Bivši pripadnici OVK pisali Grenelu protiv suda u Hagu: „Trebalo bi da se zatvori“

Tači Veselji bilbord
FOTO: KoSSev

Nakon nedavnog protesta zbog dolaska predsednice Specijalizovanih veća, organizacija koja okuplja nekadašnje pripadnike OVK, obratila se pismom specijalnom izaslaniku predsednika SAD, Ričardu Grenelu, koji je i sam u prošlosti kritikovao rad ovog suda, pre svega zbog postupka koji se vodi protiv Hašima Tačija.

U pokušaju da diskredituju Specijalizovana veća, optužujući sud za jednostranost, tvrdeći da je „sredstvo za moć i ućutkivanje oslobodioca“, ali i „sramota za američku pravdu“, zatražili su od Grenela da ovo pitanje pokrene sa administracijom SAD. „Predsednik Tramp prepravlja zarđala pravila političke kontrole nezavisnog sudstva i prema novim pravilima, ovaj sud treba zatvoriti“, poručili su.

Pripadnici nekadašnje OVK u pismu navode da se Grenelu obraćaju zbog „duboke i rastuće zabrinutosti zbog toga što su Specijalizovana veća Kosova izgubila svoju svrhu“.

„Ono što je trebalo da bude sud pravde postalo je političko oružje. A vaša administracija, više od bilo koga, zna šta se dešava kada pravda postane politička, postane represija. Postaje tiranija koja nosi odoru. Predsednik Tramp, njegova administracija i vi lično ste razumeli nešto što je ostatak sveta zaboravio: sloboda se ne daje. Sloboda se zaslužuje. I što je još važnije, sloboda se brani“, naveli su u pismu objavljenom na Fejsbuk stranici.

Tvrde da su baš oni „branili tu slobodu“.

„Borili smo se protiv jednog od najbrutalnijih režima u Evropi. Sahranili smo našu braću i sestre. Izgubili smo domove, udove i porodice. Ali nikada nismo izgubili veru u demokratiju, u slobodu, u američko obećanje da pravda i sloboda idu ruku pod ruku“.

„Ovo je lov na veštice“

A kada se rat završio, bivši pripadnici OVK tvrde da „se nisu držali oružja“, već da su ga navodno „položili“.

„Naše razoružanje, demobilizacija i reintegracija bilo je jedno od najuspešnijih u istoriji. Pomogli smo izgradnju demokratskog Kosova. Pretvorili smo borce u građane. Sledili smo primer Amerike, jer smo verovali u to“, poručuju mu.

A sa pravdom su se, dodaju, suočili ranije, takođe u Hagu, ali pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju i „nisu od toga bežali“.

„Naši lideri su dobrovoljno podneli ostavke kako bi dokazali čistotu našeg rata. Jer kada je pravda pravedna, istina pobeđuje. Ali Specijalizovana veća? Ovo nije pravda. Ovo je lov na veštice“, dodaju.

Mir na dohvat ruke u Ovalnoj sobi?

U nastavku pisma takođe pominju Trampa, navodeći da on „zna bolje od bilo koga da kada političke elite otmu pravdu, ona postaje sredstvo za ućutkivanje patriota“.

„To je ono što je ovaj sud postao. Sredstvo za ućutkivanje upravo onih ljudi koji su doneli mir, koji su zaustavili genocid, koji su branili slobodu. Bilo je ostavki glavnih tužilaca, sudija i pravnih službenika iz ovog suda i to nije bila slučajnost. Bila je to savest. Videli su da je ovaj sud postao mašina političkog progona. Bio je potreban korumpirani tužilac, pod sumnjivim okolnostima, da podigne optužnice. I znate, vi najbolje znate da su te optužnice bile osmišljene da sabotiraju vašu mirovnu inicijativu u Ovalnom kabinetu tokom prvog mandata predsednika Trampa. Mir koji je bio na dohvat ruke“, konstatuju bivši pripadnici OVK.

Nastavili su sa kritikama na račun suda, navodeći da je izgrađen na „idejama birokrata i prijatelja koji misle da je pravda sredstvo za moć a ne cilj sam po sebi“.

Zatim su se osvrnuli na Hašima Tačija, Kadrija Veseljija i druge kojima se sudi u Hagu.

„Naš predsednik, naš predsednik skupštine i naši izabrani poslanici otišli ​​su tamo dobrovoljno. Nemaju šta da kriju. Ali ne možete da se branite u sudnici koja je napravljena da vam slomi glas. To nije pravda. To je šou od suđenja“, poručuju.

„Trebalo bi da bude zatvoren“

U pismu su potom izneli svoju molbu Grenelu – da ovo pitanje pokrene sa svojom administracijom.

„Američki poreski obveznici nisu poslali svoj teško zarađeni novac u Evropu da bi finansirali sud koji krši same vrednosti za koje se Amerika zalaže. Predsednik Tramp prepravlja zarđala pravila političke kontrole nezavisnog sudstva i prema novim pravilima, ovaj sud treba zatvoriti. To je sramota za američku pravdu i za američke vrednosti“, poručuju.

Zahtevaju punu reviziju, finansijsku reviziju i nezavisnu istragu o tome kako Specijalizovana veća funkcionišu i „kako njegovi zvaničnici žive kao kraljevi dok naši borci za slobodu sede u zatvorskim ćelijama i brane slobodu“.

„Ako sloboda nešto znači, ako pravda nije samo reč nego princip, onda to ne može da stoji. Borili smo se protiv Miloševića da zaustavimo ovu vrstu zloupotrebe. I ponovo ćemo govoriti. Amerika je bila uz nas kada je bilo najvažnije. A sada ponovo tražimo, molimo vas, ne dozvolite da ovaj sud piše lažnu istoriju. Ne dozvolite da korumpirane elite pretvore veterane u zlikovce. Ovo nije samo vapaj za pomoć. Ovo je poziv da se ponovo brani sloboda“, poručili su pripadnici nekadašnje OVK Grenelu.

Iako se već godinama oglašava protiv suda u Hagu, organizacija koja okuplja bivše pripadnike OVK, pojačala je svoje aktivnosti u poslednjih 10 dana. Sve je krenulo sa najavom dolaska predsednice ovog suda u Prištinu. Samu posetu početkom ove nedelje obeležili su protest, bakljada i serija saopštenja sa jasnim protivljenjem dolaska Ekatarine Trendafilove.

„Tači zaslužuje proslavu, a ne pritvor“

Ričard Grenel, koji je vršio funkciju specijalnog izaslanika SAD za pregovore između Beograda i Prištine u prvom mandatu Trampa, neretko se u prošlosti i sam zalagao za oslobađanje pre svega Hašima Tačija, koji je uhapšen 2020. godine zbog optužbi za ratne zločine, ali i kritikovao Specijalizovana veća Kosova.

U jednom od poslednjih oglašavanja na ovu temu, 18. februara, odnosno na godišnjicu jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, uz čestitku je poručio da godišnjicu „zasenjuje teška nepravda“.

„Osnivač kosovske državnosti, predsednik Hašim Tači, danas bi trebalo da slavi u Prištini – a ne da bude iza rešetaka u Hagu“, kazao je tada Grenel.

Ujedno je poručio da su evropske zemlje „propustile da reše ovu nepravdu“ tokom poslednjih pet godina, dok su, prema njegovim rečima, kosovske institucije bile neaktivne u pogledu pravnih radnji koje bi dovele do okončanja slučaja zbog političkih razloga.

Grenel, inače, ima istoriju nesuglasica sa aktuelnom vladom Aljbina Kurtija, a označen je i kao krivac za pad prve, doduše koalicione vlade kojom je rukovodio Kurti 2020.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.