Skupština danas ponovo pred konstituisanjem: Stručnjaci upozoravaju na posledice blokade, AAK bojkotuje sednicu

Skupština danas ponovo pred konstituisanjem: Stručnjaci upozoravaju na posledice blokade, AAK bojkotuje sednicu
FOTO: KoSSev

Nastavak konstitutivne sednice Skupštine Kosova zakazan je za danas u 11 časova, sa izborom predsednika i potpredsednika ovog tela na dnevnom redu. Posle više od mesec dana od isteka ustavnog roka, stručnjaci upozoravaju da se institucije moraju formirati, ali i da je neophodno razjasniti pravne posledice dosadašnjeg prekoračenja. Dok Kosovski institut za pravosuđe ukazuje da blokada ugrožava reforme vredne 43,8 miliona evra iz Plana rasta EU, KDI traži novo tumačenje Ustavnog suda. Samoopredeljenje, PDK i LDK najavili su učešće, dok je AAK odlučila da ne prisustvuje, uz obrazloženje da ne želi da legitimiše kršenje Ustava.

Direkcija za medije i odnose s javnošću Skupštine saopštila je juče da će nastavak sednice početi u 11 časova. Na dnevnom redu nalaze se dve tačke – izbor predsednika i izbor potpredsednika Skupštine.

Predsedavajući Avni Dehari zakazao je nastavak još 4. septembra, nakon što su lideri Samoopredeljenja i Demokratskog saveza Kosova, Aljbin Kurti i Ljumir Abdidžiku, postigli dogovor o zajedničkom kandidatu za predsednika Kosova. Međutim, taj dogovor nije obezbedio potrebnu većinu za izbor predsednika Kosova, dok se istovremeno produbljuju podele unutar LDK.

Sednica se nastavlja nakon što je novi saziv položio zakletvu 6. avgusta, ali nije izabrao rukovodstvo parlamenta. Ustavni rok za konstituisanje istekao je 7. avgusta, a poslednji pokušaj nastavka održan je dan kasnije.

O dosadašnjem toku pregovora i neuspelim pokušajima KoSSev je detaljnije izvestio u tekstu „Nastavak konstitutivne sednice u Prištini 9. septembra“.

KIP: Istek roka ne ukida obavezu da se Skupština konstituiše

Kosovski institut za pravosuđe (KIP/IKD) upozorio je uoči sednice da prekoračenje ustavnog roka ne može biti opravdanje za nastavak institucionalne blokade. Institut smatra da poslanici moraju da završe konstituisanje Skupštine, kako bi se otvorio put formiranju vlade i izboru predsednika Kosova.

„Činjenica da Skupština nije konstituisana u ustavnom roku ne može poslužiti kao argument da se Skupština ne konstituiše ni nakon isteka ovog roka“, navodi KIP.

Prema oceni instituta, suprotno tumačenje dovelo bi do paradoksa u kojem bi se kršenje Ustava koristilo kao razlog za održavanje upravo onog neustavnog stanja koje je nastalo blokadom. KIP ističe da prekoračenje roka ostaje kršenje za koje treba utvrditi odgovornost, ali da ono samo po sebi ne ukida obavezu da se institucije učine funkcionalnim.

Institut odgovornost za dosadašnji zastoj pripisuje Dehariju i Samoopredeljenju, tvrdeći da su svojim postupcima i propuštanjima onemogućili završetak procesa u predviđenom roku. Istovremeno je kao pozitivan korak ocenio spremnost PDK-a i LDK-a da učestvuju na današnjoj sednici.

„Kosovo je već izgubilo vreme izvan ustavnog roka. Svaki novi dan blokade ne ispravlja dosadašnje kršenje, već ga samo produbljuje“, poručuje KIP.

Ugroženo ispunjavanje reformi vrednih 43,8 miliona evra

Institut je u odvojenom upozorenju ukazao i na konkretne finansijske i institucionalne posledice zastoja. Kosovo do kraja 2026. godine treba da ispuni osam reformskih koraka iz pete oblasti Plana rasta EU, za koje je predviđeno oko 43,8 miliona evra.

Reč je o reformama u oblasti vladavine prava i osnovnih prava, uključujući rad i odgovornost pravosuđa, Građanski zakonik, borbu protiv korupcije, funkcionalizaciju Skupštine i viznu politiku.

„Ovo nisu samo tehničke reforme. Jedan deo njih zahteva odlučivanje Skupštine, dok drugi zahteva funkcionalne institucije i koordinisano delovanje Vlade“, upozorava KIP.

Institut posebno podseća da Kosovo od 2017. godine nema strategiju za borbu protiv korupcije, kao i da Građanski zakonik ostaje neusvojen. Prema njegovoj oceni, nastavak blokade ugrožava ispunjavanje reformskih obaveza i isplatu sredstava, ali i kredibilitet Kosova u procesu evropskih integracija.

Iznos od 43,8 miliona evra nije novac za koji je već doneta odluka da bude uskraćen. Reč je o sredstvima čija isplata zavisi od ispunjavanja dogovorenih uslova i ocene Evropske komisije.

KIP: Blokada ugrožava 43,8 miliona evra iz Plana rasta, Skupština mora biti konstituisana

KDI traži pravnu jasnoću, Jakaj upozorava na moguću neustavnost

Kosovski demokratski institut (KDI) takođe smatra da je konstituisanje Skupštine neophodno, ali upozorava da prekoračenje roka od 30 dana otvara ozbiljna pravna pitanja.

U saopštenju objavljenom 8. septembra, KDI je pozvao poslanike i ovlašćene strane da od Ustavnog suda zatraže razjašnjenje posledica prekoračenja roka, pravnog statusa naknadnog konstituisanja i odluka koje bi Skupština potom donosila.

„Politički subjekti i njihovi poslanici ne mogu sami da određuju značenje i pravno dejstvo ustavnih odredaba i presuda Suda“, navodi Institut.

KDI smatra da bi novo izjašnjavanje Ustavnog suda omogućilo institucijama da postupaju na osnovu istog tumačenja svojih obaveza, ističući da građanima trebaju funkcionalne institucije koje deluju unutar ustavnog poretka. Institut, dakle, ne tvrdi da Skupština više ne može da se konstituiše, već traži pravnu sigurnost u pogledu posledica već probijenog roka.

Istraživač KIP-a Naim Jakaj izneo je još konkretnije upozorenje. On smatra da Skupština danas treba da bude konstituisana, ali da bi, ukoliko se pitanje uputi Ustavnom sudu, mogla biti otvorena i mogućnost da se XI saziv proglasi neustavnim, sa posledicama po kasnije formiranje vlade i izbor predsednika.

„Ali Ustavni sud može da se dogodi da ovu legislaturu proglasi neustavnom, zatim neustavnom vladu i neustavnog predsednika. Međutim, u ovu situaciju ne možemo da dođemo ukoliko grupa od deset poslanika ne uputi ovaj predmet Ustavnom sudu“, rekao je Jakaj za Kohu.

On je pozvao Deharija da sprovede proceduru izbora predsednika i potpredsednika, bez novih političkih odlaganja. Ovakav scenario predstavlja Jakajevo pravno tumačenje, a ne već donetu odluku Ustavnog suda.

Prema dosadašnjem tumačenju člana 66 Ustava i presudi KO124/25, konstitutivna sednica mora da bude završena izborom predsednika i potpredsednika Skupštine. Rezultati izbora od 7. juna potvrđeni su 8. jula, zbog čega je rok za konstituisanje istekao 7. avgusta. Pitanje pravnih posledica sadašnjeg prekoračenja ostaje predmet različitih tumačenja.

AAK neće prisustvovati: „Ne želimo da legitimišemo kršenje Ustava“

Za razliku od Samoopredeljenja, PDK-a i LDK, Alijansa za budućnost Kosova (AAK) odlučila je da ne učestvuje na današnjoj sednici. Odluku je juče, nakon sastanka Predsedništva stranke, saopštio njen predsednik Ardijan Đini.

„Alijansa je potvrdila volju ogromne većine poslanika i članova Predsedništva da sutra ne učestvuje i ne legitimiše kontinuirano i brutalno kršenje Ustava Kosova od strane stranke koja je pobedila na izborima“, rekao je Đini, prenosi Ekonomia Online.

On je ocenio da se Kosovo nalazi „potpuno izvan ustavne norme“ i da je Samoopredeljenje, nakon isteka prvog roka, sebi dalo još 30 dana na osnovu sopstvenog političkog tumačenja. Prema njegovim rečima, AAK je bila spremna da učestvuje da je sednica zakazana do subote, 5. septembra.

„Kada smo shvatili da nije sazvana ni u subotu, smatramo da treba da pošaljemo poruku, da pokažemo da ne prihvatamo da se institucija na ovaj način vređa“, rekao je Đini.

On je najavio i mogućnost da AAK, u dogovoru sa drugim opozicionim strankama, zatraži ocenu Ustavnog suda.

Kurti očekuje konstituisanje, ali predsednička većina i dalje neizvesna

Premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti potvrdio je da će poslanici njegove stranke prisustvovati sednici. Nije, međutim, javno odgovorio na pitanje da li će ponovo predložiti Aljbuljenu Hadžiju za predsednicu Skupštine, mada je Koha, pozivajući se na izvore iz VV-a, objavila da se očekuje njena kandidatura.

„Nastavljamo sa sastancima i razgovorima kako bismo izabrali predsednika i kako ne bismo morali da ponavljamo izbore koji su neopravdani i skupi. Stalno smo u komunikaciji sa drugima“, rekao je Kurti, prema izveštaju Kohe.

Kurti je ranije tvrdio da raspolaže sa 62 glasa, što bi bilo dovoljno za izbor rukovodstva Skupštine i formiranje vlade, ali ne i za izbor predsednika Kosova. Zato je 31. avgusta sa Abdidžikuom postigao dogovor da zajednički predsednički kandidat bude profesor Pravnog fakulteta i bivši sudija Ustavnog suda Bekim Sejdiju.

Dogovoru se, međutim, protivi šestoro poslanika LDK-a: Avdulah Hoti, Hikmete Bajrami, Arben Gaši, Armend Zemaj, Kujtim Šalja i Janina Imeri. Bez njihove podrške, prema dosadašnjim procenama, Sejdiju ima na raspolaganju najviše 74 glasa, ali ni taj broj nije potvrđen kao sigurna većina.

Za izbor predsednika Kosova u prva dva kruga potrebno je 80 glasova, dok je u trećem potrebna većina svih poslanika, najmanje 61. PDK je saopštio da neće podržati dogovorenog kandidata, dok AAK ostaje pri šest uslova za podršku izboru predsednika, koji do sada nisu prihvaćeni.

Podele u LDK-u dodatno komplikuju dogovor

Unutar DSK-a su se u međuvremenu produbili sukobi oko rukovodstva stranke. Avdulah Hoti zatražio je održavanje partijske konvencije i rekao da će raditi na tome da Kujtim Šalja postane predsednik LDK-a, dok je Hikmete Bajrami izrazila nameru da se i sama kandiduje.

Abdidžiku je njihove istupe ocenio kao „žalosne“, tvrdeći da se iza pozivanja na principe vodi borba za predsedničko mesto u stranci.

„Mislio sam da je reč o principima i Kosovu, ali izgleda da je bitka za predsednika DSK, jednih protiv drugih. Za žaljenje!“, poručio je, dok ga je Bajrami u odgovoru nazvala „trostrukim izbornim gubitnikom“, izvestila je Koha.

Bivši poslanik DSK-a Bljerim Grainca smatra da Samoopredeljenje ima dovoljno glasova da danas izabere predsednika Skupštine, ali da bi konstituisanje moglo da bude samo formalni korak, nakon kojeg će se ponovo otvoriti mogućnost izbora.

„Verujem da će sutra, pošto imaju dovoljno glasova, VV izabrati predsednika Skupštine i otvoriti put formiranju Vlade i izboru predsednika, za koje nema glasove“, rekao je Grainca, zaključujući da „sve izgleda kao da idemo ka novim izborima“, kazao je u sinoćnjoj emisiji Konfront na KTV.

Robertson i Foster: Budućnost građana staviti ispred političkih interesa

Na hitno prevazilaženje blokade pozvali su i bivši generalni sekretar NATO-a lord Džordž Robertson i britanski poslanik Pol Foster, nekadašnji pripadnik britanske vojske koji je služio na Kosovu.

U zajedničkoj izjavi upućenoj Skupštini, koju je juče objavila Koha, oni su pozvali sve poslanike i političke lidere da hitno i odgovorno reše pitanje predsednika Kosova i formiraju potpuno funkcionalnu vladu.

„Nastavak institucionalne blokade rizikuje da oslabi poverenje javnosti i skrene pažnju sa prioriteta koji su najvažniji građanima: bezbednosti, ekonomskih mogućnosti, vladavine prava i evropske budućnosti Kosova“, naveli su Robertson i Foster.

Oni su naglasili da ne žele da određuju ko treba da vodi Kosovo, već da je to odgovornost demokratski izabranih predstavnika, pozivajući političke aktere na konstruktivan dijalog i neophodne kompromise.

„U sadašnjim okolnostima Kosova, pravi odgovor je onaj koji zemlju, njen narod i njihovu budućnost stavlja na prvo mesto“, poručili su.

Profesor političkih nauka Basri Muja takođe je pozvao stranke da prevaziđu međusobne razlike, ističući da „nisu izabrane zbog sebe, već da zemlji obezbede institucije“. On očekuje konstituisanje Skupštine, ali upozorava da bi unutrašnji sukob u LDK-u mogao dodatno da oteža izbor predsednika.

Konstituisanje ne znači automatski kraj krize

Ukoliko Skupština danas izabere predsednika i pet potpredsednika, time bi bio završen postupak njenog konstituisanja i otvoren put formiranju vlade. Istovremeno bi, prema važećem tumačenju Ustavnog suda, počeo da teče rok od 60 dana za izbor predsednika Kosova.

Ako konstituisanje bude završeno 9. septembra, taj rok bi istekao 8. novembra. U slučaju neuspeha izbora predsednika, Ustav predviđa raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih izbora, ali pravne posledice već prekoračenog roka za konstituisanje i dalje su predmet različitih tumačenja.

Današnja sednica bi mogla da predstavlja poslednju priliku da se okonča prvi deo institucionalne blokade. Da li će biti obezbeđena većina za formiranje vlade i izbor predsednika, kao i da li će Ustavni sud ponovo biti pozvan da se izjasni o zakonitosti postupka, ostaje otvoreno.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.