Politikolog Mladen Mrdalj objavio je na društvenim mrežama video-snimak u kojem demonstrira kako bi, prema njegovom tumačenju, birači koji su ucenjeni da glasaju za listu pod brojem jedan mogli da pokušaju da sačuvaju slobodu izbora, uprkos zahtevu da fotografišu glasački listić i dostave ga kao dokaz. U naknadnoj objavi dopunio je objašnjenje, navodeći i slučajeve u kojima se od birača pod pritiskom traži da precrtaju sve ostale izborne liste. Istovremeno, organizacija CRTA i Pavle Dimitrijević, koji je jutros govorio za N1, podsećaju da je osnovni uslov za važenje glasačkog listića nedvosmisleno izražena izborna volja, dok upisivanje različitih simbola i šifara može ukazivati na stranačku kontrolu birača.
Uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za sutra, 25. oktobar, politikolog Mladen Mrdalj objavio je na Fejsbuku video namenjen građanima koji su, kako navodi, izloženi pritiscima da glasaju za Srpsku naprednu stranku.
U video-snimku, na improvizovanom glasačkom listiću, demonstrirao je situaciju u kojoj se od birača zahteva da zaokruži broj jedan, fotografiše listić i fotografiju pošalje kao dokaz da je glasao za vladajuću stranku.
Na papiru je prikazao devet izbornih opcija. Pod brojem jedan označio je vladajuću koaliciju, dok je pod brojem tri naveo Studentsku listu, glavnog izazivača vlasti na predstojećim izborima.
Prema postupku koji demonstrira, birač najpre fotografiše listić sa zaokruženom jedinicom, a zatim dodatno označava ostale izborne opcije, ostavljajući broj tri drugačije označenim.
Mrdalj je u video-snimku prikazao zaokruživanje brojeva dva i od četiri do devet, uz dodatno isticanje broja tri, kako bi, prema njegovom tumačenju, izborna volja birača bila drugačije iskazana od one prikazane na prvobitnoj fotografiji.
Suština njegovog predloga jeste da birač koji je pod pritiskom da fotografijom dokaže podršku jednoj izbornoj listi pokuša da naknadnim označavanjem listića iskaže drugačiji izbor.
Osnovni uslov je da se iz sadržaja glasačkog listića može jasno i nedvosmisleno utvrditi za koga je birač glasao.
Dopuna: Šta ako zahtevaju i precrtavanje ostalih lista?
Mrdalj je potom objavio i dopunu prvobitnog video-uputstva, posebno se osvrćući na situacije u kojima se od birača ne zahteva samo fotografija zaokruženog broja jedan, već i da precrta ili iksira sve ostale izborne liste.
„Evo dopune, kako bi u teoriji trebalo izigrati naprednjake kad vas ucenjuju da slikate zaokruzen broj 1. Ali, ako vas teraju da i precrtate i iksirate sve osim broja jedan, onda uslikajte ono sto oni zele, zatim iksirajte i precrtajte i njih, pa stavite bilo kakav znak pored broja 3, tako da je sto manje sumnje šta ste birali. Ako treba, napišite negde na listicu ‘glasam za 3’“, naveo je Mrdalj u pisanoj objavi na Fejsbuku.
Šta kažu pravila o važećim glasačkim listićima?
Prema objašnjenju organizacije CRTA, osnovni kriterijum za utvrđivanje važenja glasačkog listića jeste da se sa sigurnošću može zaključiti za koju je izbornu listu birač glasao.
To znači da listić ne mora automatski biti nevažeći ukoliko su na njemu ispisani komentari, nacrtani simboli ili precrtane pojedine izborne liste.
Čak i kada su pojedine izborne liste precrtane, a jedna jasno označena, listić može biti važeći ukoliko je izborna volja birača nedvosmislena.
O tome je jutros za N1 govorio i Pavle Dimitrijević, koji je naglasio da nije presudno kakvom je olovkom birač popunio listić, već da li se sa sigurnošću može utvrditi za koga je glasao.
„Hemijske olovke nisu na bilo koji način problem, da li je poneo ili uzeo sa biračkog mesta. Važno je kako se glasa – važeći glasački listić je onaj na kojem se nedvosmisleno može prepoznati volja birača tj. zaokruživanje broja, podvlačenje naziva liste. Nevažeći je onaj gde neko zaokruži više broja ili precrta tri liste, pa onda se samim pogledom ne može zaključiti šta je izborna volja“, objasnio je Dimitrijević za N1.
Posebno je naglasio da o tome da li je listić važeći ili nevažeći odlučuje birački odbor.
Dimitrijević je upozorio i na praksu upisivanja različitih simbola i šifara na glasačke listiće, koju su posmatrači beležili na prethodnim izborima.
„U prethodnim izborima su naši posmatrači uočavali simbole ili šifre koje su se upisivale na glasačke listiće, to samo po sebi nije uslov da se listić proglasi nevažećim, ali ukazuje na stranačku kontrolu, mobilizaciju, da li su određene grupe birača glasale ili nisu glasale. Tu se radilo o biračima iz javnih preduzeća ili kompanija. To je fenomenološki primećeno i ranije“, upozorio je on.
Fotografisanje i tajnost glasanja
Zakon o izboru narodnih poslanika predviđa da je glasanje tajno i lično.
Na biračkom mestu zabranjeno je neovlašćeno fotografisanje i snimanje dešavanja, a fotografisanje popunjenih listića posebno je problematično kada se koristi za kontrolu načina na koji je neko glasao.
Zahtevi poslodavaca, političkih aktivista ili drugih osoba da birač fotografijom dokazuje svoj izbor predstavljaju ozbiljan razlog za prijavljivanje mogućeg pritiska na birače.
Birači koji se suoče sa pretnjama, ucenama ili zahtevima da dokazuju kako su glasali mogu se obratiti nadležnim organima i organizacijama koje prate izborni proces.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
