Imeri: Za nastavak dijaloga potreban međunarodni pritisak

visar imeri
FOTO: Printscreen/Ekonomia online

Izvor: Ekonomia online (Tekst je izvorno preveden sa albanskog, osim naslova koji je adaptiran; jučerašnje izdanje)

Neodržavanje sastanka kosovskog premijera Aljbina Kurtija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića stručnjaci za međunarodne odnose smatraju odbijanjem srpske strane.

Prema njihovim rečima, međunarodni akteri mogu da doprinesu konačnom sporazumu, ali sa posebnim akcentom mora biti i politička volja dve susedne zemlje, Kosova i Srbije.

Direktor Instituta za socijalnu politiku „Musine Kokalari” Visar Imeri je u intervjuu za Ekonomia online rekao da su Srbiju uvek zanimale manje teme, a proces dijaloga je sporiji.

On kaže da bi u vezi sa tim EU i SAD trebalo da vrše veći pritisak na Srbiju, ali dodaje da bi taj proces mogao da bude odložen zbog rata u Ukrajini.

„U ovom trenutku, čini se da je odbijanje stiglo iz Beograda, odnosno od predsednika Srbije, koji je iz bilo kog razloga odbio da se sastane sa premijerom Kosova. Mislim da je tačno ono što govori Vlada Republike Kosovo, a to je zapravo Vlada Srbije ta koja želi da odloži proces dijaloga. Srbija je dugo bila ta koja je stalno bila zainteresovana da se proces dijaloga odvija što sporije za najmanje temama i tako dalje, da se ne razgovara o glavnoj temi. S tim u vezi, smatram da bi trebalo da imamo malo veći pritisak EU i drugih zemalja na Srbiju kako bismo je shvatili ozbiljnije“.

„Problem je što smo sada u izuzetno delikatnoj situaciji u pogledu geopolitičkog razvoja uopšte sa invazijom Rusije na Ukrajinu, a to će odložiti proces dijaloga iako se to stalno proglašava kao izuzetno važno pitanje koje je važno i za bezbednost u regionu. Ne mislim da ćemo imati spremnost institucija EU, država članica EU ili SAD da vršimo veliki pritisak na Srbiju, imajući u tome najveći interes da se Srbija što više nagne ka zapadu, verujem da bi to moglo rezultirati dugotrajnijim procesom“.

On kaže da pored angažovanja EU i SAD u ovom pravcu treba da postoji i unutrašnja odgovornost.

Bivši predsednik Samoopredeljenja ističe da kosovska strana dijalog treba da doživi kao pobedu a ne nametanje.

„Mislim da su to manje-više dve stvari. S jedne strane, veće angažovanje SAD, što ne isključujem da bi moglo da se desi. Mislim da će to biti mnogo jasnije kada budemo imali novu Vladu u Beogradu, pa negde na jesen, septembar. S druge strane, smatram da bi EU trebalo da da ozbiljnije znake njihovog angažovanja u regionu i posebno otvaranja perspektive za zemlje regiona”.

„Mislim da bi ovo mogao da bude jedan od podsticaja za zemlje regiona da počnu da prenose način na koji se bave politikom, kako se odnose prema susedima i tako dalje. Mislim da postoji i unutrašnja odgovornost. Mislim da i Kosovo i Srbija, a posebno Kosovo u ovom slučaju, treba da imaju veći interes za dijalog jer dijalog ne treba da doživljavamo kao nešto što nam se nameće, već kao nešto kroz šta možemo da pobedimo”.

Ekspert za međunarodne odnose Šćiprim (Shqiprim) Pula kaže da je srpska strana iritirana nedavnim odlukama Vlade o reciprocitetu ličnih karata i registarskih tablica na teritoriji Kosova.

On ističe da su rezultati minimalni što se tiče konačnog dogovora, prenosi Ekonomia Online.

„Najavljeni sastanak šefova država, upravo onaj o kojem se šuškalo, premijera Kurtija i predsednika Vučića, brojni su razlozi koji su onemogućili susret na ovakvom nivou. Međutim, nedavno donošenje odluka Vlade Kosova u vezi s sprovođenjem sporazuma koji proizilaze iz Briselskog sporazuma o reciprocitetu ličnih karata i poštovanju registarskih tablica na teritoriji Republike Kosovo, prirodno je izazvalo iritaciju kod Vlada Srbije. Ovo govorim zbog činjenice da je bilo dosta izjava sa njihove strane, izjava koje su pokazivale dozu iritacije i na osnovu toga su pokušavali da pronađu razloge koji bi mogli biti nestabilni”.

„Međutim, ovako je pokušaj održavanja sastanka na visokom nivou deklarativno opravdan, o čemu je govorio i specijalni izaslanik Evropske unije gospodin Lajčak. Tačnije, radilo se o tome što je on bio u onom delu, odnosno u vreme kada je trebalo da bude potvrđen za svoj drugi mandat izaslanika Evropske unije za dijalog Kosovo-Srbija, a naravno da je želeo da se to shvati kao neka vrsta uspeha njegovog rada. Jer odavno nema uspeha od stupanja na dužnost specijalnog izaslanika”.

On ističe da je Srbija u pojedinim slučajevima ispoljila nemar neiskazivanjem političke volje, pa su zbog toga otvorene teme produžene, prenosi Ekonomia Online.

„Proces dijaloga se odlaže nemarom, a nemar je rezultat nedostatka političke volje. Dakle, u ovom slučaju Srbija je u pojedinim primerima iskazala nemar time što nije pokazala političku volju za dobrosusedstvo, za korektno susedstvo dve zemlje, a to je rezultat odugovlačenja završetka otvorenih tema i rezultat je prolongiranje postizanja međusobnog sporazuma sa priznanjem“.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.