
Srbija nastavlja sa opstrukcijom procesa dijaloga, kršeći principe i duh sporazuma, oglasio se zamenik kosovskog premijera. Reagovao je povodom predloga zakona koji je usvojila Vlada Srbije o organizaciji i nadležnosti pravosudnih organa u procesuiranju krivičnih dela izvršenih na teritoriji Kosova. Besnik Bisljimi ocenjuje da se „lažna konstruktivnost“ Beograda sve više „razotkriva“.
Vlada Srbije juče je zvanično usvojila meru koju je još pre dva meseca najavio predsednik Srbije kao jedan od odgovora na poteze Prištine, a koja se, kako je tada saopštio, tiče „uspostavljanja posebnog tužilačkog organa koji će da goni sve koji krše prava Srba na Kosovu, uključujući i Srbe“
Konkretno, usvojen je predlog zakona o organizaciji i nadležnosti pravosudnih organa u procesuiranju krivičnih dela izvršenih na teritoriji Kosova.
„Srbija ometa dijalog“
Upravo je na usvojenu meru, odnosno o procesuiranju krivičnih dela izvršenih na teritoriji Kosova od strane srpskih organa danas reagovao zamenik kosovskog premijera, Besnik Bisljimi.
Tvrdi da Srbija nastavlja da ometa proces dijaloga – „kršeći principe i duh sporazuma“.
A poslednji je upravo ovaj, odnosno „kroz predlog zakona o procesuiranju koji je predstavljen juče od strane njihove vlade“, napisao je Bisljimi na mreži X.
Srbija, prema Bisljmiju, ima dve strane.
S jedne, tvrdi Bisljimi, šalje pisma Evropskoj komisiji, izražavajući spremnost da ispuni obaveze koje su proizašle iz dijaloga, i to, kako navodi – „samo da bi dobila milione evra iz EU i Plana rasta“, a sa druge strane „krši sporazume, teritorijalni integritet i suverenitet Kosova“.
„Čini sve da nastavi sa blokiranjem napretka u procesu normalizacije“, kaže glavni pregovarač Prištine u dijalogu sa Beogradom koji se vodi pod okriljem EU.
Potom je optužio Srbiju za eskalaciju situacije u poslednje tri godine.
U istom tom periodu za koji BIsljimi optužuje Srbiju za eskalaciju situacije, na vlasti u Prištini je Samoopredeljenje.
Izlistao je Bisljimi poteze koje je, kaže, zvanični Beograd činio na terenu u cilju eskalacije situacije:
„Svojim potezima na terenu, uključujući izazivanjem eskalacija situacije u poslednje tri godine, napadom u Banjskoj, napadima na naše institucije, upadom na našu teritoriju i otmicom policajaca, barikadama na severu, MIG-ovima koji lete blizu naše granice, stavljanjem vojske u punu i visoku borbenu gotovost, a sada i predlogom zakona o procesuiranju predstavljenom juče“.
Kaže da se „sve više razotkriva lažna konstruktivnost Beograda“.
Pita se, najzad, kakva je percepcija EU o „pravom licu Srbije“:
„One koja nepouzdano pokušava da se prikaže kao ‘konstruktivna’, govoreći o svojoj posvećenosti procesu ili ona koja usvaja takve zakone i kontinuirano krši sporazume i narušava naš teritorijalni integritet i suverenitet?“, napisao je on.
U zaključku, kaže da „EU, kao posrednik, treba da reaguje i odgovori na čvrst i odlučan način“.
Inače, Bisljimi se u svojoj objavi na mreži X nije konkretno osvrnuo na ostale od ukupno pet mera koje je pre dva meseca predstavio predsednik Srbije.
Jednu od njih je juče takođe usvojila vlada. Reč je o predlogu zakona o proglašenju Kosova područjem od posebne socijalne zaštite.
Time su na Kosovu predviđena nova zapošljavanja i finansijska davanja Srbije, za nezaposlene, učenike, stariju nepenzionisanu populaciju, saopštili su iz Vlade Srbije.
Cilj donošenja ovih zakonskih rešenja je, kako su dalje objasnili, da se obezbedi „finansijska potpora produktivnom životu i otklone posledice socijalne isključenosti“.
Zaokruživanje „svih atributa državnosti Kosova“ i kršenje Ustava
Komentarišući usvajanje posebnog Zakona kojim se Kosovo proglašava područjem od posebne socijalne zaštite, pravnik Ivan Ninić je, sa druge strane, ocenio za KoSSev da se time zapravo zaokružuju „svi atributi državnosti tzv. Kosova“, i to prezentujući kao vrhunac brige o životu ljudi u severnim opštinama.
Drugi juče usvojen predlog zakona, o organizaciji i nadležnosti pravosudnih organa u procesuiranju krivičnih dela izvršenih na teritoriji Kosova, prema Niniću predstavlja gaženje i Ustava Srbije i svih postojećih srpskih zakona koji regulišu oblast pravosuđa. On tvrdi da je reč o specijalnom zakonu skrojenom za slučaj Milana Radoičića.
Ostale mere koje je predsednik Srbije najavio još septembra meseca, a Vlada potom donela zaključak, odnose se na vraćanje u pređašnje stanje, odnosno, održavanje lokalnih (kosovskih) izbora na Severu, povratak Srba u Kosovsku policiju, sudstvo, kao i oslobađanje „političkih zatvorenika“, te formiranje ZSO, otvaranje „modernih pisarnica“ sa srpske strane prelaza.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








