
„Podrivanje konačne i neopozive odluke Ustavnog suda Kosova o manastiru Dečani i mešanje političara u sudske odluke ozbiljno podriva vladavinu zakona i reda na Kosovu, pogoršava verske slobode i poverenje među zajednicama“, oglasili su se kasno sinoć iz Visokih Dečana u vezi sa jučerašnjim navodima kosovskog premijera o ovom manastiru.
Komentar je usledio što je kosovski premijer Aljbin Kurti još jednom povraćaj manastirske zemlje Dečanima povezao sa Miloševićevim režimom i isticao ono što vidi kao probleme u vezi sa manastirom.
„Ovih dana i predsednica i premijer Kosova javno su potvrdili odbijanje da se primeni odluka Ustavnog suda Kosova iz 2016. godine o priznanju 24 hektara dečanskog manastirskog zemljišta. Ovu odluku Suda podržavaju EU/OEBS/UN i vodeći zapadni ambasadori“, poručili su iz manastira Visoki Dečani.
Aljbin Kurti kazao je juče da je optimista da će biti rešeno pitanje zemlje manastira Visoki Dečani u čiju korist je još 2016. godine presudio kosovski Ustavni sud.
Sa druge strane, tvrdi da je manastiru ovu zemlju dao „Miloševićev režim“, još pre 25 godina, te da uprkos odluci suda, postoje „upravni predmeti“ u vezi sa imovinom.
Kurti je ujedno poručio da želi da „sačuva“ Visoke Dečane koji su, kako je kazao „kulturno nasleđe svih građana“.
„Verujem da će to pitanje biti rešeno, optimista sam, ja sam prvi premijer Kosova kojeg pravoslavni sveštenici u manastiru Dečani ne prihvataju na sastanku. Sa mojim prethodnicima su se susretali, ali mene ne žele na sastanku. Tražio sam termin, ali su me odbili“, požalio se juče Kurti.
„Srpska pravoslavna eparhija na Kosovu je uvek bila otvorena za dijalog sa kosovskim institucijama, ali ne o legalnosti odluke Ustavnog suda Kosova iz 2016. kada je potvrđeno vlasništvo manastira Dečani nad 24 hektara“, oglasili su se u međuvremenu iz manastira Visoki Dečani na Tviteru, uz podsećanje da je stav ambasadora EU, Kvinte i OEBS-a isti.
Neosnovane optužbe protiv Crkve od strane kosovskih zvaničnika ugrožavaju našu bezbednost, imovinska prava i verske slobode
Manastir Visoki Dečani poručio je i da SPC ne može da živi na Kosovu bez zaštite.
Manastir Dečani podsetio je i na stav Eparhije raško-prizrenske, uz link saopštenja od 19. februara ove godine.
„Zbog sistematskog kršenja naših prava, čak i onih zagarantovanih kosovskim zakonima, Srpska Pravoslavna Crkva ne može normalno da živi na Kosovu bez sveobuhvatne zaštite svog identiteta, prava, imovine i sloboda uz čvrste međunarodne garancije i zaštitu KFOR-a u Dečanima“, zaključili su.
Povodom navoda Aljbina Kurtija juče se oglasilo i srpsko ministarstvo kulture navodeći da je u pitanju je još jedan pokušaj da se iskoristi svaka prilika da se „prisvoji“ srpsko kulturno nasleđe, bar onaj njegov deo koji nije uništen u „nebrojenim prethodnim skrnavljenjima i pogromima“.
Ministastvo je preciziralo da neće da dozvoli da ovakvi „bezobzirni istupi“ ostanu bez odgovora.
„Nastavićemo da podsećamo na neprihvatljivu situaciju u kojoj se nalazi srpsko nasleđe na KiM i da posvećeno radimo na njegovom očuvanju, uprkos svim bezočnim nasrtajima sa kojima se srpska baština suočava“, naglasili su u saopštenju.
Podsetimo, pitanje zemlje manastira Visoki Dečani rešeno je još 2016. godine i to od strane kosovskog Ustavnog suda koji je manastiru Visoki Dečani priznao vlasništvo nad 24 hektara poseda u okolini manastira.
Uprkos ovoj presudi, kosovske vlasti već godinama odbijaju da sprovedu odluku, a upravo to je bio jedan od razloga prekida komunikacije SPC sa kosovskim vlastima.
„Zbog neviđenog kršenja vladavine prava i verskih sloboda protiv naše zajednice Srpska Pravoslavna Crkva na Kosovu je prekinula kontakte sa kosovskim vlastima. Otvorena etnička i verska diskriminacija prema našoj Crkvi nanosi štetu svim građanima Kosova“, naveli su iz Visokih Dečana ranije ove godine.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








