Prema podacima sa zvaničnog sajta, na popisu održanom 2022. godine, u Srbiji je bilo najviše građana koji se izjašnjavaju kao Srbi. To je i konstanta na svim prethodno održanim popisima.
Albanaca, prema rezultatima objavljenim na sajtu RZS, ima 61.687. Bošnjaka, prema rezultatima popisa, ima 153.801.
Bugara je na popisu održanom 2022. godine bilo 12.918, a Bunjevaca 11.104.
Prema objavljenim podacima, Vlaha ima 21.013, Goranaca 7.700, a građana koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni ima 27.143.
Mađara je na popisu bilo 184.442, a Makedonaca 14.767.
Muslimana ima 13.011, Nemaca 2.573, a Roma 131.936.
Prema objavljenim podacima, Rumuna ima 23.044, Rusa 10.486, a Rusina 11.483.
Slovaka ima 41.730, Slovenaca 2.829, a Ukrajinaca 3.969.
Hrvata je na popisu bilo 39.107, a Crnogoraca 20.238.
Ostalih, prema objavljenim podacima, ima 21.643, a onih koji su se izjasnili u smislu regionalne pripadnosti 11.929.
Onih koji se nisu izjasnili ima 136.198, a kao „nepoznato“ navedeno je 322.013 građana.
Popis iz 2011. godine
Prema podacima objavljenim na sajtu RZS, koji su ažurirani 1. juna 2017. godine, građana Srbije koji se izjašnjavaju kao Srbi bilo je 5.988.150, od ukupno 7.186.862.
Albanaca je, prema istim podacima, bilo 5.809, a Bošnjaka 145.278.
Bugara je bilo 18.543, Bunjevaca 16.706, a Vlaha 35.330.
Građana Srbije koji se izjašnjavaju kao Goranci je na istom popisu bilo 7.767, a Jugoslovena 23.303.
Mađara je bilo 253.899, a Makedonaca 22.755.
Muslimana je bilo 22.301, dok je Nemaca bilo 4.064.
Roma je bilo 147.604.
Kako se navodi na sajtu RZS, Rumuna je bilo 29.332, Rusa 3.247, a Rusina 14.246.
Slovaka je 2011. u Srbiji bilo 52.750, a Slovenaca 4.033.
Građana Srbije koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci bilo je pre 12 godina 4.903, a Hrvata 57.900.
Crnogoraca je, prema istim podacima, bilo 38.527.
Popis iz 2002. godine
Prema podacima koji su objavljeni na sajtu RZS, na popisu održanom 2002. godine u Srbiji je bilo 7.498.001 građana.
Od toga, onih koji se izjašnjavaju kao Srbi bilo je najviše, 6.212.838.
Crnogoraca je, prema izjašnjavanju, bilo 69.049, a Jugoslovena 80.721.
Albanaca je 2002. godine bilo 61.647, a Bošnjaka 136.087.
Prema podacima iz 2002. godine, Bugara je bilo 20.497, Bunjevaca 20.012, a Vlaha 40.054.
Iste godine je popisan bio 4.581 Goranac, kao i 293.299 Mađara.
Onih koji su se izjasnili kao Makedonci bilo je 25.847.
Muslimana je bilo 19.503, a Nemaca 3.901.
Roma je na popisu održanom 2002. godine bilo 108.193, Rumuna 34.576, Rusa 2.588, a Rusina 15.905.
Popisan je bio 59.021 Slovak, a Slovenaca je bilo 5.104.
Ukrajinaca je iste godine bilo 5.354, a Hrvata 70.602.
Čeha je bilo 2.211.
U podacima objavljenim na sajtu RZS navodi se da je „ostalih“ bilo 11.711, a neizjašnjenih i neopredeljenih 107.732.
Regionalnu pripadnost je iznelo 11.485, a kao „nepoznato“ je označeno 75.483.
Popis iz 1991. godine
Prema popisu iz 1991. godine, u Srbiji je bio popisan 9.778.991 građanin.
Srba je iste godine bilo 6.446.595, a Crnogoraca 139.299.
Onih koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni je bilo 323.625.
Albanaca je, kako se navodi na sajtu RZS, bilo 1.674.353.
Mađara je 1991. godine bilo 343.942.
Muslimana je bilo 246.411, a Roma 140.237.
Prema objavljenim podacima, Rumuna je bilo 42.331, Slovaka 66.798, a Hrvata 105.406.
Navodi se da je „ostalih“ bilo 249.994.
Popis iz 1981. godine
Na popisu obavljenom 1981. godine, prema objavljenim podacima, u Srbiji je bilo 5.694.464 građana.
Onih koji su se nacionalno izjasnili bilo je 5.374.471.
Od toga je Srba bilo 4.865.283, a Crnogoraca 77.134.
Hrvata je na tom popisu u Srbiji bilo 31.447.
Makedonaca je bilo 29.033, a Muslimana 151.674.
Slovenaca je te godine bilo 8.207, a Albanaca 72.484.
Austrijanaca je 1981. godine bilo 757, Bugara 30.769, a Čeha 1.170.
Grka je bilo 392, a Italijana 358.
Onih koji se izjašnjavaju kao Jevreji je na tom popisu bilo 395, a Mađara 4.965.
Nemaca je te godine bilo 1.402, a Poljaka 581.
Roma je na tom popisu bilo 57.140, a Rumuna 6.387.
Rusa je popisano 1.603, Rusina 447, a Slovaka 3.621.
Turaka je na popisu održanom pre 42 godine bilo 1.182, a Ukrajinaca 512.
Vlaha je bilo 25.535.
Ostalih je, prema istim podacima, bilo 1,993, a onih koji se nisu nacionalno izjasnili 281.331. Od tog broja, onih koji se nisu opredelili prema članu 170 Ustava SFRJ bilo je 4.340, a onih koji su se izjasnili kao Jugosloveni bilo je 272.050. Onih koji su se izjasnili u smislu regionalne pripadnosti je bilo 4.941. Kao „nepoznato“ je bilo označeno 38.662.
Popis iz 1971. – podaci i za 1948, 1953. i 1961. godinu
U publikaciji koja je objavljena nakon popisa 1971. godine, navode se i podaci za 1948, 1953. i 1961. godinu.
U Srbiji je, prema popisu iz 1948. godine bilo 6.527.966 građana, 1953. 6.979.154, 1961. 7.642.227 i 1971. godine 8.446.591.
Podaci iz 1948.
Prema podacima iz 1948. godine, Crnogoraca je bilo 74.860, a Hrvata 169.864.
Makedonaca je iste godine u Srbiji bilo 17.917, a Muslimana 17.315. Slovenaca je bilo nešto više, 20.998.
Kao i svake godine nakon toga, najviše je bilo Srba – 4.823.730.
Albanaca je bilo 532.011, a Mađara 433.701. Roma je bilo 52.181.
Podaci iz 1953.
Crnogoraca je, prema podacima iz 1953. godine bilo 86.061, Hrvata 173.246, Makedonaca 27.277, a Muslimana 81.081.
Slovenaca je bilo 20.717, a Srba 5.152.939.
Albanaca je bilo 565.513, Mađara 441.907, a Roma 58.800.
Podaci iz 1961.
Crnogoraca je bilo 104.753, Hrvata 196.409, Makedonaca 36.288, Muslimana 93.467, a Slovenaca 19.957.
Srba je bilo 5.704.686, a Albanaca 699.772.
Mađara je bilo 449.587, Roma 9.826, a Jugoslovena 20.079.
Podaci iz 1971.
Crnogoraca je prema ovom popisu bilo 125.260, Hrvata 184.913, a Makedonaca 42.675.
Muslimana je bilo 154.330, a Slovenaca 15.957.
Srba je 1971. godine bilo 6.016.811.
Albanaca je bilo 984.761, Mađara 430.314, Roma 49.894, a Jugoslovena, u odnosu na 10 godina ranije, čak šest puta više – 123.824.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
