Hodžaj sa ambasadorima o strategiji proširenja EU za Zapadni Balkan: Traži "uravnoteženiji pristup" za Kosovo

"Uravnoteženiji pristup za Kosovo" i da se tokom dijaloga "Kosovo-Srbija, obe zemlje nagrade isto" – zahtevi su koje je pred ambasadorima zemalja članica EU u Prištini izneo zamenik kosovskog premijera, Enver Hodžaj, saopšteno je iz kabineta kosovskog premijera. Na ovim sastancima izrazio je svoju zabrinutost, jer u najnovijoj verziji Strategije proširenja Evropske unije za Zapadni Balkan 2025. "nedostaje rok za ispunjenje evropske agende Kosova".

"Dok je za Srbiju navedeno jasno šta će se u kojoj godini desiti i kako će se kretati u evropskoj agendi, isto treba da važi i za Kosovo," navode iz kabineta kosovskog premijera.

"Kao što postoji vremenski kalendar za Srbiju u evropskoj agendi, isti treba da postoji i za Kosovo. Dakle, treba da postoji rok za ispunjavanje evropske agende i za Kosovo," podcrtao je i sam Hodžaj, koji se, dodaje se – ambasadorima takođe zahvalio na podršci koju su pružali Kosovu tokom svih ovih godina.

Hodžaj je zahteve izneo na sastancima sa ambasadorom Grčke, Bugarske, Finske, Belgije, Holandije i Češke, a iz zvanične Prištine ističu i da se Hodžaj sastao i sa "drugim evropskim ambasadorima akreditovanim na Kosovu".

Šta se nalazi u najnovijoj strategiji EK-a? 

Strategija EK-a "Kredibilna evropska perspektiva za Zapadni Balkan" trebalo bi da zvanično bude predstavljena početkom februara u Strazburu. Iako dokument i dalje nije objavljen, mediji prenose detalje iz ove strategije, tvrdeći da se u istoj navodi da je do 2025. izvodljivo da  Srbija i Crna Gora postanu punopravne članice EU. Sa druge strane, za to vreme, preostali deo regiona bio bi "duboko u pristupnom procesu". 

Ključna godina za Zapadni Balkan je 2019., kada bi Kosovo i Srbija trebalo da postignu "sveobuhvatnu normalizaciju odnosa", što bi, kako je RSE ranije javio – "otvorilo put za dalji suštinski napredak Kosova na putu ka evropskim integracijama".

A da bi se za Srbiju realizovao vremenski okvir – članstvo do 2025. – mora da ispuni i kriterijume koji proizilaze iz poglavlja 35 koji se odnosi na normalizaciju odnosa sa Prištinom. 

Savetnik kosovskog predsednika, nekadašnji politički koordinator u dijalogu o normalizacija odnosa Beograda i Prištine i kolumnista KoSSev portala, Bljerim Šalja, upravo je u svojoj kolumni na našem portalu naveo i da bi prema istom dokumentu "sveobuhvatna normalizacija odnosa Kosova i Srbije" trebalo da ima "pravnu i političku formu pravno obavezujućeg sporazuma između Prištine i Beograda", koji bi trebalo da bude potpisan "najkasnije do kraja 2019. godine".

Prema istom dokumentu, navodi Šalja, nakon što bi Srbija i Crna Gora mogle da dobiju i zvanični poziv za pristup EU – 2023. godine, kako bi do kraja 2025. postale deo EU, došle bi na red Albanija i Makedonija.

"A najzad bi i Kosovo i Bosna i Hercegovina postali članice broj 32 i 33," dodaje, da bi potom, 2030-2032 godine Evropska unija "najzad zaokružila sopstvenu veliku priču i znala gde su njene granice".



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.