
Odnosi sa Prištinom su „senka koja se nadvija“ nad jednom od finansijski najuspešnijih godina za Srbiju, ali Beograd neće dozvoliti pogrom i proterivanje Srba sa KiM – poručio je ponovo danas predsednik Vučić sa zajedničke konferencije za štampu sa predsedavajućim predsedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom. Sa druge strane, Milorad Dodik traži da se ljudima u Republici Srpskoj i ljudima sa Severa prizna pravo na samoopredeljenje, kao što je ono priznato „nekima u regionu“ i moli Vučića da „taj pristup ojača u budućim političkim razgovorima“.
Vučić poštuje teritorijalni integritet BiH za razliku od mnogih u Srbiji
Predsedavajući predsedništva BiH, Milorad Dodik je u svom uvodnom izlaganju izneo mišljenje da budući da se „nekima u regionu“ priznaje pravo na samoopredeljenje, isto to pravo treba da važi i za Republiku Srpsku i zamolio je predsednika Vučića da „u budućim političkim razgovorima ojača taj pristup“.
Vučić i Dodik su najavili izgradnju memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini o srpskim žrtvama Jasenovca kako stradanja iz prošlosti ne bi otišla u zaborav, a bilo je reći i o dva kraka autoputa od Beograda do Banje Luke i od Beograda do Sarajeva.
„Ja smatram da je to legitimno i legalno, ne da bi se urušavao teritorijalni integritet BiH nego jednostavno da srpski narod na tom prostoru ima pravo, kao što imaju i ljudi, naši ljudi na Severu Kosova isto to pravo da se opredele gde i šta. Jer tamo žive većinski, dakle u opštinama na Severu Kosova,“ povukao je paralelu između Republike Srpske i Severa Dodik.
S druge strane, predsednik Vučić je rekao da poštuje teritorijalni integritet BiH i da „smatra da tu ništa ne treba da se menja“, za razliku od „80 ili 90 odsto ljudi u Srbiji“. Dodaje i da je to oduvek bila njegova politika.
Dodik je osudio „necivilizacijsko uvođenje taksi“ Prištine i rekao da BiH neće menjati poziciju prema Kosovu, odnosno da neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost. Takse, smatra, urušavaju regionalnu bezbednost i postavljaju presedane, a podseća da Srbija i BiH nisu uvodili kontra mere.
Kada su odnosi između Srbije i BiH u pitanju, Dodik kaže da je na dve zemlje da prioritetno reše „pitanje granice i komunikacijske povezanosti“, misleći na putnu infrastrukturu, pre svega u spoju autoputa preko reke Drine.
Sve na svetu bih dao da jesmo se dogovorili i da izađem pred ljude i objasnim zašto je taj dogovor važan. Kad bi ga bilo to bih odmah uradio. Ne stidim se i ne bežim od toga. Dana više na vlasti da ne provedem uradio bih najveću i najvažniju stvar za srpski narod. A dobili bismo i imali bismo mnogo više nego što imamo danas i obezbedili i sačuvali mir i obezbedili budućnost za ljude i za Srbe na Kosovu i Metohiji…Ali nema ništa od toga
Albanci nisu spremni za kompromis
„Ja nisam siguran da naš narod i naši građani to u ovom trenutku žele, a ni jednog rešenja neće biti bez odobrenja našeg naroda,“ odgovor je predsednika Vučića na pitanje o tome koliko je blizu kompromis sa Kosovom i poručio onima koji se „plaše“ kompromisa da budu srećni jer „nismo ni blizu zato što Albanci za to nisu spremni“.
Predsednik je u sukobu sa onima koji „bi da donose laka rešenja“ jer to „nisu rešenja“ i objašnjava da bez obzira na spoljne faktore koji žele rešenje, Srbija ne može sa Albancima da se dogovori zbog različitog viđenja situacije na KiM.
„Može bilo ko iz sveta bilo šta da govori. Mi poštujemo to što kaže predsednik Tramp, mi poštujemo to što kaže predsednik Putin, mi poštujemo to što kaže Evropska unija, ali ja znam da dogovor sa Albancima nije blizu. Ja znam kolike su naše razlike u svemu. Koliko različito vidimo događaje na Kosovu i Metohiji. A ono protiv čega sam kod nas to je – e sve je naše, mi mrzimo njih. I takav je i njihov odnos. Ljudi, ‘ajde malo da pogledamo ono što je realno.“
Osvrnuo se Vučić i na pominjanje mišljenja Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova koji je Tači pomenuo na sednici SB UN. Kaže da je „naša sreća što oni nisu imali dovoljno mudre savetnike“ da im kažu da umesto „nekih gluposti o Ahtisarijevom planu i cveću“ sve vreme govori o presudi Međunarodnog suda pravde i „da je (Tači) uzeo da je čita“. Zapitao se šta bi u toj situaciji on radio – „pa šta ću da kažem na to“.
Ipak, priznaje da i u tom scenariju ne bi bio potpuno razoružan.
„Imam jedan mali odgovor, to ću da čuvam kao iznenađenje za njih,“ zagonetan je bio predsednik.
Ponovio je još jednom da je situacija na terenu za nas „pogubna“ i uputio retoričko pitanje koliko nas živi na KiM i šta to imamo na KiM. Voleo bi da je rešenje na vidiku, ali kaže da u realnosti „nema ništa od toga“.
„Sve na svetu bih dao da jesmo se dogovorili i da izađem pred ljude i objasnim zašto je taj dogovor važan. Kad bi ga bilo to bih odmah uradio. Ne stidim se i ne bežim od toga. Dana više na vlasti da ne provedem uradio bih najveću i najvažniju stvar za srpski narod. A dobili bismo i imali bismo mnogo više nego što imamo danas i obezbedili i sačuvali mir i obezbedili budućnost za ljude i za Srbe na Kosovu i Metohiji…Ali nema ništa od toga.“
Kaže i da nikakvo rešenje ne može da se postigne bez Rusije, Amerike i Berlina, međutim to je moguće postići samo kroz dijalog koji se neće nastaviti dok takse ne budu ukinute. A u celom procesu se Srbija tretira nefer jer svetom vladaju oni koji moraju da „brane svoje loše politike“ iz prošlosti.
„Ljudi u Srbiji moraju da razumeju da za nas pravde nema, da za nas nema fer odnosa jer moraju da brane svoje loše politike od pre dvadeset i od pre deset godina i pogledajte ih vladaju svi oni koji su donosili odluke u to vreme. Na različite načine. Neki de facto, a neki iza zavese u svetu. Je li vi mislite da je moguće da donesete rešenje protiv američke volje direktno li protiv ruske volje direktno ili protiv volje Berlina direktno? Pa nemojte, to je nerealno, to nikad nije bilo.“
Kada je reč o poziciji Rusije prema rešenju kosovskog pitanja, Vučić kaže da je sa predsednikom Putinom o Kosovu razgovarao više od deset puta i da je ruska pozicija ta da će podržati svaki dogovor koji prihvati Srbija. Smatra da se ta pozicija Rusije nije promenila.
Aleksandra Vučića iritira fiksacija medija na Trampovo pismo u kom lično ne vidi ništa više od praznične čestitke i izražavanja želje da se postigne sporazum, što je između ostalog i predsednikova želja.
„Ništa ne razumem…šta se to desilo? Tramp čestitao Novu godinu i u tri rečenice rekao da bi voleo da se postigne sporazum. Voleo bih i ja, pa ga ne vidim… I šta sad?“
Ipak, misli da je dobra vest da SAD žele kompromis između Beograda i Prištine, ali podseća da se razgovori vode pod okriljem EU i da će biti nastavljeni „kada neko povuče svoju anticivilizacijsku odluku o taksama“.
„Ništa se u tom formatu nije promenilo, samo velike sile izražavaju svoja nadanja i svoje želje. Nemoguće je da krajnje rešenje bude doneto a da se sa tim ne saglase Moskva i Vašington. Ali nema potrebe da imamo dodatne pregovarače zato što je suština u našim razgovorima sa Albancima, ljudi. Nema tog koji može da nametne rešenje. Mi moramo da sednemo da se dogovorimo sa Albancima ako hoćemo rešenje. Ne mogu da ga nametnu ni Amerikanci, ni Rusi, ni Evropljani, niti bilo ko drugi. Suština je u našem razgovoru,“ zaključio je predsednik.
Čitavu konferenciju možete pogledati na snimku ispod:
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








