Pred obraćanje predsednika i premijerka najavljuje „moguć“ zahtev Srbije za povratak bezbednosnih snaga na Kosovo

„Sve što Aljbin Kurti u ovom trenutku radi, opasnost je ne samo za Srbe, nego i za Albance, za čitavu Evropu i da to jeste politika 19. veka“, kazala je danas Ana Brnabić, dodajući da je to razlog da se bude očajan.

A očajna je bila toliko da je dodala, i to u više navrata da je Srbija „dovedena na ivicu oružanih sukoba“:

„Izuzetno sam zabrinuta. Teško je bilo spavati sinoć, Aljbin Kurti nas je sve nas – i Srbe i Albance i sve doveo na samu ivicu rata, ali nije to Aljbin Kurti uradio sam“, navodi, dodajući:

Kurti podiže temperaturu svaki dan, i dovoljna je samo iskra.

Imamo jedno potpuno ignorantsko ponašanje partnera u EU koji ne reaguju ili reaguju kada zaista dogori do nokata, novi je opis stanja u odnosima sa evropskim partnerima, za premijera Srbije, uz tvrdnju:

„Oni ne rade svoj posao. Oni ne štite Srbe na Kosovu i Metohiji – ni južno od Ibra, ni na severu Kosova i Metohije“.

„Imate KFOR i EULEX koji ne rade svoj posao, ne samo prema briselskom sporazumu, nego i prema Kumanovskom sporazumu“, kaže Brnabić i to za govornicom na aerodromu Nikola Tesla, ispraćajući avion na prvom direktnom letu ka kineskom gradu Tjenđinu.

I baš je to kontrast u kojem Srbija beleži razvoj, dok na drugoj strani vidi kosovskog premijera kao nekog ko vuče Srbiju i region nazad u prošle vekove.

A posle prošlih decenija i donošenja prvo Kumanovskog sporazuma, a potom i rezolucije SB UN 1244, sada se sa pozicije srpskog premijera govori o neispunjenom delu Kumanovskog sporazuma – predviđenom povratku ograničenog broja jugoslovenskog/srpskog bezbednosnog osoblja na Kosovo.

„I zbog toga smo mi veoma blizu tome i verujem da će čak i tokom današnjeg dana predsednik Aleksandar Vučić dati više informacija o tome, i o njegovim današnjim mnogobrojnim sastancima da prema 1244, da zatražimo povratak naših snaga na teritoriju Kosova i Metohije“, kazala je premijerka.

Razlog za to je: „Zato što KFOR ne radi svoj posao i zato što Srbi na KiM ne mogu da se osećaju bezbedno Oni su tamo fizički životno ugroženi, uključujući i decu u vrtićima i o tome je Petar Petković sinoć jako dobro pričao“, obrazložila je Brnabić.

U toj „dobroj“ priči, direktor Kancelarije za KiM Petar Petković je sinoć najavio da će vlast u Beogradu da „razmotri“ povratak do 1000 pripadnika srpskih bezbednosnih snaga na Kosovo.

„Beograd će razmotiriti u skladu sa Rezolucijom 1244 povratak do 1.000 naših bezbednosnih snaga na prostor KiM. Predsednik Aleksandar Vučić mnogo puta je do sada ponovio da se više nikada neće ponoviti niti pogrom, niti Oluja“, rekao je sinoć Petković, koji se javnosti obratio u isto vreme kada i kosovski ministar unutrašnjih poslova, a nakon raspoređivanja dodatnih policijskih snaga na Severu.

Za medije u Prištini, i regionalnu javnost upravo je od sinoć ovo glavna vest, ali ne kao „dobra“ izjava, jer se ona tumači kao „nova pretnja“ Srbije.

„U ovom trenutku prema Rezoluciji SB UN 1244, mi imamo pravo i svu nameru da uputimo zahtev da se određeni broj naših trupa vrati tamo, jer ako KFOR ne može da obezbedi sigurnost i mir, mi želimo da se borimo samo isključivo za mir stabilnost i sigurnost“, danas kaže Brnabić.

Šta kažu Vojnotehnički sporazum i Kumanovski

Prema Rezoluciji SB UN 1244, odnosno Kumanovskom sporazumu jedina dozvoljena vojna oružana snaga na teritoriji KiM je KFOR. Ova misija NATO-a je u vojnom smislu tako zadužena za bezbednost na Kosovu.

U tački četiri Rezolucije predviđeno je da se „dogovorenom broju jugoslovenskog i srpskog vojnog i policijskog osoblja dozvoli povratak na Kosovo radi obavljanja dužnosti u skladu sa aneksom dva“.

U aneksu dva istog dokumenta u tački šest dati su detalji onoga što nikad vraćena policija i vojska je trebalo da radi: održavanje veze sa UNMIK-om i KFOR-om, obeležavanje i čišćenje minskih polja, prisustvo na mestima srpske kulturne baštine i prisustvo na glavnim graničnim prelazima.

Prema vojno-tehničkom sporazumu, za bilo kakav ulazak „bilo kojih“ snaga Srbije prethodno je potrebna „izričita saglasnost komandanta KFOR-a“.

Premda se istovremeno i precizira da ista tačka ovog sporazuma neće uticati na „dogovoreni povratak osoblja tadašnje SRJ i Srbije“.

Sam povratak koji se nikada nije desio trebalo je da bude predmet naknadnog sporazuma, što je predviđeno tačkom 6 nekadašnjeg Ahtisarijevog dokumenta podnetog Slobodanu Miloševiću koji su 3. juna 1999. odobrile i srpska vlada i skupština o razmeštanju međunarodnih snaga pod pokroviteljstvom UN. Ovaj dokument je inače prethodio Rezoluciji 1244.

Srpski predsednik unazad nekoliko meseci upravo je u više navrata započeo sa citiranjem delova Kumanovskog sporazuma i rezolucije 1244 o povratku bezbednosnih snaga, uglavnom kroz pitanja, kada će NATO to da dozvoli, ali i svojim odgovorima u njihovo ime, da su zapadne zemlje već priznale Kosovo.

Vučić pita: Kada će NATO da dozvoli povratak srpske vojske; Najavio odgovor povodom francusko-nemačkog predloga

Inače, srpski general i bivši načelnik VBA, u današnjem intervjuu za Betu, kazao je da u ovom trenutku povratak nije realan. Prema njegovim rečima, Vučić sa svojim saradnicima godinama „nije spominjao“ rezoluciju SB UN 1244; štaviše, govorili su da je dokument „mrtvo slovo na papiru“.

„A sada kada je Vučićeva politika o Kosovu doživela krah, pozivaju se na rezoluciju 1244 kao davljenik za slamku“, kazao je danas Stojanović.

Prema novim informacijama dela prorežimskih medija, Aleksandar Vučić javnosti će se obratiti sutra.

U toku krize sa tablicama, do najnovijeg skoka tenzija na Severu došlo je pre tri dana nakon incidenata u Zubinom Potoku i Severnoj Mitrovici kada su članovi opštinskih izbornih komisija u pratnji policije pokušali da uđu u prostorije ovih institucija na Severu, a u čemu su ih sprečili lokalni Srbi. U međuvremenu je usledilo i više detonacija u gradu od šok bombi i eksplozivnih naprava, a zapaljen je i još jedan automobil. Svi ovi incidenti dogodili su se u etnički mešovitim sredinama, što je zvanično poslužilo kao povod da se sinoć u severnom delu Kosovske Mitrovice rasporede pojačane policijske snage van regiona Sever. 

Više od 500 pripadnika Kosovske policije srpske nacionalnosti napustilo je ovu instituciju početkom novembra u sklopu masovnog izlaska Srba iz kosovskih institucija, a zbog odluke Prištine o preregistraciji i nakon suspenzije komandira Kosovske policije regiona Sever, Nenada Đurića, koji je u međuvremenu odlikovan kao heroj.

 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.