
Ustavni sud Kosova objavio je punu presudu u predmetima KO256/26 i KO258/26, dajući detaljno obrazloženje odluke koju je saopštio 23. septembra: Skupština jeste konstituisana nakon isteka obavezujućeg ustavnog roka od 30 dana, ali to, prema Sudu, ne znači njeno automatsko raspuštanje niti poništava kasniji izbor Vlade.
Kašnjenje, međutim, nije ostalo bez ustavnopravnih posledica.
Sud je utvrdio da je istekom roka za konstituisanje parlamenta počeo da teče i rok za izbor predsednika Kosova, zbog čega novi šef države mora biti izabran najkasnije 6. oktobra. Ukoliko do tada predsednik ne bude izabran, Skupština se raspušta ex constitutione – po samom Ustavu – a prevremeni parlamentarni izbori moraju biti održani u roku od 45 dana.
Presuda na 49 strana objavljena je 29. septembra, šest dana nakon što je Sud jednoglasno saopštio izreku odluke u dva spojena predmeta koje su pokrenuli poslanici PDK-a. Predmetima su osporeni izbor Aljbuljene Hadžiju za predsednicu Skupštine, način glasanja za potpredsednike, konstatacija da je XI saziv konstituisan i odluka od 13. septembra o izboru Vlade. presd
Rok od 30 dana bio je obavezujući
Sud je potvrdio svoj raniji stav da konstitutivna sednica nije samo formalni početak rada parlamenta, već mora biti uspešno završena u roku od 30 dana od zvaničnog objavljivanja izbornih rezultata.
To podrazumeva verifikaciju mandata, polaganje zakletve, kao i izbor predsednika i potpredsednika Skupštine.
Pošto je Centralna izborna komisija rezultate izbora sertifikovala 8. jula, Sud je utvrdio da je proces konstituisanja morao biti završen najkasnije 7. avgusta.
Aljbuljena Hadžiju, međutim, za predsednicu Skupštine izabrana je tek 9. septembra, dok je parlament konstituisanim proglašen 13. septembra.
Sud je pritom ponovio da ustavni rokovi nisu samo formalni ili orijentacioni, već imaju obavezujući karakter.
Ipak, napravio je važnu razliku između povrede roka i posledice te povrede.
Ustav, prema obrazloženju Suda, ne propisuje da neuspeh da se Skupština konstituiše u roku od 30 dana automatski dovodi do njenog raspuštanja i novih izbora.
Zbog toga istek roka nije oslobodio poslanike obaveze da parlament ipak konstituišu.
Kašnjenje ipak pokrenulo druge ustavne rokove
Upravo tu Sud nalazi pravnu posledicu probijanja roka.
Pošto je Skupština morala da bude konstituisana najkasnije 7. avgusta, rokovi za naredne ustavne postupke nisu mogli neograničeno da čekaju završetak političkog procesa.
Sud je zato zaključio da je 60-dnevni rok za izbor predsednika počeo da teče 8. avgusta, odnosno prvog dana nakon isteka roka za konstituisanje parlamenta.
Taj rok ističe 6. oktobra 2026. godine.
Sud navodi da Skupština do tada mora da „sprovede i završi“ postupak izbora predsednika.
Ako predsednik ne bude izabran do tog datuma, Sud je izričit: Skupština se raspušta po samom Ustavu, a prevremeni parlamentarni izbori moraju da budu održani u roku od 45 dana.
Vlada ostaje – izbor nije protivustavan
Drugo ključno pitanje odnosilo se na Vladu Aljbina Kurtija, izabranu 13. septembra, nekoliko sati nakon što je Skupština proglašena konstituisanom.
PDK je tvrdio da Vladu nije mogla da izabere Skupština koja prethodno nije pravilno konstituisana.
Sud taj argument nije prihvatio.
Utvrđeno je da je Kurti 13. septembra dobio mandat za sastav Vlade i da je odluka Skupštine o izboru Vlade doneta u propisanim rokovima i u skladu sa članom 95. Ustava.
Sud je zato zaključio da odluka o izboru Vlade nije u suprotnosti sa Ustavom. presd
PDK nije izgubio mesto potpredsednika
Puna presuda dodatno razjašnjava i spor oko mesta potpredsednika Skupštine koje pripada drugoj najvećoj parlamentarnoj grupi – PDK-u.
Vlora Čitaku 11. septembra nije dobila potrebnu većinu: za njen izbor glasala su 44 poslanika, jedan je bio protiv, a 56 uzdržano. PDK je potom 13. septembra obavestio predsednicu Skupštine da „privremeno povlači“ njenu kandidaturu dok se Ustavni sud ne izjasni.
Sud je zaključio da takvo privremeno povlačenje nije značilo odricanje PDK-a od ustavnog prava da predloži potpredsednika.
To pravo, prema presudi, nije iscrpljeno.
Zbog toga je Sud naložio poslanicima da „što pre“ izaberu potpredsednika Skupštine iz redova druge najveće parlamentarne grupe.
Odvojeno glasanje nije bilo protivustavno
Sud, međutim, nije prihvatio ni tvrdnju PDK-a da je samo odvojeno glasanje o kandidatima za potpredsednike bilo protivustavno.
Poslanici su 11. septembra sa 71 glasom za odlučili da o kandidatima glasaju pojedinačno, umesto u paketu.
Prema obrazloženju Suda, pravo na izbor potpredsednika u paketu ili pojedinačnim glasanjem nije unapred određeno Ustavom, a odluka većine da se glasa pojedinačno sama po sebi nije bila u suprotnosti sa članom 67. Ustava.
Šta je Sud odlučio još 23. septembra
Ustavni sud je 23. septembra jednoglasno utvrdio da je XI saziv Skupštine konstituisan posle isteka ustavnog roka, da izbor Vlade „Kurti 4“ nije protivustavan, da preostali potpredsednik iz PDK-a mora biti izabran „što pre“, kao i da rok za izbor predsednika ističe 6. oktobra.
Puna presuda objavljena 29. septembra sada daje pravno obrazloženje tih zaključaka i, što je posebno značajno, precizira posledicu ukoliko predsednik ne bude izabran do 6. oktobra – automatsko raspuštanje Skupštine i prevremene izbore u roku od 45 dana.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








