
Kosovski mediji objavili su danas navodno saopštenje OVK od 3. novembra, u kojem ova – zvanično nepostojeća organizacija, preuzima odgovornost za granatiranje zgrade makedonske vlade koji se dogodio pre dve nedelje, kada su iz minobacača hrvatske proizvodnje tada ispaljena dva projektila. Ne samo da je preuzela odgovornost za napad, već OVK zahteva i međunarodnu intervenciju zbog tvrdnji o lošem položaju Makedonaca u Albaniji. OVK kao organizacija zvanično ne postoji od njene navodne demobilizacije sprovedene posle bombardovanja NATO-a i oružanog sukoba na Kosovu 1999, kao i integracije njenih pripadnika u Kosovsku policiju i tadašnji Kosovski zaštitni korpus (KZK), a današnje Bezbednosne snage Kosova (BSK) koje još uvek čekaju na ustavno potvrđivanje.
"Uveče, 28. oktobra, od 20.30 do 21.00, elitna jedinica 'Hasan Priština' je koordinisano gađala zgradu Vlade, suda i imala je u fokusu napad jedne policijske stanice u Skoplju. To vreme za napad na policijsku stanicu je odabrano da bi se sačuvali ljudski životi," navodi se u navodnom saopštenju Oslobodlilačke vojske Kosova, koje je potpisao izvesni Kuštrim.
'Šovinistička' makedonska vlada se približava Rusiji, a Albanci to ne žele
|
Pročitajte još: |
Pored ovog saopštenja, Alsat M je objavio još jedno saopštenje Oslobodilačke vojske Kosova, takođe od 3. novembra, sa potpisom Kuštrima, u kojem se ističe da se Ohridski sporazum ne sprovodi, ali i da Albanci u Makedoniji žive u teškim uslovima, zbog čega OVK poziva međunarodne faktore da intervenišu. Istovremeno se ističe i da Albanci u Makedoniji ne podržavaju približavanje makedonske vlade Rusiji.
"Šovinistička makedonska vlada se svakog dana po malo približava Rusiji preko srpskih puteva. Albanci to ne žele. Mi želimo da, kao što delimo istu sudbinu prostora i slobode, delimo i iste prilike," stoji u navodonom saopštenju OVK.
Oslobodilačka vojska Kosova formirana je 1994. godine, a u javnosti se pojavila tri godine kasnije. Cilj ove oružane formacije, koju je i Stejt department u jednom momentu proglasio terorističkom organizacijom, bila je takozvano oslobađanje i nezavisnost Kosova od srpske okupacije.
Nakon potpisivanja rezolucije 1244, UNMIK i NATO su 14. jula ‘99, utvrdili mere koje će pratiti reintegraciju demilitarizovanih pripadnika OVK, nakon čega su nastali tadašnji Kosovski zaštitni korpus i Kosovska policija.
Sukob se sa Kosova 2000. godine, prelio na jug Srbije; mnogi su, umesto demilitarizacije, videli transformaciju OVK u OVPMB – Oslobodilačku vojsku Preševa, Medveđe i Bujanovca. Ovi sukobi su obustavljeni 2001, nakon munjevite reakcije tadašnje srpske vlade koja je formirala Koordinaciono telo za jug Srbije, ali i usled nedostatka podrške velikih sila ovoj oružanoj formaciji. Sukob se sa juga Srbije iste godine prelio u severozapadni deo Makedonije pod vođstvom nove oružane albanske formacije – Oslobodilačke nacionalnce armije – ONA, a okončan je kada se umešala međunarodna zajednica i sela dve strane za pregovarački sto. Ključna tačka tzv. Ohridskog sporazuma iz leta 2001, bilo je uvođenje albanskog jezika kao zvaničnog jezika u mestima u kojima Albanci čine barem 20% od ukupnog stanovništva.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








