodi dalje:
„I to što u prištinskoj političkoj eliti, ne samo što ne postoji svest o specifičnosti vaših potreba, već često i namera da vam se naudi kroz zapaljivu retoriku, stigmatizacija čitave srpske zajednice i podsticanje agresije“.
Sa druge strane, naglašava i da je upoznao i grupu izvrsnih intelektualaca među kosovskim Albancima.
„I svedočim otvorenoj diskusiji koju su imali sa našim ljudima. Takve stvari me ipak hrabre“, kaže Trikoš.
Nije ostvaren državni interes da se Srbima sa Kosova omogući da glasaju u svojim mestima, ali jeste ostvaren interes partije
Govoreći o rezultatima glasanja Srba sa Kosova u nedelju, iako primećuje da je većina podržala SNS, Trikoš takođe primećuje nisku izlaznost, prema zvaničnim rezultatima – 25%. Ali, primećuje i paradoks ovih izbora:
„To je prirodno, budući da je glasanje organizovano izvan Kosova. Mnogi ljudi su, pritom – a čemu mogu i sam da posvedočim iz neposrednog iskustva boravka na Kosovu tokom vikenda – pripremalo slavu. Mnogi od njih su imali mnogo posla tokom radne nedelje, pa im je glasanje izvan vlastitog mesta povrh svih obaveza oko pripremanja slave bilo i vremenski i energetski nepriuštivo. I to ne bilo koje slave, nego najmasovnije slavljene. Sve to je moglo da utiče na to da pretežno oni koji su disciplinovani birači vladajuće stranke izađu na izbore u većoj meri nego drugi. Bilo bi zanimljivo videti kakvi bi rezultati bili da su ljudi mogli da glasaju u svojim mestima. Paradoksalno ili ne, ono što bi trebalo da bude državni interes, a to je obezbeđivanje prava Srba da glasaju na izborima u Srbiji, nije ostvaren, dok interes državne partije jeste“.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








