
Više od mesec dana Srbija se bori sa požarima koji su progutali hiljade hektara, a najteže posledice ostavili u Deliblatskoj peščari, gde je izgorelo više od 3.500 hektara. Posle angažovanja ruskog „Iljušina“, sada iz EU stižu helikopteri i vatrogasni timovi, dok naučnici upozoravaju da opasnost ne prestaje sa gašenjem vatre – pepeo može širiti toksična jedinjenja, a zgarišta zahtevaju hitan monitoring vazduha i zemljišta. Istovremeno se otvara i politički front: Ponoš upozorava na mogućnost prenamene izgorelog šumskog zemljišta, Vučić poručuje da „neće biti nikakve izgradnje“, dok Studenti u blokadi tvrde da je „država zakazala“, a građani i volonteri obezbeđuju opremu za vatrogasce.
Najveće požarište ostaje Deliblatska peščara. Prvi požar na ovom području registrovan je još 21. jula, sistemom rane detekcije. Vatra je potom gašena i držana pod kontrolom sve do 5. avgusta, kada se situacija ponovo pogoršala i požar izmakao kontroli.
Prema podacima koje prenosi N1, do sada je zahvaćeno više od 3.500 hektara, dok gašenje otežavaju visoke temperature, promenljiv vetar i podzemni požar. Plamen je tokom prethodnih nedelja ugrožavao područja Šumarka i Dubovca, a potom se širio prema Kajtasovu, Grebencu i Trujinom naselju. Nadležni su naveli da je požar zahvatio približno trećinu Peščare, od čega je oko 40 odsto pod šumom.
Stanovnici Šumarka i Dubovca bili su evakuisani još 6. avgusta, a kasnije je zbog promene pravca vetra preventivno evakuisano i Trujino naselje. Meštanima Šumarka i Dubovca povratak je dozvoljen 13. avgusta, nakon procene da neposredna opasnost više ne postoji.
Do današnjeg popodneva N1 je izvestio da je požar u Deliblatskoj peščari trenutno pod kontrolom, ali da je iza sebe ostavio ogromna zgarišta i predeo koji je na pojedinim mestima gotovo neprepoznatljiv. Na gašenju i obezbeđivanju požarišta svakodnevno je angažovano oko 400 ljudi.
Pepeo stigao do Vršca, profesor upozorava na fenol
Sa gašenjem plamena, međutim, otvara se drugo pitanje – šta ostaje u vazduhu i zemljištu nakon velikog požara.
Profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Branimir Jovančićević upozorio je za N1 da se na zgarištima, usled nepotpunog sagorevanja drveta i procesa pirolize, mogu stvarati fenol i njegovi derivati – toksična jedinjenja koja se mogu vezivati za čestice pepela.
„Fenol i derivati su toksična jedinjenja i mogu da se stvaraju u velikoj količini“, upozorio je.
Posebno je ukazao na izveštaje iz Vršca.
„Javljaju mi juče da je u gradu Vršcu, koji je u neposrednoj blizini Deliblatske peščare, padao pepeo kao da je sneg padao. Taj pepeo sam po sebi nije opasan, ali može da apsorbuje fenolne čestice i na taj način distribuira ta toksična jedinjenja na velike razdaljine i da se zajedno sa pepelom taloži i da dospeva i na zemljište“, kazao je Jovančićević za N1.
On upozorava da su posebno izloženi ljudi koji direktno učestvuju u gašenju požara i da visoke koncentracije fenola i njegovih derivata mogu izazvati ozbiljna trovanja.
Zbog toga traži da se građanima zabrani pristup zgarištima dok se ne utvrdi nivo zagađenja i da se hitno uvede monitoring vazduha i zemljišta.
Prema njegovim rečima, upravo bez takvih merenja nije moguće znati gde su koncentracije opasnih materija povišene.
Suša, malo padavina i nizak Dunav
Jovančićević smatra i da ovakav razvoj događaja nije trebalo da bude iznenađenje.
Kao faktore koji su povećali rizik naveo je dugotrajnu sušu, najmanju količinu padavina upravo u Vojvodini i nizak vodostaj Dunava.
Po njegovoj oceni, takvi uslovi morali su da budu signal da se veliki požar može očekivati i da treba ranije pripremiti preventivne mere.
Pomoć EU stigla danas, prethodno angažovan ruski „Iljušin“

U gašenje Deliblatske peščare prethodno se uključio ruski avion Iljušin-76, dok je Srbija potom aktivirala i Mehanizam civilne zaštite Evropske unije.
Stiže pomoć iz EU.. pic.twitter.com/gLB9pezOnA
— Zoran Đekić (@ZoranDjekic9) August 22, 2026
Danas su stigli helikopteri iz Rumunije i Slovačke, dok je Češka uputila još dve letelice. Rumunija šalje i kopneni tim od 69 ljudi i 15 vozila, a Nemačka tim od 55 ljudi i 24 vozila.
Komšije Rumuni stigli u pomoć pic.twitter.com/B8tCdOUQRs
— Tatjana (@Tatjana58011384) August 22, 2026
Upravo je prošla vatrogasna brigada iz Rumunije kroz Vršac.
Odoše da gase požar u Deliblatskoj peščari.
Komšije Rumuni koji su na samo 14 km od Vršca danima unazad su bili spremni da nam priteknu u pomoć, ali ih niko nije zvao… Sve do danas. A danas je prekasno.Za ovaj…
— Dragana Rakić (@draganarakich) August 22, 2026
Međunarodni vatrogasno-spasilački timovi i vazduhoplovi iz više evropskih država postepeno se uključuju u operacije gašenja požara, saopštio je MUP, potvrđujući da rumunski i slovački helikopteri već gase požar u Deliblatskoj peščari, a dolazi i pomoć iz Nemačke.
Za to vreme i ministar Ivica Dačić se hvali dejstvom srpskih helikopterskih jedinica.
Više od 1.000 hektara izgorelo kod Kraljeva
Deliblatska peščara nije jedino veliko požarište.
Početkom avgusta požar je izbio u Ibarskoj klisuri i na području Magliča, a potom se proširio prema planini Stolovi kod Kraljeva.
Prema podacima „Srbijašuma“ koje prenosi N1, vatra je na ovom području zahvatila više od 1.000 hektara trave, niskog rastinja i šume.
Danas popodne vatrogasci su saopštili da su na Stolovima tri od četiri lokacije zahvaćene vatrom lokalizovane, dok srednjovekovna tvrđava Maglič nije ugrožena.
Kladovo: Izgorelo više od 1.000 hektara, vanredna situacija ukinuta
Veliki požari izbili su i na području Kladova, u Velesnici, Podvrškoj i Velikoj Kamenici.
Zbog jakog vetra i širenja požara u delu opštine bila je uvedena vanredna situacija, a procenjeno je da je izgorelo više od 1.000 hektara.
Danas je vanredna situacija u ova tri naselja ukinuta, a N1 navodi da su požari u okolini Kladova ugašeni.
Novi požar kod Niša
Dok se neka velika požarišta smiruju, danas je izbilo i novo.
Od prepodneva gori šuma između niškog sela Cerje i svrljiškog sela Popšica.
Policija je saopštila da je požar zahvatio veću površinu šume na veoma nepristupačnom terenu. Na terenu su vatrogasci i radnici „Srbijašuma“, a za sada nisu ugroženi objekti u Cerju i Popšici.
Ugašeni požari kod Ušća, Knjaževca, Zaječara, Bujanovca, Bojnika…
Tokom istog talasa požara gorele su i Žaračke planine kod Ušća, kao i područja oko Knjaževca i Zaječara. Ovi požari su u međuvremenu lokalizovani i ugašeni.
Ugašeni su i požari kod Bujanovca, Bojnika, Bovanskog jezera i Uba, navodi N1 u pregledu prethodnih nedelja.
Danas je potvrđeno i da je ugašen požar na Fruškoj gori.
Novi toplotni talas dodatni rizik
Situaciju dodatno komplikuje novi toplotni talas.
Visoke temperature, suva vegetacija i vetar ne samo da otežavaju gašenje postojećih požara, već povećavaju mogućnost pojave novih žarišta, zbog čega nadležni upozoravaju da se situacija može menjati iz sata u sat.
U Deliblatskoj peščari pritom problem nije samo površinski plamen. N1 navodi da gašenje dodatno otežava podzemni požar, koji može da nastavi da tinja i kada se na površini čini da je vatra ugašena.
Posle vatre – pitanje posledica
Dok se vatrogasci i dalje bore sa pojedinim žarištima, procena pune štete tek predstoji.
U Deliblatskoj peščari već su ostale velike spaljene površine, dok stručnjaci upozoravaju da će obnova ovog ekosistema trajati dugo.
Jovančićević sada posebno upozorava da se pažnja ne sme završiti na gašenju požara: bez merenja vazduha i zemljišta, kako kaže, građani ne mogu da znaju gde su se i u kojoj koncentraciji zadržale opasne materije.
„Takve analize i takav monitoring se ne radi, ja bar nisam obavešten“, rekao je za N1, upozoravajući da građani moraju imati pravovremene informacije o stanju životne sredine.
Ponoš: Požar može biti uvod u prenamenu zemljišta; Vučić: „Neće biti nikakve izgradnje“
Politička rasprava otvorena je i oko toga šta će biti sa izgorelim površinama nakon požara.
Predsednik stranke Srbija centar Zdravko Ponoš upozorio je da požar može da bude prvi korak ka prenameni šumskog u građevinsko zemljište.
„Požar je efikasno sredstvo kojim može započeti podla prenamena šumskog u građevinsko zemljište“, naveo je Ponoš na mreži X.
Pozvao se na propise Španije, Italije i Grčke, gde je, kako je naveo, promena namene zemljišta nakon šumskih požara zakonski ograničena ili zabranjena tokom dužeg perioda.
„Ima mnogo razloga da se i u Srbiji, po promeni vlasti, ova stvar na sličan način reguliše i to tako da se odnosi i na šume koje sada gore. Moraće tako!“, poručio je Ponoš.
Požar je efikasno sredstvo kojim može započeti podla prenamena šumskog u građevinsko zemljište.
Neke zemlje su zakonski obeshrabrile takve građevinske poduhvate koji ne mogu da se sprovedu bez zagrljaja mračnih investitora sa izvršnom vlašću.Tako španski Zakon o šumama…
— Здравко Понош (@ZdravkoPonos) August 22, 2026
Vučić je istog dana odgovorio da na izgorelim područjima neće biti izgradnje.
„Kao predsednik kontrolišem većinu u Skupštini Srbije i u Vladi Srbije i imam puni legitimitet i legalitet i od toga neće biti ništa (…) radićemo na obnovi eko-sistema“, rekao je u Bujanovcu.
One koji govore o mogućoj izgradnji na područjima pogođenim požarima, uključujući Deliblatsku peščaru, nazvao je „lažovima“, tvrdeći da takve tvrdnje koriste iz političkih razloga i „da bi prikupili neki glas“ pred vanredne izbore.
Dodao je da su za njega „heroji“ vatrogasci i svi koji učestvuju u gašenju požara, te najavio da će ih posetiti.
Vučić je pritom, bez preciziranja na koga misli, rekao da kritike vatrogasaca dolaze iz „beogradskih kafića“ od ljudi koji „ni na svoj posao ne odlaze duže od 15 minuta dnevno i ne rade ništa, a samo kritikuju“.
Studenti u blokadi: „Država je zakazala, a građani nisu“ – obezbedili opremu za vatrogasce – heroje
Studenti u blokadi poručili su da je „država zakazala, a građani nisu“, navodeći da su studenti, izviđači i volonteri širom Srbije organizovali prikupljanje pomoći za gašenje požara.
„Kad je postalo jasno da državni aparat nije dovoljno efikasan, građani su uzeli stvar u svoje ruke“, naveli su.
Kako su saopštili, već su obezbedili 110 metalnih četki za uklanjanje zapaljivog rastinja, 110 vatrogasnih naprtnjača, 50 šlemova, 200 zaštitnih naočara, 300 pari rukavica, 46 filtera i 46 zaštitnih maski, kao i čeone lampe, zavoje i druga sredstva za prvu pomoć. Obezbeđeni su i prenosni hladnjački kamioni, veće količine vode, hrane i pića za vatrogasce na terenu.
Najveći deo opreme raspoređen je Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Deliblato u Kovinu, jednom od ključnih punktova u gašenju požara u Banatu. Pomoć je upućena i dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Dubovcu i Banatskom Karlovcu, vatrogascima u kraljevačkom kraju, kao i vatrogascima i izviđačima u Zaječaru i Knjaževcu.
ДРЖАВА ЈЕ ЗАКАЗАЛА, А ГРАЂАНИ НИСУ!
Кад је постало јасно да државни апарат није довољно ефикасан, грађани су узели ствар у своје руке.
Студенти, извиђачи и волонтери организовали су прикупљање помоћи широм Србије – штандови, донације, дистрибуција на терену.
Захваљујући вама,…
— Studenti_u_blokadi (@studentblokade) August 22, 2026
Studenti navode da se nabavke nastavljaju i da se već naručuju dodatne rukavice, maske, vatrozaštitna odela, šlemovi, naprtnjače i metlarice.
Vatrogasce su nazvali „herojima“.
„Hrabri vatrogasci i volonteri dolazili su da gase požare opremljeni onim što imaju: hrabrim srcem i rešenošću da pomognu onima u nevolji“, naveli su studenti.
Dodaju da su mnogi na teren izlazili sa „starim naprtnjačama i motornim prskalicama“, dok je malo ko imao adekvatne metlarice i drugu zaštitnu opremu.
„Njihova hrabrost i žrtva zaslužuju ogromnu zahvalnost – oni su na prvoj liniji, ali i mi stojimo iza njih da im pružimo podršku kakva god im je neophodna.“
Njihova poruka o požarima povezana je i sa širom kritiką odnosa vlasti prema životnoj sredini.
„Dok nam pred očima gori peščara, dok mute Jadar i Mlavu, a Bor, Zaječar i Homolje pretvaraju u jalovišta – naš opstanak i naše sutra se dovode u pitanje“, poručili su, najavljujući „Eko bunu“ u Parku Ušće.
U drugoj objavi naveli su i: „Dok požari bukte danima od Deliblata do Stolova, vlast ćuti.“
Ruski „iljušin“ uključen u gašenje požara u Deliblatskoj peščari, vatra zahvatila više od 3.500..
Region i dalje u borbi sa požarima: Troje stradalih, više od 1.500 evakuisanih, brojna…
Operativni tim: Aktivna 33 požara, u opštini Bujanovac zahvaćeno više od 200 hektara površine
Požari širom Srbije ne jenjavaju: Vatra na više lokacija, kiša donela olakšanje u Deliblatskoj…
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








