
Četiri meseca je tačno od kada je kosovska vlada, 14. juna uvela mere ograničenja na uvoz srpske robe. U pitanju je zabrana ulaska kamiona na Kosovo koji se tovare u centralnoj Srbiji.
Prema podacima Privredne komore Srbije, otprema robe iz centralne Srbije na teritoriju Kosova i Metohije u prethodnoj godini vredela je 467 miliona evra, list Danas, bavio se delom podataka.
Sa druge strane, prijem je bio značajno manji – svega 52 miliona evra, što ishoduje pozitivnom razlikom od 415 miliona evra u korist Srbije.
Ipak, situacija se značajno promenila, posebno ove godine, od kada su kosovske vlasti pre tačno četiri meseca uvele zabranu na uvoz srpske robe, a nakon, kako je protumačeno, „otmice“ četiri kosovska policajca.
U Srbiji su stručnjaci štetu procenili na oko 50 miliona evra već posle isteka drugog meseca od zabrane, sa naznakom o još većoj šteti, jer se ne zna koliko će zabrana trajati. U septembru je procenjena na 65 miliona evra.
Čak je i američka privredna komora na Kosovu ranije upozorila na restriktivne mere kosovske vlade koje pogađaju i robu međunarodnog porekla.
Uvoz kompanija sa značajnim američkim vlasništvom opao je za preko 39% u poređenju sa 2022. godinom, podaci su ove organizacije iz septembra.
Pozivajući se na podatke PKS, Danas podseća na podatke od pre četiri meseca kada su kosovske vlasti najavile zabranu uvoza srpske robe.
Vrednost otpremljene robe na Kosovo od januara do maja tekuće godine iznosila je 169, dok je u suprotnom smeru otišlo oko 20 miliona evra robe.
Govoreći o rangu najznačajnijih mesta na koja Srbija šalje robu, od 183 tržišta, Kosovo i Metohija zauzima 20. mesto. Nasuprot tome, prema značaju tržišta sa kojih se roba uvozi, od ukupno 217 lokacija, KiM se na lestvici nalazi tek na 52. mestu.
Kada su u pitanju restriktivne mere plasiranja robe iz Srbije na kosovsko tržište, slična situacija postojala je i tokom vlade Ramuša Haradinaja pre pet godina, kada su uvedene takse od 100 odsto za proizvode iz Srbije. Restriktivne mere koje su tada trajale duže od godinu dana, suštinski su potom zamenjene primenom tzv. politike reciprociteta, sa dolaskom Samoopredeljenja na vlast i od tada, priliv srpske robe je u padu u odnosu na ranije godine.
Iako je bilo više međunarodnih poziva kosovskim vlastima da ukinu ograničenje, a čak i diskretnih najava u Prištini da će odluku „razmatrati“, aktuelne teme za kosovske vlasti trenutno su optužbe i mere na račun Srbije u vezi sa sukobom sa smrtnim ishodom u Banjskoj, koji je okvalifikovan kao teroristički čin.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








