Šta se sve dešavalo od kada su Srbi napustili kosovske institucije na Severu?

Prošlo je godinu dana od kada su Srbi na severu Kosova napustili sve kosovske institucije. U međuvremenu je bilo više kriza koje su uključivale nasilje, ali i niz diplomatskih aktivnosti. Šta se sve dešavalo od petog novembra prošle godine?

Uz poruku „dosta je bilo“ srpski policajci su skinuli uniforme Kosovske policije, a sa njima su kosovske institucije napustili i svi Srbi sa Severa Kosova. Vrlo brzo je Priština zvanično raspisala nove izbore koji su kasnije dva puta odlagani.

Pod optužbama da je izvršio napad na prostorije izborne komisije, uhapšen je bivši policajac Dejan Pantić, što je bio povod za postavljanje barikada koje su trajale tri nedelje, a skinute dva dana pred doček 2023. godine – ispostaviće se godine najvećih tenzija u poslednjih deset i više godina.

Istovremeno su trajale i intenzivne diplomatske aktivnosti koje su kulminirale prihvatanjem „Sporazuma o putu ka normalizaciji“ februara i njegovog Aneksa marta. Sledećeg meseca održani su lokalni izbori na Severu Kosova koje su Srbi bojkotovali. Sa po tek stotinak glasova izabrani su albanski gradonačelnici u četiri opštine na Severu Kosova koje je je specijalna Kosovska policija uvela nasilno u opštinske zgrade u Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku 26. maja. U istom danu kada su predstavnici Srpske listi poveli veliki broj Srba na miting SNS u Beograd.

Šta se dešavalo od 5. novembra 2022. do danas?

5. novembra 2022. godine Srbi napustili sve kosovske institucije na Severu.

14. novembra Priština je raspisala lokalne izbore za četiri opštine na Severu Kosova.

10. decembra je uhapšen bivši kosovski policajac Dejan Pantić – istog dana postavljene su barikade na Severu Kosova.

30. decembra su skinute barikade na Severu Kosova.

Novi sukob ispred opštinskih zgrada bio je tri dana kasnije, a tada su povređeni i vojnici KFOR-a. Pre samog sukoba je uhapšeno dvoje Srba, a jedan od njih je i danas u pritvoru bez jasnog obrazloženja i sudskog procesa. Hapšenja, često bez sudskih naloga su nastavljena, a značajne tenzije je izazvalo hapšenje od 13. juna kada su građani osim zbog negodovanja na kosovske specijalce pogrdno skandirali i predstavnicima Srpske liste.

Dan kasnije je Srbija uhapsila tri Kosovska policajca koje je pustila da se brane sa slobode desetak dana kasnije. Kosovo je usmeno uvelo zabranu ulaska srpske robe koja je par puta modifikovana, ali je i dalje na snazi za gotove proizvode.

Više puta su izaslanici Evrope i Amerike dolazili u nameri da privole dve strane na primenu ranije prihvaćenog sporazuma. Sredinom septembra je susret Vučić-Kurti bio neuspešan, a kao nekonstruktivan je označen kosovski premijer.

Prihvatanje i neprimena sporazuma

27. februara 2023. godine, u Briselu, su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti usmeno prihvatili francusko-nemački plan, odnosno „Sporazum o putu ka normalizaciji između Kosova i Srbije“.

18. marta, u Ohridu, je prihvaćen Aneks ranije prihvaćenog Sporazuma.

23. aprila, nakon dva odlaganja, su održani lokalni izbori na Severu Kosova koje su Srbi bojkotovali.

26. maja su albanski gradonačelnici, uz nasilnu akciju Kosovske specijalne policije, uvedeni u opštinske zgrade Leposavić, Zubin Potok i Zvečan, u kojima su do tada radili Srbi zaposleni u privremenim organima koji funkcionišu po zakonima Republike Srbije.

29. maja kosovski specijalci ponovo dovode albanske gradonačelnike u opštinske zgrade i tada dolazi do sukoba sa KFOR.

U trenutku kada je Srbija imala povoljnu pregovaračku poziciju, javnost je iznenadila Banjska. Grupa naoružanih Srba predvođena Milanom Radoičićem, ušla je u selo Banjska gde je došlo do sukoba sa Kosovskom policijom. Poginulo je četvoro ljudi, jedan policajac i trojica Srba sa Severa Kosova.

Diplomatija je postala još intenzivnija pa je evropsko-američka petorka donela Prištini i Beogradu predlog statuta za Zajednicu srpskih opština o kojem su srpski predsednik i kosovski premijer diskutovali nekoliko dana kasnije u odvojenim sastancima u Briselu.

Hapšenja

13. juna je je Kosovska policija uhapsila Miluna Luneta Milenkovića, koji se i dalje nalazi u pritvoru.

14. juna je srpska policija uhapsila tri Kosovska policajca.

14. juna je kosovska vlada uvela zabranu ulaska srpske robe. Odluka je usvojena usmeno, više puta je menjana, ali je na snazi, do danas, ostala zabrana za uvoz gotovih proizvoda.

26. juna je Srbija oslobodila tri Kosovska policajca.

Od Prištine se traži formiranje Zajednice, a prvi put javno i glasno evropski zvaničnici su izgovorili „Srbija treba da isporuči de fakto priznanje“.

U proteklih godinu dana, ali i pre toga, Srbi sa Severa su iznosili različite zahteve Prištini i međunarodnoj zajednici. Ali do sada ništa nije ispunjeno.

Nizali su se zahtevi i pre nego što su Srbi napustili institucije, ali i nakon toga. Neki od ključnih su bili formiranje Zajednice srpskih opština, puštanje na slobodu uhapšenih Srba, povlačenje specijalaca. Arbirtrarna hapšenja su nastavljena, broj specijalaca se umnožio kao i broj izgrađenih policijskih baza, koji se popeo na sedam. Procesi u vezi eksproprijacije zemlje, za koju se sumnja da će biti mesto nove baze, su i dalje u toku.

Letnja pauza pa nove tenzije tokom jeseni

14. septembra su se Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti sreli u Briselu. Predsednik Srbije je prihvatio plan Evropske unije za primenu Sporazuma, a kosovski premijer odbio.

24. septembra je došlo do oružanog sukoba u selu Banjska (opština Zvečan) između grupe naoružanih Srba predvođenih Milanom Radoičićem i Kosovske policije.

21. oktobra je diplomatska petorka (EU i SAD) u Beograd i Prištinu donela predlog statuta Zajednice srpskih opština.

26. oktobra Vučić i Kurti su imali, u Briselu, odvojene sastanke sa predstavnicima najmoćnijih evropskih zemalja.

Od Prištine se očekuje formiranje Zajednice srpskih opština a od Srbije, kako su predstavnici EU naveli, „de fakto“ priznanje.

A sve je počelo od tablica. Zahtev nema predaje KM ostaje je izbledeo, a vozila sa tablicama koje izdaje Srbija za gradove na Kosovu je sve manje. Kosovska policija upozorava da tablice nisu legalne, Priština je produžila rok za preregistraciju na RKS do decembra. Dešavalo se prethodnih meseci da onima koji pređu na kosovske table auto bude zapaljen. A sada je možda zanimljivo pitanje koje je postaljeno na jednoj satiričnoj stranici na Severu Kosova – da li preregistruju na RKS i oni koji su palili automobile.

Neispunjeni zahtevi Srba

Formiranje ZSO,
puštanje na slobodu uhapšenih Srba,
povlačenje jednostranih poteza Prištine,
povlačenje kosovskih specijalaca sa Severa,
zaustavljanje nelegalne eksproprijacije,
KM (ne)ostaje.


Opširnije u videu na početku teksta od 1:12:29

N1



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.