![Katarina Marinković](https://kossev.info/wp-content/uploads/2024/05/Katarina-Marinkovic-foto-kontakt-plus-300x169.jpg)
Srpske redakcije južno od Ibra suočavaju se sa identičnim problemima kao redakcije na Severu Kosova. Finansijska nestabilnost i kadrovi neki su od gorućih problema – kazala je u podkastu radija Kontakt Plus novinarka Medija centra Čaglavica, Katarina Marinković.
„Većina srpskih medija na Kosovu opstaje kroz projektno finansiranje i jedan od problema kod projektnog finansiranja je to što mi nemamo kontinuitet. Projekti traju od tri do 6 meseci, nekada 8, ako imamo sreće – do godinu dana. U ta tri meseca, osim što sprovodite aktivnosti koje su predviđene projektom, morate da pišete izveštaje donatoru, da se pripremate za druge projekte, da pratite pozive… Tako da vrlo često, osim što radimo taj novinarski posao, radimo i druge dodatne poslove“, kazala je ona.
Dodaje da su, sa druge strane, srpske redakcije koje se finansiraju iz međunarodnih fondova male redakcije, te da se nedostatak kontinuiteta u finansiranju odražava na to da mladi često ne žele da rade u takvim redakcijama, pa se odlučuju da se ne prijave na konkurse.
Kao problem navodi i odlazak mladih novinara u druge finansijski stabilne redakcije, finansirane iz budžeta Srbije ili Kosova.
„Na taj način, mali, nezavisni mediji ostaju bez kadrova i to preti njihovoj egzistenciji“, dodaje ona.
Kao problem navodi i nedostupnost informacija, ali i problem nepoštovanja prava na jezik od strane institucija.
Govoreći o temama koje interesuju publiku srpskih redakcija južno od Ibra, Marinković navodi da ih interesuju krize na Severu Kosova, ali ne u onoj meri u kojoj ih interesuju lokalna pitanja.
„Jer sva ta dešavanja (na severu) mogu da vide i u beogradskim medijima. Ali lokalne teme koje ih najviše zanimaju, ne mogu da vide u beogradskim medijima, a to su od servisnih informacija, do priča koje nisu dovoljno pokrivene, kao što je nelegalna gradnja u opštini Gračanica. I to nećete sigurno pročitati u beogradskim medijima, niti ćete pročitati na televiziji sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji“, dodala je ona.
Njihove čitaoce zanima i, na primer, trošenje opštinskog budžeta, jer se, podseća – milioni izdvajaju za čišćenje ulica, koje se ne održavaju.
Kao poseban problem ističe to što su redakcije srpskih medija na Kosovu male, te usled toga ne mogu da pokriju sva dešavanja, pa zato i publika nema informacije iz pojedinih srpskih sredina.
Govoreći o temama o kojima izveštavaju mediji na srpskom jeziku na Kosovu, Marinković kao jednu od nedovoljno pokrivenih navodi pozitivne primere suživota među različitim etničkim zajednicama.
„Dominiraju političke teme, izjave političara, ali nedostaju te pozitivne priče suživota, i to zanima građane“ – kazala je ona, podsećajući da se upravo tom temom bavi kroz svoju emisiju „Heroji našeg doba“.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.