Fon Kramon: Srbi se na Kosovu osećaju kao građani drugog reda

FOTO: Kim

Poslanica Evropskog parlamenta i stalni izvestilac za Kosovo Viola fon Kramon čestitala je Kosovu na viznoj liberalizaciji, naglasivši da je imala utisak da su građani Kosova u ovom pogledu bili diskriminisani. Govoreći o položaju Srba na Kosovu, Fon Kramon je kazala da je tokom razgovora koje je imala sa predstavnicima srpske zajednice sa severa ali i u Gračanici čula da se oni osećaju kao građani drugog reda, te apelovala na kosovsku vladu da „promeni pristup prema svojim građanima“, prenosi Kim.

Viola fon Kramon na Kosovu boravi već četiri dana tokom kojih se susrela sa predstavnicima vlasti, opozicije ali i predstavnicima srpske zajednice, kako iz medija, tako iz SPC, civilnog društva i malim privrednicima.

Kaže da je na sastanku saznala da se Srbi na Kosovu osećaju kao građani drugog reda, te da “to treba uzeti ozbiljno”.

Navela je da se u Gračanici sastala i sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve od kojih je dobila informacije o diskriminaciji koja se vrši prema srpskoj zajednici i crkvi, te da je “prisutan pritisak koji nije primeren demokratskim standardima”.

U tom smislu pozvala je kosovsku vladu da, kako je rekla, promeni pristup prema svojim građanima.

Takođe je ukazala i na slučaj hapšenja i sudski proces koji se vodi protiv D. M. iz Kišnice a koji je optužen za ratni zločin nad albanskim civilima u zatvoru u Lipljanu. Navela je da D.M. sve vreme nakon rata živi na Kosovu, te da se pojavio jedan svedok koji ga je optužio i da se on drži u pritvoru što, kako je naglasila, ne liči na vladavinu prava.

“Čuli smo da u slučaju D.M. nema dovoljno svedoka, ono što sam čula je da je ovo kritičan slučaj, jer ako ste živeli 23 godine i odjednom bez puno svedoka se desi ovo, čula sam da postoji jedan svedok i da se neko drži u pritvoru zbog toga, to ne liči na vladavinu prava”, rekla je ona na konferenciji za novinare nakon četvorodnevne posete Kosovu.

Istakla je da su je Srbi upoznali sa sve češćim hapšenjima i optužbama za ratne zločine čime se, kako su joj rekli, vrši pritisak na Srbe da se isele sa Kosova.

Na pitanje o ubistvu Olivera Ivanovića pre šest godina i tome da li su kosovski organi mogli više da učine na pronalasku počinilaca, ona je kazala da nije previše upoznata ali da veruje da će pravda uraditi svoje. Takođe očekuje transparentan sudski proces, te da se nada da ne postoji politička agenda zbog kašnjenja u sudskom procesu koji se vodi u Prištini.

Evropska izvestiteljka se nada da će se na severu ubrzo održati lokalni izbori u četiri opštine sa srpskom većinom.

“Nadam se da ce se održati lokalni izvori. Na tim ljudima koji prikupljaju potpise je da započnu proceduru. Generalno, ne mogu da kažem da li je moguće ili nemoguće, zavisi od inicijatora da prikupi potpise, 20 posto potpisa građana je prag za peticiju. Mislim da je to moguće”, kazala je ona.

Rekla je i da evropski zvaničnici nisu ublažili rečnik povodom onoga što se desilo u Banjskoj 24. septembra prošle godine, ali i da je dobro da je KFOR povećao svoje trupe na severu Kosova.

Odgovarajući na pitanje o omogućavanju bezviznog režima za korisnike pasoša Koordinacione uprave, Fon Kramon je rekla da “svim građanima Kosova treba omogućiti da uživaju u viznoj liberalizaciji”.

“Nosioci kosovskih putnih isprava mogu slobodno da putuju, a onima koji nisu izvadili pasoše Kosova iz nekih razloga, Komisija je odlučila da ih ne diskriminiše, i nakon procedura trebalo bi da bude omogućenog slobodno putovanje”.

Govoreći o dijalogu, Viola fon Kramon je istakla da je vidljiv napredak, te da je u poziciji da bi pokušala da kao kosovska vlada ubedi građane u neophodnost implementacije postignutog.

Međutim, izrazila je zabrinutost da nakon izbora za Evropski parlament niko neće misliti o dijalogu Beograda i Prištine.

Kim

O poseti Fon Kramon Kosovu, opširnije u: 

Fon Kramon u Gračanici: Ne može se osporiti da ovo pripada SPC

Fon Kramon: Priznanje RKS tablica – korak ka de fakto priznanju, formirati ZSO



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.