
U poslednjih godinu dana, Društvo novinara Kosova i Metohije (DNKiM) evidentiralo je 28 slučajeva ugrožavanja rada, fizičkih napada i pretnji novinarima.
U bazi ovog ogranka UNS-a na KiM, od svih oblika ugrožavanja novinarskih sloboda najučestalije je onemogućavanje rada, na šta se odnosi 16 slučajeva. Brine činjenica da je fizičkih napada u ovom periodu bilo osam, a evidentirane su dve pretnje, kao i dva pritiska na novinare, prenosi UNS.
Gušenje slobode medija je u ovom periodu dostiglo zabrinjavajuće razmere, a očigledan primer je onemogućavanje rada novinarki RTS-a i autorki emisije “Pravo na sutra” Svetlani Vukmirović, kojoj je zabranjen ulazak na Kosovo, navode iz ovog udruženja.
Podsećaju da su uputili pismo Međunarodnoj federaciji novinara i na adrese još sedam novinarskih i medijskih organizacija i mreža, od kojih je zatražena pomoć.
„Predsednik UNS-a Živojin Rakočević uputio je pismo i predsednici Evropske federacije novinara (EFJ), nakon čega je 8. avgusta EFJ izrazila zabrinutost. Prethodno se Vukmirović žalila kosovskom ministarstvu unutrašnjih poslova, ali je njena žalba odbijena“, dodali su.
Povodom ovog slučaja, novinarske i organizacije civilnog društva kojima se UNS obratio za pomoć su 1. avgusta poslale pisma kosovskom MUP-u, ministarstvu spoljnih poslova i kosovskom Ombudsmanu, tražeći objašnjenje za zabranu ulaska Vukmirovićevoj.
Desetak dana kasnije, Ombudsman u Prištini otvorio je slučaj, a prema potvrdi zamenika Ombudsmana Srđana Sentića, u toku je istraga svih navoda iz pisma međunarodnih organizacija.
Obaveštenje UNS-u je, nekoliko dana kasnije, stiglo i iz organizacije „Reporteri bez granica“ da su, podovom slučaja Vukmirović, kontaktirali kosovske vlasti.
„Rad je u potpunosti onemogućen i televiziji Klan Kosova, kojoj je kosovsko ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine oduzelo dozvolu za rad“, dodali su.
Ovo ministarstvo podnelo je krivičnu prijavu Odeljenju za teška krivična dela Kosovske policije protiv Trgovinskog preduzeća „Klan Kosova“ D.o.o, protiv odgovornih službenika u Agenciji za privredne registre kao i odgovornih lica privrednog društva, „zbog sumnje na zloupotrebu službenih dužnosti, kao i zloupotrebu privrednih ovlašćenja“.
Zbog oduzimanja dozvole televiziji „Klan Kosova“, organizovano je nekoliko protesta novinara, a reagovao je i UNS sa svojim ogrankom na Kosovu.
„UNS je izrazio zabrinutost zbog ove odluke i istakao da mediji ne smeju da snose posledice zbog parničnih ili krivičnih postupaka koji se vode između izdavača medija i trećih lica“, dodaju iz Udruženja.
Generalni sekretar EFJ-a Rikardo Gutieres, rekao je da odluka ministarstva predstavlja akt cenzure, a zabrinutost zbog oduzimanja dozvole ovoj televiziji izrazili su i ambasadori SAD, Velika Britanije, Francuske, Nemačke i Italije, kao i predstavnici Evropske unije.
IZ UNS-a navode i da je „demonstriranje sile“ od strane Kosovske policije doživeo predsednik ovog udruženja, Živojin Rakočević, zajedno sa urednikom književnih programa Doma kulture “Gračanica” Žarkom Milenkovićem.
„Rakočevića i Milenkovića je na kružnom toku u Preocu zaustavila grupa policajaca, koja ih je udarala nogama, vređala i agresivno se ponašala prema njima. Slučaj je prijavljen policijskom inspektoratu Kosova i međunarodnim institucijama, naveli su.
Sredinom jula, Kosovska policija je, kako navode, zabranila novinarima srpskih redakcija snimanje kuće iz koje je u toku obeležavanja slave Sveti Vrači u selu Krajište kod Lipljana emitovan glasna muzika kojom je ometana liturgija.
„Tada su, novinari i snimatelji legitimisani, a policija je tražila da kažu koji mediji su bili prisutni na ovom događaju“, naveli su.
Ove godine više puta ugrožena bezbednost novinarima na severu KiM
Inače, u jeku tenzija, u maju i junu je više puta ugrožena bezbednost novinara na Severu KiM, posebno u toku protesta.
Za vreme živog uključenja, novinaru Tanjuga Dimitriju Mirkoviću je šok bomba eksplodirala kraj noge. Samo dan nakon što je Mirković povređen, usledili su novi incidenti, kada je u Leposaviću napadnuta grupa novinara koji su izveštavali za medije na albanskom jeziku.
U junu su novinarima redakcija na srpskom jeziku dok su snimali prepirku grupe građana Zvečana i predstavnika srpskih opozicionih stranaka, pojedini učesnici protesta pretili, vređali ih i zahtevali od njih da isključe kamere i mobilne telefone.
Verbalno je, početkom septembra prošle godine, napadnuta novinarka i urednica Drugog kanala Radio televizije Kosova (RTK2) Marija Perić od strane grupe maloletnika u centru Prištine, nedaleko od zgrade televizije u kojoj radi, dok je dolazeći na posao pokušavala da parkira automobil sa srpskim registarskim oznakama.
Prevod na srpski jezik – gorući problem za novinare srpskih redakcija
Najučestaliji oblik ugrožavanja medijskih sloboda je onemogućavanje rada zbog nedostatka prevoda na srpski jezik, a sa ovim problemom su se novinari srpskih redakcija, samo u ovom periodu, suočili više puta.
„Zakon o upotrebi jezika krše centralne i lokalne institucije, ali i različite organizacije. I posle brojnih apela, protesta i osude ovakvih postupaka, kosovske institucije ne obezbeđuju prevod na srpski jezik i onemogućavaju novinarima da obavljaju svoj posao“, naveli su iz UNS-a.
U ovom periodu, kako poručuju, evidentirani su i slučajevi selektivnog pristupa pozivanja medija na događaje od javnog značaja.
„Pojedini mediji koji izveštavaju na srpskom jeziku nisu pozvani na događaje koje je organizovala Opština Gračanica i Američka ambasada u Prištini, a čak se i gradonačelnik Severne Mitrovice, Erden Atić, nakon polaganja zakletve, obratio samo pojedinim novinarima“, naveli su iz UNS-a.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.