
Izvor: Koha (Deo teksta je izvorno preveden sa albanskog)
Tri objekta u okviru „Kompleksa Stari Saraj – Prizren” više ne postoje, iako su bili trajno zaštićeni. Opština Prizren je izdala građevinsku dozvolu za ovu oblast. Iskorišćen je administrativni rok, pošto je Kosovski zavod za zaštitu spomenika odložio odgovor investitoru. Nije dao saglasnost za realizaciju projekta. Sa druge strane, Ministarstvo kulture je, barem javno, do sada ćutalo. Ovo je prvi slučaj da je trajno zaštićen spomenik države sravnjen sa zemljom, piše danas prištinska Koha.
Nekad uz dozvolu, a nekad uz prećutkivanje, država se predala inicijativi investitora da sruši monumentalni kompleks i na njegovom mestu podigne višespratnicu.
Inicijativa iz 2019. koja je na mestu nekadašnje fabrike Farmakos, u okviru trajno zaštićenog kompleksa kao kulturnog nasleđa, počela je da se realizuje.
Buldožeri i druge teške mašine u utorak su srušile i poslednje delove kompleksa koji je zaštićen i na listi je kulturnog nasleđa pod trajnom zaštitom pod nazivom kompleks „Stari Saraj – Prizren“.
Ovaj je status dobio u martu – nakon što je prethodno bio privremeno zaštićen nekoliko godina, a sada je kompleks spreman da se sravni.
Opština Prizren je izdala građevinsku dozvolu za ovu oblast.
Iskorišćen je administrativni rok, pošto je Kosovski zavod za zaštitu spomenika odložio odgovor investitoru. Nije dao saglasnost za realizaciju projekta.
Sa druge strane, Ministarstvo kulture je, bar javno, ćutalo na povredu kulturnog nasleđa koje je zakonom zaštićeno, a rušenje je krivično delo sankcionisano Krivičnim zakonikom.
Kolektivni objekat umesto spomenika
U utorak su radovi nastavljeni punim kapacitetom. Buldožer je radio na ulazu u kompleks nekadašnje fabrike lekova „Farmakos”, a drugi na gornjem delu, rušivši zidanu zgradu.
Srušene su tri zgrade: bivša fabrika lekova, ono što je bilo poznato kao Stari zatvor i kuća iz kasnih 1920-ih.
To je, zajedno sa Konakom i Starom poštom koji se nalaze na drugoj strani, bilo formirano u monumentalni kompleks „Stari Saraj – Prizren“.
Tokom popodneva majstori su zamolili novinare Kohe da ne snimaju proces rušenja, prenosi ovaj medij.
Dvojica zaposlenih su to uradila uz obrazloženje da nije bilo razgovora sa vlasnicima. Ušli su u radionicu da pozovu investitore. Jedan od njih je izašao i okupio zaposlene.
„Idite dok kamera ne ode“, naredio im je, tvrdi Koha.
Kada su novinari Kohe otišli na drugu stranu, kažu, radnici su nastavili sa rušenjem.
Lokalno osoblje se pobrinulo da zatvori vrata bivše fabrike i malo izoluje prostor, tako da se ne može posmatrati sa ulice.
Za ovo rušenje investitor Avziljatif Džemali (Avzilatif Xhemali), vlasnik pojedinačnog preduzeća pod trgovačkim nazivom „Rimed“, koristio je Rešenje za građevinsku dozvolu izdatu od strane Opštine Prizren 4. aprila 2024. godine.
Krajem prošle godine on je od Kosovskog instituta za zaštitu spomenika zatražio saglasnost za uređenje parcela koje se nalaze u drugom zaštićenom području u okviru istorijskog centra Prizrena.
KIZ nije dao saglasnost, pa je on iskoristio administrativni rok od 15 dana jer je KZ odložio odgovor, i pomoću opštinske dozvole počeo da pomera svoj projekat na štetu spomenika.
Direktor za urbanizam i prostorno planiranje u opštini Prizren, Pranverim Beriša (Berisha), potpisao je dozvolu koja daje pravo investitoru da gradi „Kolektivnu zgradu – sa više funkcija“.
Prema odluci koju poseduje Koha, građevinskom dozvolom su dozvoljena dva podrumska sprata, prizemlje i još tri sprata.
Zabrana radova pala na gluve uši
Krajem prošle nedelje Inspekcija za kulturnu baštinu donela je rešenje kojim je naložila obustavu radova za rušenje ovih objekata. Sve je palo na gluve uši. Njega nisu podržali ni policija ni tužilaštvo, samo na osnovu toga što investitor ima saglasnost opštine.
O ovom pitanju u utorak je ćutao i ministar kulture Hajrula Čeku, koji je u martu ove godine potpisao odluku da „Kompleks Stari Saraj – Prizren“ uživa trajnu zaštitu, što je ujedno i najviši pravni status koji može imati spomenik na Kosovu.
Takođe, ćutali su i zvaničnici tog ministarstva, ali i Kosovskog zavoda za zaštitu spomenika, Regionalnog centra za kulturno nasleđe u Prizrenu i opštine Prizren.
Ni Inspektorat za kulturnu baštinu ni Kosovski savet za kulturnu baštinu nisu dali odgovor Kohi.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








