„Komandant Cilji“ se nije izjasnio o krivici

Vest je ažurirana

Jedan od osnivača nekadašnje „OVK“, a sada visoki zvaničnik u kosovskom ministarstvu odbrane, Saljih Mustafa, danas se po prvi put pojavio u sudnici Specijalizovanih veća Kosova u Hagu. Ujedno, ovo je prva potvrđena javna optužnica od kada je sud započeo sa radom 2016.

„Prvo pristupanje sudu“, kako zvanično glasi današnji početak procesa je započelo nešto posle 15. časova, otvoreno je za javnost, a prati se i uživo na sva tri jezika elektronskim putem, na ovom linku.

Tužilac je Džek Smit, advokat odbrane je Džulijus Von Bone, sudija je Nikolas Gijo.

Mustafa je danas odbio da se izjasni o optužnici dok je njegov branilac najavio primedbe o legalnosti i nadležnosti suda, a zatraženo je i da Mustafi svi materijali budu dostavljeni u štampanom obliku.

Mustafa ima 30 dana da se izjasni o optužnici.

Tužilaštvu i Sekretaru je takođe naloženo da preklasifikuju podneske kako bi odbrana što pre imala pristup svim potrebnim materijalima kao i da se strane izjasne o radnom jeziku. Jedna od odluka suda je i zakazivanje statusne video konferencije za početka sledeće nedelje, odnosno u ponedeljak.

Mustafa će do tada ostati u pritvoru.

Optužnica protiv Saljiha Mustafe potvrđena je još 12. juna 2020, ali je obelodanjena tek krajem prošle nedelje, svega nekoliko sati nakon što je Mustafa uhapšen u Prištini i prebačen u Hag.

Saljih Mustafa se u optužnici tereti da je individualno krivično odgovoran za ratne zločine po međunarodnom pravu, odnosno za proizvoljno lišavanje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo u periodu od 1. aprila 1999. do 19. aprila iste godine.

Sudija za prethodni postupak je iz razloga bezbednosti naložio da se optužnica objavi u redigovanoj verziji. Optužnicu je potpisao Specijalizovani tužilac Džek Smit.

Detalji optužnice

U optužnici se navodi da je Saljih Mustafa, koji se opisuje kao komandant „Calji“, bio komandant „gerilske jedinice Bezbednosno-informativne agencije OVK“ koja je u svom sastavu imala oko 500-600 pripadnika. Oni su uglavnom dejstvovali u gradskim područjima Prištine i Obilića, njihovoj okolini, kao i na području Goljaka.

U potvrđenoj optužnici se tvrdi da su krivična dela izvršena u selu Zlaš, koje se upravo nalazilo u području Galjaka, a koje je služilo kao zatvor.

„Tokom čitavog perioda na koji se odnosi ova optužnica, jedinica Agencije (obaveštajna jedinica OVK kojom je rukovodio Mustafa, prim. red.) je dejstvovala sa jednog imanja u Zlašu (selo sa područja Goljaka, prim. red.) koje je sačinjavalo više objekata. Jedinica Agencije je to imanje koristila kao skrovište i mesto za zatvaranje i saslušavanje lica (u daljem tekstu: imanje u Zlašu). Krivična dela navedena u ovoj optužnici izvršili su izvesni pripadnici OVK protiv lica zatvorenih na imanju u Zlašu. Sve žrtve tih krivičnih dela bile su građani SRJ koji nisu aktivno učestvovali u neprijateljstvima“, navodi se u tekstu optužnice.

Za period od 1. do 19. aprila 1999. godina Mustafa i nekoliko drugih pripadnika OVK  („komandant Buti“, „Iljmi Velja“, „Bini“, „Dardan“ i „Afrim“) optužuju se da su vršili zlostavljanje, što je uključivalo: „premlaćivanje raznim predmetima, paljenje kože i davanje elektrošokova, tako i psihički, uključujući pretnje smrću i nanošenje teških telesnih povreda, strah, ponižavanje, diskriminacija na političkoj osnovi, zastrašivanje, maltretiranje, saslušavanje i prisilne ili iznuđene izjave i priznanja. Zatvorenici su fizički i psihički zlostavljani u prisustvu drugih 6 zatvorenika. Dok su ih držali u zatočeništvu, na neke zatvorenike su mokrili na očigled drugih zatvorenika. Lica zatvorena na imanju u Zlašu prebijana su gotovo svakodnevno“.

Takođe se daju detalji o individualnom mučenju zatvorenika.

Saljih Mustafa ujedno snosi pojedinačnu odgovornost po četiri tačke optužnice ratnog zločina – „proizvoljno lišavanje slobode“ upravo na imanju u Zlašu, „surovo postupanje“ „mučenje“ u Zlašu za isti period“ i „ubistvo“ na istoj lokaciji u istom vremenskom periodu.

 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.